Vrhovni sud danima je vodeća tema. Ustavni stručnjaci zvuče vrlo složno; ne slažu se s Milanovićem

Kako se Hrvatska našla u ovakvoj situaciji oko izbora čelne osobe Vrhovnog suda RH, pitali smo ugledne ustavne stručnjake, dok danas o tome raspravlja i Odbor za Ustav hrvatskog Sabora.

Smerdel: ‘Predsjednik mora poštivati i Ustav i zakone’

Umirovljeni profesor ustavnog prava Branko Smerdel ukazuje kako u Članku 5. Ustava stoji da se svi moraju pridržavati Ustava i prava, pa to vrijedi i za hrvatskog predsjednika. “Pravo čine i zakoni i međunarodni ugovori i acquis communitaire, dakle sve ono što je izvor prava”, kaže profesor na početku.

“Shvaćanje da se čak i suveren, kralj, mora držati zakona, makar ih sam donosi, datira još iz Engleske 13. stoljeća, a pripisuje se ondašnjem autoru Bractonu. Dakle, nema sumnje, i predsjednik se mora pridržavati zakona”, objašnjava profesor Smerdel.

Komentirajući ovu situaciju između predsjednika Milanovića i premijera Andreja Plenkovića, ugledni ustavni stručnjak podsjeća da je još 2000. u Ustav RH, u procesu smanjivanja ovlasti predsjednika države, unesena norma prema kojoj predsjednik mora potpisati zakon i ako uoči da neke njegove odredbe nisu u skladu s Ustavom. Ne može ga, naime, vratiti Saboru na ponovno razmatranje.

Može tražiti ocjenu ustavnosti

“Do 2000. je bila drugačija procedura i odlučivalo je, onda postojeće drugo vijeće Sabora. Nakon što je propisano da predsjednik ne može vratiti zakon u Sabor, dana mu je ovlast da pokrene postupak ocjene ustavnosti tog zakona pred Ustavnim sudom”, podsjeća profesor Smerdel. Time implicira da je i sam predsjednik Milanović imao, i još ima mogućnost tražiti ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima koji sada kritizira i ne želi poštivati prilikom odabira predsjednika Vrhovnog suda RH jer tvrdi da je u suprotnosti s Ustavom.

“Protivio sam se takvom rješenju jer bi to u stvarnosti značilo da zakon vrijedi sve dok ga Ustavni sud ne ukine. Kako se ne bismo doveli u situaciju da neustavni zakon proizvodi posljedice, pravni stručnjaci iz radne skupine predlagali su da se, u slučaju da predsjednik ili ovlaštena većina saborskih zastupnika, zatraže ocjenu ustavnosti, Ustavnom sudu da rok od tri dana da donese odluku. To međutim, na političkoj razini nije prihvaćeno”, analizira profesor Smerdel koji smatra da je predsjednik Milanović ipak morao zahtijevati da se provede ispitivanje ustavnosti Zakona o sudovima jer mu to nameće Ustav.

Kakva je bila dosadašnja praksa

“Neki tumače da Milanović to nije mogao učiniti jer predsjednik RH ima ovlast tražiti ocjenu ustavnosti zakona samo u trenutku potpisivanja. No, to nije točno jer mu Ustavni zakon o Ustavnom sudu stavlja u nadležnost da to učini i naknadno.

Nažalost, za odluku Ustavnog suda RH o zahtjevu za ocjenom ustavnosti nije propisan rok. Doduše, s obzirom na odredbu Članka 36. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koji regulira da Ustavni sud zahtjeve lokalne samouprave koja traži zaštitu svojih ustavnih prava mora riješiti u roku od 30 dana, može se metodama tumačenja ‘s manjeg na veće’ zaključiti da se zahtjev predsjednika RH mora riješiti i u kraćem roku”, ukazuje profesor Smerdel. Ali Ustavni sud je to do sada odbijao učiniti i u onim rijetkim slučajevima kada su predsjednici to zahtijevali.

Kako je predsjednik RH dobio ovu ovlast

Za potpuno razumijevanje situacije u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi oko izbora predsjednika Vrhovnog suda RH, ovaj ustavni stručnjak podsjeća da je ovlast predsjedniku RH da predlaže predsjednika Vrhovnog suda dana 2001. nakon intervencije GRECO-a. No, Smerdel smatra da je to tada učinjeno kako bi se smijenilo ondašnjeg predsjednika Vrhovnog suda koji vladajućoj većini predvođenoj SDP-om nije bio po volji.

“Izmjenom Ustava prema kojoj je predsjednika Vrhovnog suda RH predlagao predsjednik Republike željelo se na neki način razbiti dominaciju nad pravosuđem. No, u svojoj suštini ta je norma prijeporna jer je prazna budući da čak ne propisuje koje uvjete mora zadovoljiti kandidat”, zaključuje Branko Smerdel.

Blagojević: Poštivanje pravnih normi neupitan je element

Izvanredna profesorica ustavnog prava s Pravnog fakulteta u Osijeku, Anita Blagojević smatra da je žalosno da se već danima bavimo pitanjem mora li predsjednik Republike u postupku izboru predsjednika Vrhovnog suda poštivati samo Ustav ili i zakon, konkretno Zakon o sudovima.

“Jer, situacija je pravno vrlo jednostavna. Riječ je o poštivanju ili nepoštivanju vladavine prava, jedne
od ustavnih vrednota našeg ustavnog poretka, načela koje se temelji na poštivanju ustava, zakona i drugih propisa, kako od strane građana, tako i od samih nositelja vlasti.

Predsjednik Republike se u svojoj prisezi obvezao upravo na to da će poštivati Ustav i zakone i da će se brinuti za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske. Prisegnuo je da će svoju dužnost obavljati savjesno i odgovorno. Poštivanje pravnim okvirom predviđenih procedura je neupitan element ustavne vladavine i ne postoji niti jedan razlog zbog kojega bi predsjednik Republike mogao ignorirati proceduru predviđenu Ustavom i nadopunjenu Zakonom u sudovima”, smatra profesorica.

‘Zašto se nije već obratio Ustavnom sudu?’

Taj Zakon ni na koji način ne ograničava ovlast predsjednika Republike da predloži kandidata za
predsjednika Vrhovnog suda, nego samo cjelokupnu proceduru čini transparentnijom. Također, pravo je pitanje zašto se u pogledu ‘spornih’ izmjena Zakona o sudovima iz 2018., ako je predsjednik imao dvojbe oko njihove ustavnosti, a očito je da je, kao i što je očito da je znao da ga čeka predlaganje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, nije obratio Ustavnom sudu sa zahtjevom da ocijeni njihovu ustavnost.

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona, no za razliku od ovog prijedloga koji ne obvezuje Ustavni sud, na zahtjev ovlaštenih tijela, a jedno od njih je i predsjednik Republike, taj je sud dužan provesti postupak”, objašnjava ustavna stručnjakinja. Napominje kako je krajnji rok za izbor predsjednika Vrhovnog suda srpanj, te vjeruje da će se do tada, a, kaže, poželjno i prije, o svemu oglasiti Ustavni sud.

“Iz postupaka predsjednika Hrvatskog sabora očigledno je da se bez poštivanja Ustavom i zakonom predviđene procedure predsjednikov prijedlog neće naći na sjednici. To je, uostalom, jedino rješenje koje je predsjednik Sabora mogao napraviti u trenutnoj situaciji. Apeliram na sve sudionike procedure da smire političke strasti, te da se raspiše novi javni poziv na kojega se onda može javiti i favoritkinja predsjednika Republike sa svojim programom”, poručuje profesorica Anita Blagojević.

Barić: Bojim se da se ovom pričom samo bildaju mišići

Predstojnica katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci Sanja Barić već je ranije govorila o ovoj temi. “Svatko može nešto misliti, ali procedura je propisana Zakonom od ljeta 2018. godine. Što smo otada radili? Zašto nitko dosad to pitanje nije postavio, a jako dobro se znalo kad ide izbor predsjednika Vrhovnog suda. Bojim se da ovo uopće nije pitanje ustavnosti, kako se postavlja u javnom prostoru, već da se ovdje žele nažalost bildati mišići i okrenuti priča na nešto što nije slučaj”, kazala je u srijedu za HRT

Odgovarajući na pitanje može li predsjednik Republike predložiti svog kandidata za predsjednika Vrhovnog suda mimo javnog poziva Barić je poručila kako se procedura mora poštivati.

“Zamislimo da se gospođa Đurđević javila na javni poziv, bi li poštivao proceduru? Zamislimo situaciju da je predsjednik predložio kandidata kojeg ne smatramo dobrim, bismo li mu onda rekli da treba poštivati proceduru? Poanta je da ne možemo razmišljati o proceduri ovisno o tome sviđa li nam se ili ne sviđa ishod, moramo gledati proceduru kao nešto što postoji i što je vrijednost sama po sebi. Procedura se mora poštivati. Ako Zakon tako kaže, svi smo odgovorni da se njega držimo. Ovaj Zakon se konkretno odnosi na postupanje predsjednika, dakle isključivo po toj proceduri, rekla je Barić u središnjem Dnevniku HRT-a.

Ustavni sud na kraju će postupati zbog Darija Juričana

Na upit znači li to da predsjednik krši Zakon, Barić kaže da će konačnu odluku o tome vrlo brzo donijeti Ustavni sud. Moguća su dva ishoda. Ili je zakon odnosno procedura neustavna.

“Ako je tako, onda se može postupati kako postupa predsjednik. Međutim, jedino Ustavni sud može odlučiti je li Zakon sukladan s Ustavom. Činjenica da do sada nitko, ni predsjednik niti oporba, a jedna petina zastupnika je ovlaštena pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom, dvije godine nitko nije pokrenuo ovaj postupak. Neobično bi bilo da ispadne da je Zakon sada neustavan, a do sada nitko o tome nije razmišljao. Bojim se da samo gledamo na to kakav će biti ishod”, rekla je. Druga varijanta je da je Zakon sukladan s Ustavom.

“Onda doista ne vidim kako bi to Ustavni sud mogao konstruirati, kolokvijalno rečeno, da “vuk bude sit, a ovca cijela” pa da kažemo: “procedura je tu, ali predsjednik ako ne želi ne mora je se držati”. To je opet rušenje procedure. Sve se svodi na to je li ovaj Zakon sukladan s Ustavom, a to može isključiti jedino Ustavni sud’, navela je Barić koja osobno ne vidi problem s ustavnošću ovog Zakona.

“Može imati neke nedorečenosti, neke stvari su možda mogle biti bolje napisane. Smatram ni da ga velika većina dosad nije smatrala neustavnim jer nitko od državnih tijela iako je imao priliku nije podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti već jedna privatna osoba, Dario Juričan, zbog kojeg će Ustavni sud sada postupati. Bildanje mišića je Milanovićevo mišljenje da je Državno sudbeno vijeće nepotrebno u procesu izbora predsjednika Vrhovnog suda”, zaključuje Sanja Barić.