Vrhovni sud odbio državu; izgleda da će javnim službenicima morati isplatiti milijune kuna zaostalih plaća
Sud pojašnjava da dan početka primjene uvećane osnovice nije trebalo odgađati na način kako je to tumačila država
Država je na Vrhovnom sudu, početkom ove godine, tražila reviziju presude prema kojoj se prosvjetarima mora vratiti dug za plaće. Međutim, Vrhovni sud ovih ih je dana glatko odbio. Dugovi koje prosvjetari i ostali javni službenici uspješno i pravomoćno utjeruju na sudovima, nastali su od prosinca 2015. do siječnja 2017. kada im država, suprotno potpisanom sporazumu, nije povećala osnovicu za šest posto. Još od 2016. sindikati su sa svojim članovima podigli 400-tinjak probnih, pilot tužbi; sve pravomoćne presude na županijskim sudovima, dosad su donesene u korist radnika.
Međutim, država je na pravomoćne presude koje joj ne idu u korist ulagala prijedloge za revizijom. Tako je, nakon jedne od pravomoćnih presuda, država zatražila reviziju od Vrhovnog suda, koji ju je dopustio u travnju ove godine. No, nepuna dva mjeseca kasnije, Vrhovni sud u jednome drugom sporu državi ne dopušta reviziju, iako je prijedlog za njeno pokretanje bio identičan onome koji je u travnju rezultirao dopuštanjem revizije.
Država sporila od kada je trebalo povećati plaće
Nejednako postupanje Vrhovnog suda po istim prijedlozima za pokretanje revizije već su sporili sindikati javnih službi. No u slučaju u kojem je dopustio reviziju državi, Vrhovni ju je sud sada presudom odbio kao neosnovanu. Podsjetimo, na temelju pilot tužbi koje su redom pravomoćno dobivali, sindikati su krajem ove godine u velikim pripremama za podnošenje masovnih tužbi javnih službenika zbog duga na 14 plaća, akumuliranog od prosinca 2015. do siječnja 2017. , kada je izostalo povećanje osnovice za šest posto.
Željko Stipić, šef prosvjetnog Sindikata Preporod, Telegramu je još u listopadu kazao kako bi država mogla izgubiti dvije do dvije i pol milijarde kuna kada bi se svih 180.000 zaposlenika javnih službi odlučilo za ulazak u spor. U svojim prijedlozima za reviziju, država je sporila tumačenje sindikata od kada se povećanje osnovice trebalo obračunavati na plaćama javnih službenika.
Sukobljene argumentacije države i radnika
Sindikati, naime, na temelju potpisanog ugovora s državom iz 2011., tvrde da su radnici javnih službi zakinuti za veću osnovicu u plaćama za ukupno 14 mjeseci, od kraja 2015. do početka 2017. Prema potpisanom sporazumu u okolnostima ekonomske krize, osnovicu je trebalo podići nakon što rast BDP-a dosegne dva ili više posto tijekom dva uzastopna tromjesečja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Međutim, država tvrdi da je, u skladu s člankom 7 potpisanog sporazuma, podizanje osnovice bilo potrebno odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je (tijekom važenja sporazuma od 2011.) trajao pad tromjesečnog BDP-a. Drugim riječima, država argumentira da je povećanje osnovice, nakon što je ostvaren prosječan rast BDP-a od dva posto, bilo nužno odgoditi za ukupno 12 tromjesečja jer se prethodno toliko dugo bilježio pad BDP-a.
Vrhovni sud priklonio se tumačenju sindikata
Država dalje elaborira da, nakon isteka tih 12 tromjesečja, sporazum potpisan na 5 godina više ne bi vrijedio pa zapravo otpada pravna osnova za potraživanja radnika. Vrhovni sud rastumačio je ovu dvojbu, odgovarajući na pitanja koja je država postavila prilikom podnošenja prijedloga za revizijom.
Sud pojašnjava da dan početka primjene uvećane osnovice nije trebalo odgađati na način kako je to tumačila država. To znači da je, prema tumačenju Vrhovnoga suda, razliku za uvećanu osnovicu trebalo isplaćivati od prosinca 2015. godine, a oko čega sindikati u pilot tužbama dobivaju sporove i njihovim se članovima isplaćuju zaostaci. Masovnije tužbe su u pripremi.