Vrhovni sud odgodio konačnu odluku o švicarcima. Doznajemo detalje s infarktne sjednice: 'Suci su zaratili'
Prije 11 godina počela je pravna bitka za desetke tisuća građana. I još nema kraja
Vrhovni suci nisu danas uspjeli doći do stava imaju li građani koji su konvertirali kredite iz “švicaraca” u eure pravo na obeštećenje. Ako takva odluka bude donesena oko 90 posto banaka u Hrvatskoj bi moglo isplatiti građanima od 20 do 25 milijardi kuna.
S Vrhovnog suda potvrđeno je da je sjednica Građanskog odjela bila dugotrajna, a Telegram doznaje da je tijekom nje iznijeto niz različitih, oštro suprotstavljenih stavova. Konačna odluka nije usuglašena. Nakon što sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda RH zauzme stav o obeštećenju za konvertirane kredite, svi niži sudovi morat će ju poštivati i implementirati u svoje presude.
Očekuje se pravno shvaćanje
Nakon odluke Europskog suda za ljudska prava koji je odbio tužbe banaka prije točno tjedan dana, Vrhovni sud Republike Hrvatske najavio je da će svoja pravna shvaćanja o učincima konverzije donijeti danas na sjednici Građanskog odjela. To se ipak nije dogodilo, već je nastavak sjednice zakazan za 19. prosinca.
“Nakon dugotrajne rasprave današnja sjednica Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske na kojoj je raspravljano o pravnim shvaćanjima o pravnim učincima Sporazuma o konverziji ugovora o kreditu u CHF u EUR i pravima potrošača, odgođena je za dan 19. prosinca 2022.”, priopćio je sudac Željko Pajalić, glasnogovornik Vrhovnog suda RH dodajući da će o zauzetim pravnim shvaćanjima javnost biti obaviještena.
Što znači stav Vrhovnog suda?
“Ovdje imamo dva važna pravna pitanja – pitanja obeštećenja i pitanje ništetnošti. I dalje nemamo riješeno pitanje ništetnosti ugovora. Očekujemo da i to pitanje riješe u sljedećih pet dana. O tome odlučuje predsjednik Građanskog odjela suda i još 21 sudac i sutkinja”, objasnili su iz Udruge Franak uoči sjednice.
“Kvorum je natpolovična većina, što znači da ih mora biti najmanje 12 prisutno. Očekujemo da odluka bude pozitivna. Ako bude negativna, to bi bilo moralno, pravno i ljudsko posrnuće sudaca”, rekli su. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu potvrdio je kolektivnu presudu u slučaju franak, i banke više nemaju nikakvih pravnih mogućnosti pobijati tu presudu niti na jednom sudu.
Banke izgubile u Strasborugu
Presuda iz Strasbourga je posljednje poglavlje slučaja franak. Banke sada više nemaju baš nikakvih mogućnosti žaliti se na bilo kojoj instanci u Europskoj uniji. Time je i na europskom nivou potvrđeno da 125.000 potrošača iz Hrvatske ima pravo tužiti banke i zahtijevati isplatu.
Vrhovni sud je po pitanju konverzije i njezinog utjecaja na obeštećenje potrošača čekao mišljenje Suda Europske unije koji je, kako je već poznato, odlučio da nije nadležan za odlučivanje. Sud Europske unije uputio je naše sudove da sami ocijene je li konverzijom uspostavljena ugovorna ravnoteža i izvršen povrat novca za građane koji su oštećeni u slučaju švicarac. Ako presuda Vrhovnog suda bude dala za pravo korisnicima kredita, a ne bankama, tim financijskim institucijama ostaje tek podići tužbu na Ustavnom sudu, ali banke će morati isplatiti oštećene građane po presudi Vrhovnog suda.
Kako je sve počelo?
Sve je, naime, počelo 2011. godine kada CHF raste na više od šest kuna, uslijed svjetske gospodarske krize izazvane propašću Lehman Brothersa 2008. godine. Krediti u švicarskim francima (CHF) ugovarani su između 2004. i 2008. godine. Sve do 2010. je išlo po planu jer je tečaj CHF bio relativno stabilan i kretao se u rasponu 4,4 do 4,8 kuna. Tada nitko nije slutio da će se dogoditi slučaj franak.
U drugoj polovici 2011. osnovana je Udruga Franak, koja će prerasti u jednu od najvećih snaga hrvatskog civilnog društva u povijesti Republike Hrvatske. Temeljna namjera aktivista te udruge bila je da se institucionalno putem izvršne i zakonodavne vlasti te sudskim putem pokuša ukloniti teret rasta kamata i rasta tečaja s leđa 125.000 potrošača.
U travnju 2012. godine kada je podignuta kolektivna tužba protiv osam hrvatskih banaka, a prva prijelomna odluka bila je ona iz srpnja 2013. godine kada je sudac Trgovačkog suda Radovan Dobronić presudio u korist oštećenih građana. Bila je to prva odluka koja je izazvala šok kod banaka.
Ugovoreno je 125.000 kredita
Pet godina kasnije, nakon pravosudne bitke, Visoki trgovački sud napokon je potvrdio presudu suca Radovana Dobronića čime je utvrđena ništetnost valutne klauzule i promjenjive kamatne stope za svih osam tuženih banaka. To isto potvrdio je i Vrhovni sud u rujnu 2019., a u veljači 2021. Ustavni sud odbacio je tužbu banaka.
Građani su ukupno ugovorili 125.000 kredita, a od te brojke 55 tisuća je ugovora konvertirano u druge valute, najčešće euro. Oko 70 tisuća ih je ostalo nekonvertirano, s valutnom klauzulom u švicarcima u osam kolektivno osuđenih banaka.
Inače, potrošači koji nisu iskoristili mogućnost zakonske konverzije kredita, bilo da su kredite otplatili prije konverzije, bilo da su konverziju napravili u dogovoru s bankom prije 2015., bilo da su nakon konverzije nastavili plaćati kredit s povećanim tečajem CHF, imaju pravo tužiti banku i zahtijevati isplatu. To pravo istječe im u lipnju 2023., kada će nastupiti zastara njihovih potraživanja.