Vrhovni sudac sipao gorčinu protiv Dobronića jer je podržao reguliranje lukrativnih sudačkih fuševa
Kos je Dobroniću zamjerio uvrštavanje dva prijedloga u tekst izmjena Zakona o sudovima
Sudac Vrhovnog suda (VSRH) Damir Kos proteklog je vikenda na svom Facebook profilu žestoko kritizirao izmjene Zakona o sudstvu, za što je prozvao predsjednika spomenutog suda Radovana Dobronića. Naime, Kos je Dobroniću zamjerio uvrštavanje dva prijedloga u tekstu izmjena Zakona o sudovima čime bi se sucima ograničila, a dijelom i zabranila aktivnost izvan sudačke funkcije. Tim bi se izmjenama tako reguliralo, tvrdi Kos, pisanje stručnih i znanstvenih radova, predavanja, izabrane arbitraže i slično.
“Kolega Dobronić i kolega Milković (predsjednik Državnog sudbenog vijeća, op. a.), bez stručne odnosno bilo kakve rasprave, neistino navodeći da to čine kao prijedlog tijela kojima su na čelu (VSRH i DSV), podnose prijedlog MPU ( (Ministarstvo pravosuđa i uprave, op.a.) da se izmjenama Zakona o sudovima ograniči a dijelom i zabrani aktivnost sudaca izvan sudačke funkcije koji prijedlog MPU uvrštava u tekst Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, te vjerujući podnesenom prijedlogu u obrazloženju prijedloga navode da se radi o prijedlogu sudaca VSRH i DSV, što naravno nije istina”, pisao je Kos ove subote.
Dodao je kako je Dobronić za 28. prosinca sazvao Opću sjednicu sudaca VSRH-a radi davanja mišljenja na prijedlog ovog zakona koji je sada u drugom čitanju. No, većina prisutnih je glasala protiv prijedloga. “Dobronić tada javno obznanjuje da ovakvo glasanje njega ne obavezuje. A on je taj koji MPU prenosi mišljenje VSRH o provedenoj raspravi. I tu je Kvaka 22. Pomozite da istina dođe do uha javnosti, predlagača izmjena zakona i konačno parlamentaraca koji će o prijedlogu odlučivati”, napisao je Kos.
Prijatelji, u ove slavljeničke dane pomozite ako je u vašoj moći.Kolega Dobronić i kolega Milković, bez stručne odnosno…
Posted by Damir Kos on Saturday, December 30, 2023
Dobronićev prijedlog
Danas je dodatno obrazložio stavove koje prije nekoliko dana iznio na Facebooku. Kaže kako se bojao da na spomenutoj Općoj sjednici neće biti dovoljno ljudi, no prisutni su bili gotovo svi.
“Početak rasprave bio je vezan uz taj članak 12 i 13 gdje je jedan od kolega pitao predsjednika suda na temelju čega je to uvršteno. Ispostavilo se iz obrazloženja predsjednika Vrhovnog suda da se doista ne radi o prijedlogu suda ni sudaca koji je jedini ovlašten za tako nešto, nego o njegovom osobnom prijedlogu”, izjavio je Kos za N1 dodajući kako se njime ograničavaju određena prava sudaca.
Prva osnova, kaže Kos, se tiče izvansudskih aktivnosti koje bi mogle biti lukrativne, a druga ograničavanje prava sudaca da se intelektualno izraze kroz pisanje stručnih članaka, predavanja… Prema prijedlogu, sudac prije nego istupa stručno u javnosti, mora tražiti suglasnost predsjednika suda.
‘Protivno Ustavu’
“To je suprotno članku 69 Ustava koji kaže da država mora poticati znanstveni rad svojih građana, a ovako imate ograničenje, moram tražiti da mi netko dozvoli. Povreda kodeksa je zabrana stvaranja ozračja osobne nadređenosti. Zato se moja pisana elaboracija odnosila se na taj dio izmjene članka 13 Zakona o sudovima gdje su se svi složili da je tako nešto nedopustivo”, objašnjava Kos.
Poručuje da se ne želi koristiti teškim riječima poput “samovolje predsjednika Vrhovnog suda”, već želi da javnost čuje što se događa.
Komentirajući činjenicu da se suci bave dodatnim poslovima, istaknuo je da svi zakoni imaju jasno izraženu mogućnost traženja izuzeća suca ako stranka smatra da bi se mogao steći dojam pristranosti. I u praksi je toga bilo, kaže. “Isključiti pravo sucima da budu dio životne sredine ili ograničiti pravo da se znanstveno artikuliraju, bilo bi nedopustivo”, istaknuo je Kos.
Sramotno male plaće
Dodaje kako su plaće službenika u pravosuđu sramotno male i “sudovi teško funkcioniraju jer odnos sudac-službenik je simbioza koja je potrebna za zajednički rad”.
“Došao sam na Vrhovni sud prije 22 godine. Moja plaća tad je bila 20.000 kuna, tad je bila jagma za sudačku funkciju. Ta plaća bila bi danas 50.000 kuna otprilike. Ne zagovaram takvu plaću, ali je činjenica da danas gotovo da nema interesa za sudačku funkciju osim u velikim centrima”, izjavio je Kos.
Dotaknuo se i slabog interesa za funkciju glavnog državnog odvjetnika. “Zanimljivo je da su se prije više godina za čelne pozicije birali ljudi koji su u maksimalnom radnom i životnom potencijalu, 50-godišnjaci. Danas ta dob nema interesa za obnašanje takve funkcije. Vjerojatno su jedan od razloga primanja, a drugi odnos društva prema sudstvu, koje se dijelom i krivnjom samog pravosuđa sotonizira. Teško je naći pravi razlog, ali slika bi bila bolja kad bi čelnici pravosudnih tijela bili otvoreniji, javno priznali grešku…”, poručuje ovaj sudac.