Aleksandar Vučić je novi srpski predsjednik. Uvjerljivo je pobijedio u prvom krugu; ima oko 55% glasova

Drago Hedl za Telegram analizira kontekst

12.04..2016., Mostar, Bosna i Hercegovina - Svecano otvaranje Medjunarodnog mostarskog sajma gospodarstva. Na otvaranju su bili nazocni predsjednica RH Kolinda Grabar Kitaovic, premijer RS Aleksandar Vucic, predsjednik CG Filip Vujanovic i clanovi Predsjednistva BiH Dragan Covic, Mladen Ivanic i Bakir Izetbegovic.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
FOTO: PIXSELL/Pixsell

Aleksandar Vučić novi je srpski predsjednik. Uvjerljivo je pobijedio u prvom krugu i Srbija je tako dobila novog predsjednika. RTS donosi rezultate agencije Ipsos na osnovu 90,1 posto obrađenog uzorka:

Aleksadar Vučić 55%; Saša Janković 16,3%, Luka Maksimović Beli 9,4%, Vuk Jeremić 5,7%, Vojislav Šešelj 4,4%, Obradović 2,2%, Radulović 1,4%, Stamatović 1,2%, Čanak 1,1%, Popović 1,1%, Parović 0,3%.

Postotci se još uvijek mogu mijenjati u manjoj mjeri, no izvjesno je da će Vučić osvojiti više od 50 posto glasova i tako postati predsjednik. U prvom obraćanju nakon rezultata Vučić je kazao da je važno da je “pobjeda čista kao suza, da nije mala razlika”. U svom govoru Vučić je spomenuo i svoj susret s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u ponedjeljak u Mostaru.

Drago Hedl analizira kontekst izbora u Srbiji i Vučićeve pobjede.


Aleksandar Vučić (47), dosadašnji premijer Srbije pobijedio je u prvom izbornom krugu predsjedničkih izbora. To pokazuju prvi neslužbeni rezultati, koji su potvrdili predviđanja većine predizbornih anketa. Bili su ovo 11. predsjednički izborio u Srbiji od 1990., a Vučićev podvig, da pobijedi u prvom izbornom krugu, do sada je za rukom pošao jedino Slobodanu Miloševiću i to dva puta 1990. i 1992. godine.

Saša Janković dosadašnji pučki pravobranitelj, ili zaštitnik građana, kako u Srbiji zovu tu funkciju, ostvario je drugi najbolji rezultat. S više od 15 posto glasova biračkog tijela, on doduše bitno zaostaje za Vučićevim, no daleko je ispred Vuka Jeremića, koga su mnogi vidjeli u drugom krugu, u slučaja da ga bude.

Beli je najveće iznenađenje

Možda najveće iznenađenje srbijanskih predajničkih izbora je Luka Maksimović, alias Ljubiša Preletačević Beli, koji je izbornu kampanju potpuno pretvorio u parodiju, stalno govoreći kako laže svojim biračima, a dosljedan je ostao i u izbornoj noći, kada je odmah nakon zatvaranja biračkih mjesta u 20 sati, proglasio pobjedu. Njegov satirički pristup izbornoj kampanji postao je zanimljivi i medijima izvan Srbije. Proteklog tjedna bio je gost informativnog programa BBC-ija, što tijekom kampanje nije za rukom pošlo ni jednom kandidatu.

Najveći gubitnik izbora svakako je Vuk Jeremić, bivši ministar vanjskih poslova Srbije, koje je dobio tek nešto više od pet posto glasova birača, daleko manje od očekivanja, pogotovo na početku kampanje, kada se smatralo da bi, bude li drugog izbornog kruga, on mogao biti kandidat koji će se suprotstaviti Aleksandru Vučiću.

Šešelj tek peti

Prema neslužbenim rezultatima, Vojislav Šešelj je tek peti. On je bio jedini od 11 kandidata koji se više puta upuštao u predsjedničku trku za predsjednika Srbije. Ovi izbori bili su mu šesti na kojima je sudjelovao. Jedino se nije kandidirao u vrijeme kada se nalazio u haškom pritvoru pod optužbom za ratne zločine.

Ostalih šest kandidata Miroslav Parović, Saša Radulović, Boško Obradović, Aleksandar Popović, Milan Stamatović i Nenad Čanak, kao što su ti i predizborne ankete pokazivale, bili su tek statisti predstave u kojoj su sudjelovali. Pravo glasa u Srbiji imalo je 6.724.949 upisanih birača, a izlaznost je bila oko 57 posto.

Vučićeva politika

Srbija je dakle dobila predsjednika u prvom izvornom krugu što se nije dogodilo u posljednjih 25 godina. Što će Aleksandar Vučić, sada predsjednik Republike Srbije, učiniti, a što nije učinio Aleksandar Vučić, premijer? I što je uopće Vučićev predsjednički program? Moglo bi se najkraće reći – isto ono što je bio i njegov premijerski: investicije, ekonomija, razvoj.

Vučić se zalaže za vojno neutralnu Srbiju, ne želi priznati Kosovo kao nezavisnu državu, ali ne odbacuje pregovore s Prištinom. Veliki je zagovornik ulaska Srbije u Europsku uniju, ali i tijesne suradnje s Rusijom. Vučić je u kampanji često govorio o potrebi veće zaštite prava žena, a najavio je da će prosječna plaća u Srbiji u sljedeće dvije godine dosegnuti 500 eura. Želi i vojno jaku Srbiju, ali ističe važnost regionalne suradnje.

Što slijedi?

No, što će od toga moći uraditi Vučić ostanu li predsjedničke ovlasti u Srbiji kao do sada. Odgovor je: Vučić sigurno ne bi ulazio u predsjedničku utrku da ne namjerava promijeniti položaj predsjednika. On se neće zadovoljiti manje više protokolarnom ulogom kakvu je do sada imao predsjednik Tomislav Nikolić. Vučić želi apsolutnu vlast i on će u pet godina koliko traje mandat, učiniti sve da je i ostvari.

Uostalom, u srbijanskoj politici to nije ništa novo, još manje neobično: na taj način ponašao se Slobodan Milošević, ali u određenoj mjeri i Boris Tadić, koji su – bez obzira na ustavna ograničenja – kao predsjednici koncentrirali veliku vlast u svojim rukama. To će sigurno učiniti i Vučić, jer da to ne želi ne bi napuštao premijersku poziciju nakon samo godinu dana od prošlih parlamentarnih izbora, poziciju koja je u Srbiji predstavljala najveću koncentraciju političke moći. Tako je bar bilo dok je Vučić bio premijer.