Vučić kaže da Hrvatska želi poniziti Srbiju slanjem više vojnika na Kosovo: 'Primili smo poruku'
Šef hrvatske diplomacije poruke iz Srbije naziva 'histeričnim spekulacijama'
“Hrvatska želi poniziti Srbiju” i “Hrvati i Kosovari su braća po oružju”, poruke su koje ovih dana stižu od službenog Beograda nakon što je hrvatski šef diplomacije u Prištini izjavio da će Hrvatska povećati broj svojih pripadnika u sastavu KFOR-a jer je to službenom Zagrebu važno zbog očuvanja mira u regiji.
Odmah potom oglasio se srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin koji je Hrvatsku i Kosovo nazvao “braćom po oružju” i dodao kako bi Gordan Grlić Radman volio da može rasporediti “okupacijske snage na prostoru Srbije”, ali da će mu za to trebati “mnogo više od onog što s (premijerom Kosova Albinom) Kurtijem može smisliti”.
Vučićeve prijetnje
Nakon njega danas se oglasio i predsjednik Aleksandar Vučić, koji je pak izjavio da Hrvatska povećanjem svojih pripadnika u KFOR-u želi poniziti Srbiju. “Mogli su odbiti KFOR, ali su s namjerom donijeli takvu odluku da bi dodatno ponizili Srbiju. Primili smo poruku i razumjeli”, kazao je Vučić, prenosi RTS.
Vučić je ujedno Srbima na Kosovu da se ne brinu jer će za nekoliko dana ići u Bruxelles gdje će o svemu razgovarati s generalnim tajnikom NATO-a. “Svima onima koji misle da će biti novih Oluja, novih pogroma i protjerivanja ljudi, moja poruka i garancija je da se to neće dogoditi”, kazao je Vučić te dodao kako Hrvatska se iako je priznala neovisnost Kosova ne može praviti da ne zna što Srbija misli o KiM-u i da je to srpski teritorij.
‘Histerične spekulacije Srbije’
Na Vulinove kritike ranije danas reagiralo je i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova odakle su Vulinove izjave odbacili kao “histerične spekulacije Srbije” te “apsurdne, neistinite i netočne insinuacije” kako bi se skrenula pozornost s ozbiljnije stvari. Hrvatski vojnici koji sudjeluju u misiji hvaljeni su od međunarodnih partnera, a njihovo sudjelovanje potvrđuje Hrvatsku kao pouzdanu članicu NATO-a i pridonosi jačanju miru i stabilnosti, kao i međunarodnom ugledu Hrvatske, napominje MVEP.
“Stoga, histerične spekulacije iz Republike Srbije usmjerene protiv Hrvatske koje aludiraju na drugačije vojne i slične aktivnosti smatramo krajnje smiješnima i apsurdnima”, piše u priopćenju. Zrinjevac naglašava da se time pokušava skrenuti pozornost s usvajanja odluke o izmjeni Statuta grada Subotice i uvođenju četvrtog, tzv. bunjevačkog jezika, u službenu uporabu. MVEP to naziva političkom manipulacijom. “Cijela inicijativa s tzv. bunjevačkim jezikom ima političku pozadinu, odnosno cilj joj razbijanje hrvatskog nacionalnog korpusa u Republici Srbiji, što je nastavak politike koja je već dugo na djelu”, ističe između ostalog MVEP.
Teško okretanje ‘nove stranice’
Iz Ministarstva ujedno upozoravaju na razlike u pravnom statusu srpske manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Srbiji te ističu da je “povijest hrvatsko-srpskih odnosa nesumnjivo bremenita i teška te da su Hrvatska i njezini građani bili su žrtve brutalne velikosrpske agresije koja je uzrokovala brojne žrtve te neprocjenjivu materijalnu i nematerijalnu štetu. Republika Hrvatska, podsjeća se u priopćenju, danas još uvijek traži 1869 nestalih osoba te sanira štetu uzrokovanu tom agresijom.
“Tu stranicu naše povijesti možda bismo i mogli okrenuti, ali do toga nikako ne može doći bez rješavanja onih najvažnijih otvorenih pitanja: pitanje nestalih osoba (informacije o mjestima pogibije i ukopa hrvatskih državljana), odštete nelegalno i nepravedno zatočenim hrvatskim građanima u logorima na teritoriju Srbije i obilježavanja mjesta njihovih stradanja, ukidanje neutemeljene regionalne univerzalne jurisdikcije, stvarne i ubrzane sukcesije imovine bivše zajedničke države, ali i suočavanja Srbije s navedenim povijesnim činjenicama”, ističe MVEP.