Vučićev izaslanik: 'Država Srbija se treba ispričati za sporo rješavanje pitanja nestalih'
U prvom planu treba biti potraga za nestalima, a ne za ratnim zločincima, kaže
Država Srbija se treba ispričati što nije učinkovitija u pronalaženju nestalih, poručio je u srijedu izaslanik srbijanskog predsjednika za rješavanje problema nestalih s Hrvatskom Veran Matić, konstatirajući da za tri godine nije vidio nijedan podatak koji je doveo do pronalaženja nestalih.
Matić je na konferenciji „Oluja, nekažnjeni zločin – proces traženja nestalih sve usporeniji“, u organizaciji Udruženja obitelji nestalih i poginulih „Suza“ poručio da se “mora promijeniti način rada na obje strane, jer postoji zastoj u procesu pronalaženja nestalih i njihovoj identifikaciji”, objavila je agencija FoNet.
U prvom planu treba biti potraga za nestalima, a ne za ratnim zločincima. Prioritet je pronalazak tijela, njihova ekshumacija i pokop, naglasio je Matić. On je izjavio kako je “važno napraviti zajedničke timove s Hrvatskom”, te uključiti međunarodne institucije, poput Međunarodnog odbora Crvenog križa.
U akciji Oluje nestalo 1850 osoba
Ljiljana Krstić iz Povjerenstva za nestale osobe priopćila je podatak da se 1.850 osoba vode kao nestale u akciji “Oluja” iz 1995. godine.
Od tog broja je oko 1.200 osoba bilo starije od 60 godina, a 540 su žene, rekla je Krstić, navodeći da je registrirano 36 grobnih mjesta. Ekshumirano je 1.050 tijela, a oko 700 identificirano, pa se za još 350 čeka potvrda identifikacije, rekla je Krstić, ustvrdivši da su ove godine identificirane samo dvije nestale osobe.
U mrtvačnici u Zagrebu se nalazi 896 tijela, a sigurni smo da se u oko 400 slučajeva radi o osobama srpske nacionalnosti, citirala je agencija FoNet članicu Povjerenstva za nestale osobe.
‘Etničko čišćenje iz Oluje traje i danas’
Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir ocijenio je da je Zagreb “odgovoran za opstruiranje procesa identificiranja nestalih, prikrivanje zločina i zaštitu njihovih počinilaca”.
Srbi se i dalje iseljavaju iz Hrvatske. Etničko čišćenje iz “Oluje” traje i danas, ali međunarodnu zajednicu to ne interesira jer je Hrvatska članica Europske unije, naveo je Budimir. On drži da se “ne može govoriti o dobrosusjedskim odnosima dok se ne riješi problem prognanih Srba”.