Visoke cijene energenata dobrim su dijelom utjecale na rast cijena i svih ostalih proizvoda i usluga, pa je inflacija u lipnju premašila 12 posto. Vlada najavljuje mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima, a istovremeno imamo energetske kompanije pod kontrolom države koje ostvaruju odlične financijske rezultate. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je u potpunosti u državnom vlasništvu dok u Ini država ima gotovo polovicu dionica.
Za HEP još ne znamo kako stoje ove godine, ali znamo da su u posljednje tri godine imali čistu dobit od oko četiri milijarde kuna. Ina je oborila rekord i u prvih šest mjeseci zaradila čak 1,6 milijardi kuna, što je nekoliko puta veća dobit u odnosu na 2019., prije pandemije i agresije na Ukrajinu.
‘Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormnu dobit’
S obzirom na utjecaj visokih energenata na cjelokupnu ekonomiju, sve se češće čuju glasovi da bi energetske kompanije koje su u Hrvatskoj pod kontrolom države, dio tereta krize trebale preuzeti na sebe. Pogotovo ako uzmemo u obzir da ih je država odlučila zadržati pod svojom kontrolom, kao nekakve strateške kompanije.
O toj temi porazgovarali smo s ekonomistom dr.sc. Vukom Vukovićem.
“Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormne dobiti na temelju svojih monopola, nego da nude javnu uslugu. Pogotovo u kriznim situacijama kada su javne firme zadnje koje trebaju svoje neefikasnosti prebacivati na građane i firme. Lako je to bilo trpjeti u dobrim godinama, ali u situaciji kada smo pred recesijom, kada potrošnja svima pada zbog inflacije, stavljati dodatni pritisak na ekonomiju na ovaj način je u krajnju ruku neodgovorno”, kaže Vuković.
Javne firme imaju i javnu odgovornost
Često se mogu čuti mišljenja da usprkos tome što se radi o državnim kompanijama, one posluju po tržišnim principima. “To je krajnje dvojbena tvrdnja za nekoga tko sebi nije izgradio tržište nego ga je dobio državnim odlukama, i čije su izgradnje mreža distribucije financirane javnim novcem još u bivšoj državi. Sada oni imaju konkurenciju, točno, sada posluju po tržišnim uvjetima, ali ako su javne firme, onda imaju i javnu odgovornost”, smatra Vuković.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što se tiče fantastičnih financijskih rezultata Ine, Vuković kaže da se radi o prebacivanju rasta troškova na krajnje korisnike.
“Ako Ina u prvoj polovici ove godine ima čak sedam puta veću dobit u odnosu na prvu polovicu 2019., što je zadnja normalna usporediva godina (a samo 70 posto veće prihode), onda je očito da su veliku većinu svog rasta troškova nabave nafte i plina prebacili na krajnje korisnike. Ili pak takva dobit dolazi od njihovih nalazišta i rafinerija, no onda pogotovo nema opravdanja za dizanje cijena u maloprodaji”, kaže.
‘Politički ovisne kompanije koje sponzoriraju sve i svašta’
Poduzetnici su posebno ogorčeni na HEP, koji je u stopostotnom državnom vlasništvu, a koji im prodaje struju po nekoliko puta većoj cijeni u odnosu na kućanstva. HEP kućanstvima struju prodaje ispod cijene, kako tvrde, a istovremeno je u posljednje tri godine u plusu oko milijardu do milijardu i pol kuna godišnje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Meni je jasno da su te kompanije politički ovisne i da moraju sponzorirati sve i svašta, te da im je dobit nužna i zbog takvih stvari, ali u ovoj situaciji je naprosto neodgovorno da one ostvaruju dobit dok su firme na rubu opstanka, dok veliki dio građana spaja kraj s krajem, i dok je inflacija dvoznamenkasta upravo zbog njihovih cijena – jer glavni uzrok inflacije su rast cijena nafte, plina i struje. A da ne govorimo da se troškovi na sličan način prebacuju na škole, vrtiće i bolnice”, kaže Vuković.
Poseban porez na dobit nije rješenje
Pojavili su se i prijedlozi za uvođenje posebnog poreza na dobit energetskih kompanija, no Vuković smatra da to nije rješenje.
“Poanta je građanima i firmama smanjiti troškove, odnosno ne dopustiti da im cijene rastu tri ili četiri puta. S porezom se građane i firme ne oslobađa tog troška nego se iz državnih firmi prelijeva u proračun. Naknade poduzetnicima koje Vlada razmatra je nešto što bi se, da se recimo financira takvim porezom, tek plaćalo iduće godine, i sigurno zahtjeva birokratske napore da se provede.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što s firmama koje do tada možda propadnu pa niti ne dočekaju tu subvenciju? Općenito je loše ovakve stvari rješavati poreznom politikom i naknadno subvencijama. I firmama i građanima treba rješenje odmah, jer plaćati četiri puta veću struju si rijetko tko može priuštiti”, kaže.
‘Politika ih treba pritisnuti da se odreknu dobiti’
Rješenje vidi u političkom pritisku na kompanije da smanje cijene, makar i pod cijenu loših poslovnih rezultata.
“Optimalna Vladina politika bi u ovom slučaju bila da natjera i Inu i HEP, na sličan način kao što to rade i inače – političkim pritiskom, da ne računaju na dobit dok god je situacija na svjetskim tržištima nepovoljna. Dakle smanjiti cijene i građanima i firmama po cijenu niže dobiti ili gubitka. Niti HEP niti Ina neće propasti, to je sigurno”, zaključuje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Vuk Vuković: ‘Ina ima sedam puta veću dobit nego 2019., Vlada je mora pritisnuti da snizi cijene’
Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormne dobiti na temelju svojih monopola, nego da nude javnu uslugu
'Meni je jasno da su te kompanije politički ovisne i da moraju sponzorirati sve i svašta, te da im je dobit nužna i zbog takvih stvari, ali u ovoj situaciji je naprosto neodgovorno da one ostvaruju dobit dok su firme na rubu opstanka, dok veliki dio građana spaja kraj s krajem, i dok je inflacija dvoznamenkasta upravo zbog njihovih cijena'
Visoke cijene energenata dobrim su dijelom utjecale na rast cijena i svih ostalih proizvoda i usluga, pa je inflacija u lipnju premašila 12 posto. Vlada najavljuje mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima, a istovremeno imamo energetske kompanije pod kontrolom države koje ostvaruju odlične financijske rezultate. Hrvatska elektroprivreda (HEP) je u potpunosti u državnom vlasništvu dok u Ini država ima gotovo polovicu dionica.
Za HEP još ne znamo kako stoje ove godine, ali znamo da su u posljednje tri godine imali čistu dobit od oko četiri milijarde kuna. Ina je oborila rekord i u prvih šest mjeseci zaradila čak 1,6 milijardi kuna, što je nekoliko puta veća dobit u odnosu na 2019., prije pandemije i agresije na Ukrajinu.
‘Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormnu dobit’
S obzirom na utjecaj visokih energenata na cjelokupnu ekonomiju, sve se češće čuju glasovi da bi energetske kompanije koje su u Hrvatskoj pod kontrolom države, dio tereta krize trebale preuzeti na sebe. Pogotovo ako uzmemo u obzir da ih je država odlučila zadržati pod svojom kontrolom, kao nekakve strateške kompanije.
O toj temi porazgovarali smo s ekonomistom dr.sc. Vukom Vukovićem.
“Poanta javnih firmi nije da ostvaruju enormne dobiti na temelju svojih monopola, nego da nude javnu uslugu. Pogotovo u kriznim situacijama kada su javne firme zadnje koje trebaju svoje neefikasnosti prebacivati na građane i firme. Lako je to bilo trpjeti u dobrim godinama, ali u situaciji kada smo pred recesijom, kada potrošnja svima pada zbog inflacije, stavljati dodatni pritisak na ekonomiju na ovaj način je u krajnju ruku neodgovorno”, kaže Vuković.
Javne firme imaju i javnu odgovornost
Često se mogu čuti mišljenja da usprkos tome što se radi o državnim kompanijama, one posluju po tržišnim principima. “To je krajnje dvojbena tvrdnja za nekoga tko sebi nije izgradio tržište nego ga je dobio državnim odlukama, i čije su izgradnje mreža distribucije financirane javnim novcem još u bivšoj državi. Sada oni imaju konkurenciju, točno, sada posluju po tržišnim uvjetima, ali ako su javne firme, onda imaju i javnu odgovornost”, smatra Vuković.
Što se tiče fantastičnih financijskih rezultata Ine, Vuković kaže da se radi o prebacivanju rasta troškova na krajnje korisnike.
“Ako Ina u prvoj polovici ove godine ima čak sedam puta veću dobit u odnosu na prvu polovicu 2019., što je zadnja normalna usporediva godina (a samo 70 posto veće prihode), onda je očito da su veliku većinu svog rasta troškova nabave nafte i plina prebacili na krajnje korisnike. Ili pak takva dobit dolazi od njihovih nalazišta i rafinerija, no onda pogotovo nema opravdanja za dizanje cijena u maloprodaji”, kaže.
‘Politički ovisne kompanije koje sponzoriraju sve i svašta’
Poduzetnici su posebno ogorčeni na HEP, koji je u stopostotnom državnom vlasništvu, a koji im prodaje struju po nekoliko puta većoj cijeni u odnosu na kućanstva. HEP kućanstvima struju prodaje ispod cijene, kako tvrde, a istovremeno je u posljednje tri godine u plusu oko milijardu do milijardu i pol kuna godišnje.
“Meni je jasno da su te kompanije politički ovisne i da moraju sponzorirati sve i svašta, te da im je dobit nužna i zbog takvih stvari, ali u ovoj situaciji je naprosto neodgovorno da one ostvaruju dobit dok su firme na rubu opstanka, dok veliki dio građana spaja kraj s krajem, i dok je inflacija dvoznamenkasta upravo zbog njihovih cijena – jer glavni uzrok inflacije su rast cijena nafte, plina i struje. A da ne govorimo da se troškovi na sličan način prebacuju na škole, vrtiće i bolnice”, kaže Vuković.
Poseban porez na dobit nije rješenje
Pojavili su se i prijedlozi za uvođenje posebnog poreza na dobit energetskih kompanija, no Vuković smatra da to nije rješenje.
“Poanta je građanima i firmama smanjiti troškove, odnosno ne dopustiti da im cijene rastu tri ili četiri puta. S porezom se građane i firme ne oslobađa tog troška nego se iz državnih firmi prelijeva u proračun. Naknade poduzetnicima koje Vlada razmatra je nešto što bi se, da se recimo financira takvim porezom, tek plaćalo iduće godine, i sigurno zahtjeva birokratske napore da se provede.
Što s firmama koje do tada možda propadnu pa niti ne dočekaju tu subvenciju? Općenito je loše ovakve stvari rješavati poreznom politikom i naknadno subvencijama. I firmama i građanima treba rješenje odmah, jer plaćati četiri puta veću struju si rijetko tko može priuštiti”, kaže.
‘Politika ih treba pritisnuti da se odreknu dobiti’
Rješenje vidi u političkom pritisku na kompanije da smanje cijene, makar i pod cijenu loših poslovnih rezultata.
“Optimalna Vladina politika bi u ovom slučaju bila da natjera i Inu i HEP, na sličan način kao što to rade i inače – političkim pritiskom, da ne računaju na dobit dok god je situacija na svjetskim tržištima nepovoljna. Dakle smanjiti cijene i građanima i firmama po cijenu niže dobiti ili gubitka. Niti HEP niti Ina neće propasti, to je sigurno”, zaključuje.