Za članstvo u Odboru za znanost profesori uzimaju novac, a dolaze rijetko. U 2019., Boras je bio jednom, Budak triput

Najmanje dolazaka u posljednje dvije godine bilježe rektor Damir Boras i profesor Neven Budak

09.05.2019., Sibenik - Studij energetske ucinkovitosti i obnovljivih izvora  organizirao je Dan otvorenih vrata na koje je bio kao gost i rektor Damir Boras te gradonacelnik Sibenika Zeljko Buric. 
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

U svakom saborskom odboru, možda vam to nije poznato, sjede stručnjaci izvan dnevne politike koji se kandidiraju za taj posao, a onda saborska većina među njima bira propisani broj članova. No, onda se ispostavi da ti vanjski članovi saborskih odbora, mahom sveučilišni profesori, nerijetko eskiviraju taj svoj posao. Večernji list nedavno je, recimo, objavio podatke o upečatljivom broju izostanaka sa sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. A slična situacija je i u Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu u kojem također sjede sveučilišni profesori i znanstvenici.

Od šest vanjskih članova, niti jedan se ne može pohvaliti prisutnošću na svih devet ovogodišnjih sjednica. Ipak, rekorder u nedolascima je zagrebački rektor Damir Boras koji je član Odbora postao na prijedlog Rektorskog zbora RH. Boras je prisustvovao samo jednoj ovogodišnjoj sjednici, a otkad je imenovan u studenom 2017., pojavio se na sedam od ukupno 39 sjednica Odbora. Pritom valja imati na umu da je vanjsko članstvo u Odboru, neovisno o nedolascima, honorirano mjesečnom naknadom u iznosu od otprilike 1500 kuna neto.

Posjećuje ‘sve važne sjednice’

Na upit o njegovim izostancima s Odbora, rektor Boras nam je objasnio da je, kao vanjski član bez prava glasa, bio prisutan “na svim važnim sjednicama koje se tiču visokog obrazovanja”. Kaže i da je u stalnom kontaktu s predsjednicom saborskog Odbora koja je, poručuje Boras, uvijek upoznata s njegovim stavovima. Osim toga, nedolaske u prošloj 2018. godini pravda dugotrajnim bolovanjem zbog teške ozljede koja ga je, kao što je poznato, doista snašla.

Rektor nam pojašnjava i kako se dosta često u zadnji tren mijenjao termin sjednica pa je bio spriječen drugim važnim obavezama ili je, pak, termin sjednice bio zakazan u vrijeme njegova izbivanja iz Zagreba. “Svaki put sam detaljno proučio materijale i u slučaju nedolaska o svojim stavovima, odnosno prihvaćanju, obavještavao predsjednicu Odbora ili svoje stavove prenio drugim vanjskim članovima odbora iz akademske zajednice kako bi ih mogli prenijeti”, zaključio je Boras.

Kratki rokovi za pripremu

Prema saborskoj evidenciji, Borasa u nedolascima prati profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Neven Budak, član Odbora na prijedlog Centra za demokraciju i pravo Miko Tripalo.

Budak se odazvao na tri od ovogodišnjih devet sjednica. Otkad je imenovan prije gotovo dvije godine, došao je na 16 od ukupno 39 sjednica. U razgovoru nam je objasnio kako ne vodi evidenciju svojih dolazaka na sjednice, no da je istina da su se one često poklapale s nastavom koju drži na fakultetu. Također, kaže da je na dnevnom redu sjednica bilo tema s kojima osobno nema pretjerane veze.

“Možda to nije najbolji odgovor, no s druge strane, rokovi od sazivanja do održavanja same sjednice užasno su kratki i ako nismo upućeni u neku tematiku, dan ili dva nisu dovoljna kako bismo se uputili u problematiku kojom inače ne baratamo”, kaže nam profesor Budak. Pritom dodaje da, primjerice, nije bio prisutan na posljednjoj sjednici jer je sazvana samo dan prije održavanja i to s prijedlozima čak pet zakona.

Kvalitetna rasprava, ali stavovi stranački definirani

Inače, profesor nam kaže da sjednice Odbora za obrazovanje karakterizira dosta dobra atmosfera i kvalitetna rasprava. Ipak, tvrdi, saborski zastupnici i predstavnici stranaka u Odboru na sjednice dolaze s unaprijed definiranim stavovima. “Neki put se uzme u obzir neka naša opaska ili kritika, ali to je zaista rijetko s obzirom na to da su stavovi stranački definirani”, zaključuje Budak.

Sušta suprotnost Borasu i Budaku je Zvonimir Peranić, profesor matematike i fizike s Veleučilišta u Rijeci, koji se u 2019. odazvao na sedam od devet sjednica. Od kad je u studenom 2017. imenovan vanjskim članom Odbora, Peranić je bio prisutan na 33 od ukupno 39 sjednica. Valter Boljunčić sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli također je među redovitijim članovima; bio je na četiri sjednice ove godine, a od imenovanja prije dvije godine na njih 24.

Rektor redovitiji od rektora

U Odboru sjedi još jedan rektor, svakako redovitiji od zagrebačkog kolege. Naime, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić ove se godine pojavio na tri od devet sjednica, a ukupno gledajući, tijekom dvije godine bio je prisutan na njih 18 od 39. Ljiljana Dobrovšak s Instituta Ivo Pilar, šesta i posljednja vanjska članica Odbora, bila je na dvije ovogodišnje sjednice i na ukupno njih 18 od imenovanja u studenom 2017.

Friška prilika za podizanje dolaznosti bila je, pak, na današnjoj sjednici Odbora. Kako doznajemo, nakon što ih je Telegramova novinarka nazivala cijeli ovaj tjedan, sjednica je danas bila dobro posjećena od strane vanjskih članova. Ovoga puta prisustvovali su joj i rektor Boras i profesor Budak.