Za državu koju toliko brine demografija imamo ružan problem: trudnice koje rade u MUP-u sporije napreduju
Policijske službenice koje se odluče imati djecu godinama zaostaju u napredovanju (i plaći) za kolegama i kolegicama bez djece
Malo je koji društveni problem toliko apostrofiran u Hrvatskoj kao onaj demografski. Odumiranje i iseljavanje stanovništva posljednjih je godina, otkad ga je kao top političku temu u opticaj ubacio HDZ, priča svih priča. U vrijeme Tomislava Karamarka, njegova je stranka iz oporbe gotovo pa optuživala tadašnju vlast za namjerno poticanje iseljavanja iz Hrvatske.
Promjenom vlasti, jasno, demografski problem nije nestao, a iseljavanje se nastavilo, jer je, jednostavno, društveni okvir nešto siromašnije zemlje na zajedničkom tržištu takav da su teže odlučivanje na zasnivanje obitelji i lakše odlučivanje na odlazak u inozemstvo, socijalne datosti koje ne ovise presudno o politikama samih država.
No, demografskim mjerama se problem može makar donekle ublažiti.
Puna ravnopravnost na papiru
Isto tako, često se u javnosti priča, pogotovo o prigodnim obljetnicama, o nejednakim plaćama koje muškarci i žene dobijaju za isti obavljeni rad. U Hrvatskoj je, po posljednjim podacima Eurostata, ta razlika 8,7 posto, što bi na prosječnoj plaći bilo otprilike nešto više od 500 kuna.
“Osigurati punu ravnopravnost žena u društvu važno je zbog nas samih, ali i zbog toga da se sutra naše kćeri ne bi morale suočavati s istim problemima i zaprekama u ostvarivanju svojih ljudskih prava i društvene jednakopravnosti, pogotovo pri zapošljavanju, planiranju i ostvarenju obiteljskoga života”, kazala je prigodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana žena predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović.
No, “punu ravnopravnost žena u društvu” je očito mnogo manji problem uvrstiti u prigodnu rečenicu, nego ostvariti na konkretnim životnim situacijama, čak i kad se to čini dosta jednostavnim zadatkom.
Diskriminacija trudnica u MUP-u
Naime, u jednom se konkretnom primjeru, u kojem je sve savršeno jasno, nikako ne uspijeva ukloniti problem koji u sebi objedinjuje i diskriminaciju žena i krajnje demografski nepoticajno okruženje. Trudnice su, naime, u MUP-u diskriminirane.
To nije neka tek nadobudna medijska konstatacija, nego jasan zaključak Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. “Praksom vezanom uz primjenu odredbi propisa koji se odnose na napredovanje policijskih službenik/ca prekršili ste Zakon o ravnopravnosti spolova, odnosno počinili direktnu diskriminaciju na području zapošljavanja i rada protiv trudnica”, poručila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić još prije tri godine tadašnjem ministru unutarnjih poslova Ranku Ostojiću.
Ili dijete, ili plaća
Radi se o tome da se napredovanje u policijskim zvanjima (a što u konačnici utječe na visinu plaća) temelji na uvjetu da službenik u prethodnom zvanju provede najmanje četiri godine. U to vrijeme se ne računa odsutnost s posla na duže od šest mjeseci, osim u posebnim uvjetima. Među tim uvjetima, naime, nema trudnoće, ni porodiljnog dopusta. Stoga, policijska službenica koja se odluči imati dijete, ili više djece, očito zaostaje u napredovanju (i plaći) za svojim kolegama i kolegicama bez djece.
Još jedan uvjet napredovanja u policijskoj službi je pristup ocjenjivanju. Izostanak od šest mjeseci u toku jedne godine, bez obzira na razloge, znači da se ocjenjivanju koje je uvjet napredovanja – ne može pristupiti.
Ostojić obećao promjene
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je, dakle, još prije tri godine tu praksu ocijenila diskriminatornom. Upozorila je tadašnjeg ministra Ostojića (koji je u očitovanju u toku postupka pokušao braniti ovakvu policijsku praksu) kako je Zakon o ravnopravnosti spolova organski zakon i drugi zakoni ili pravilnici ne smiju biti u suprotnost s njegovim odredbama. Navela je i dvije presude Europskog suda pravde po kojima svaka odluka kojom je trudnici uskraćena neka korist, kojoj bi ta osoba imala pristup da nije trudna, predstavlja diskriminaciju temeljem njenog spola.
U prosincu 2015. godine ministar Ranko Ostojić poslao je pravobraniteljici dopis kojom se sve njene primjedbe prihvaćaju i kreće se u izmjene policijskih pravilnika kako bi se osigurala ravnopravnost spolova i vrijeme provedeno na rodiljnom dopustu ili bolovanju zbog trudnoće priznalo kao vrijeme provedeno u službi. Nekoliko dana nakon toga na vlast je došla stranka kojoj je demografija bila jedan od glavnih pokliča u kampanji.
Do danas se nije promijenilo ništa.
Božinović bez odgovora
Ove jeseni, pak, potaknuta sindikalnom pritužbom, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova je 8. studenog pisala aktualnom ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, upozoravajući na prije tri godine utvrđenu diskriminaciju u policiji i dostavljajući mu dokumentaciju o slučaju i njenim preporukama iz 2015. godine.
Telegram je u ponedjeljak u MUP poslao pitanje o tome kane li izmijeniti policijske pravilnike koji, po ocjeni Pravobraniteljice, predstavljaju diskriminaciju po spolu i kršenje zakona. Odgovor još nismo dobili.