Za nama je buran tjedan u kojem su kolabirale platforma i Superliga, BiH se dijelilo, a Dubrovnik povezalo s New Yorkom

Dragan Markovina analizira događaje u tjednu za nama

Pregled tjedna Dragana Markovine , kolaps platforme za cijepljenje i Superlige, Mamićev bijeg u BiH, podijeljenost oko Jasenovca, tenzije u BiH, 500. godišnjica Judite i nova avionska linija New York-Dubrovnik

Bio je ovo tjedan spektakularnih kolapsa. Pri čemu bi nas prvi, onaj koji se odnosi na totalni krah sustava za internetsko prijavljivanje za cijepljenje, trebao duboko uznemiriti, dok bi nas kolaps ideje o Superligi tek naizgled trebao razveseliti. U ovom tjednu gledali smo i standardnu ponudu HDZ u vidu istovremeno ironične obrane Vilija Beroša, uz podizanje optužnice protiv jednako branjenog Kuščevića.

Odgledali smo još jedan tužni ciklus sporenja oko Jasenovca, odnekud je izronila i snimka Ivice Puljka koji pjeva ustaške pjesme ‘94., sustav se proglasio nevinim u slučajevima usmrćivanja djevojčice i Mamićevog bijega u BiH. U toj zemlji iznova su podignute tenzije. Noć knjige poklopila se s 500. godišnjicom objavljivanja Marulićeve ‘Judite’, a lijepa vijest stigla je iz United Airlinesa, koji će od srpnja do listopada tri puta tjedno letjeti između New Yorka i Dubrovnika.

Kolaps cijepljenja i Berošev ostanak

Koliko god čovjek želio biti dobronamjeran prema vladajućima i državi kao sustavu, oni svaki put naprave sve da mu izbiju svaki argument iz ruku. U svakoj zemlji ministar zdravstva sam bi podnio ostavku nakon Telegramovih otkrića i raznih pogodovanja njegovog ministarstva u sklapanju poslova, a ako bi on to tvrdoglavo odbijao, premijer bi ga razriješio.

U Hrvatskoj istovremeno pratimo kako famozna platforma kolabira, kako i dalje ne cijepimo ljude punim kapacitetima, kako nikakav suvisao plan i kriteriji još uvijek ne postoje, a još manje se provode, dok se s druge strane ministra brani po svaku cijenu. Vjerojatno zbog toga da se ne pokaže slabost uoči izbora, kao da ima veće slabosti od koruptivne nesposobnosti da se organizira cijepljenje.

Nitko nije kriv

Državni sustav pak očito živi u nekoj svojoj paralelnoj birokratskoj stvarnosti u kojoj je praktično nemoguće da se dogodi bilo kakav užas koji bi doveo do toga da prepoznaju vlastitu odgovornost u svemu. Imali smo tako prilike vidjeti i čuti kako nitko iz sustava nije kriv za bespotrebnu i užasnu smrt djevojčice, nitko nije kriv ni zato što je Zoran Mamić, iako pravomoćno osuđen, mirno putovao i na koncu otišao u Bosnu i Hercegovinu da tamo zatraži služenje kazne. Pojednostavljeno, iako svaka država ima smisao tek u tome da bude servis građana, Hrvatska radi sve da dokaže kako nju te stvari ne zanimaju.

Šok i krah Superlige

Ideja o tome da dvanaest bogatih europskih klubova pokreće amerikaniziranu nogometnu Superligu djelovala je šokantno. Ne zato što bi ta ideja sama po sebi nekoga iznenadila, nego zbog načina na koji se naglo i očito potpuno nepripremljena pojavila u javnosti. Zahvaljujući tome smo pak mogli ispratiti cinizam, ponajprije, UEFA-e koja de facto već dvadeset godina radi istu stvar i dalje je razvija, da bi se sada pozivala na kompetitivnost i tradiciju.

Vidjeli smo i koliko je nogomet čak i ovakav otuđen, važan zajednici i radničkoj klasi, a i to da su tu činjenicu osvijestili čelni ljudi europskih zemalja i usprotivili se ideji. Vidjeli smo i da čelnim ljudima najvećeg dijela tih klubova nije bilo baš svejedno zbog ovolikog otpora, pročitali razne priče o tome da je UEFA i financijski pomogla one koji su odmah odustali, ali se sve u biti svodi na isto. Nogomet je, nažalost upravo zbog politike UEFA-a i ovakve Lige prvaka, odavno prestao biti neizvjestan i relativno ravnopravan, zbog čega mislim da ih je trebalo pustiti da naprave ovu ligu i vratiti se izvorima. Što će se na kraju ionako dogoditi.

Licemjerje oko Jasenovca

Ovog puta su bile tri delegacije, a ne kolone, zbog pandemije, ali dođe na isto. Koliko god se dijelom radilo i o personalnom sukobu premijera i predsjednika, koji opet izbacuje čitav niz, što preciznih, što zabrinjavajućih poruka, stoji činjenica da neuvjerljivo i licemjerno izgleda svaka osuda ustaškog režima i polaganje vijenaca u Jasenovcu, dok se istovremeno ustaški pozdrav, simbolika i ideologija odbijaju definitivno staviti van zakona. Što će vjerojatno ostati tako, unatoč tome što im je Ognjen Kraus donio praktično gotovo i jednostavno rješenje.

Snimka Ivice Puljka

Koliko je pak bitno raskrstiti s benevolencijom prema ustaštvu svjedoči i snimka gradonačelničkog kandidata u Splitu i ozbiljnog znanstvenika Ivice Puljka koji na svadbi iz ‘94. godine pjeva ustaške pjesme. Nebitno je ovdje tko je i zašto tu snimku pustio, ona ponajprije govori o tome koliko je ustaštvo u zemlji normalizirano i to jednostavno neće biti riješeno drugačije, doli stavljanjem van zakona.

Tenzije u BiH

Bosna i Hercegovina pak nikako ne uspijeva postići unutrašnji dogovor oko bilo čega. Ponajprije jer su svi tamošnji nacionalizmi nikad življi, potom jer nitko nije spremam popustiti u bilo čemu i na koncu jer se svi nadaju da će se izvana pojaviti nekakvo rješenje koje će ići njima u prilog. A neće. I zbog toga su i moguće histerija i rasprave oko famoznog non-papera, jednako kao što je moguće da mržnjom zadojeni navijači Zrinjskog upadaju u istočne dijelove Mostara i ispoljavaju agresiju i 25 godina nakon rata.

Izravni let New York-Dubrovnik

Iz United Airlinesa stigla je pak fantastična vijest o uvođenju redovne avionske linije između New Yorka i Dubrovnika, koja bi prometovala tri puta tjedno između 8. srpnja i 3. listopada. Znamo li koliko su gosti iz SAD-a važni za dubrovački turizam koji je i najviše stradao prošle godine, kao i to da će se dobar dio ljudi u SAD-u do srpnja cijepiti, čini se da bi stvari mogle krenuti na bolje. A izravan let do New Yorka mogu iskoristiti i Dubrovčani, zašto ne?

Noć knjige i 500. godišnjica Marulićeve ‘Judite’

Ovaj tjedan smo na koncu obilježili i Noć knjige, koja nas je opet suočila s realnošću koja kaže da strahovito malo ljudi u zemlji čita i da pandemija to nije promijenila, nego je tek one koji inače čitaju preusmjerila nešto više na elektroničke knjige i kupovinu online. S obzirom na to da se istog dana obilježila i 500. godišnjica Marulićeve ‘Judite’, nije nažalost nemoguće da se broj pismenih i načitanih vrati u brojke iz Marulićevog doba, što bi bio kolosalni uspjeh, ravan organizaciji cijepljenja.