Za nekoliko sati u Bruxellesu počinje važan summit na kojem će se razgovarati i o problemu migranata. Izdvojili smo bitno

Premijer Andrej Plenković kazao je kako je cilj po pitanju migrantske politike zaštititi nacionalne interese

Jean-Claude Juncker , the president of the European Commission (L) and Donald Tusk , the president of the European Council during family photo of EU head of states summit on defense, migration and Brexit in Brussels, Belgium on 14.12.2017., Image: 357949392, License: Rights-managed, Restrictions: WORLDWIDE RIGHTS AVAILABLE. End users shall not licence, sell, transmit, or distribute any photographs represented by eyevine, to any third party., Model Release: no, Credit line: Profimedia, Eyevine
FOTO: Profimedia, Eyevine

Čelnici Europske unije danas se sastaju u Bruxellesu gdje će na dvodnevnom summitu raspravljati o nizu krucijalnih tema, među kojima se ističe ona o problemu migranata. Sukobi među članicama po pitanju migracijske politike moglibi eskalirati upravo na ovom summitu, i to zbog vanjskih pritisaka od strane SAD-a i Rusije, te političkih promjena koje se događaju u Njemačkoj i Italiji, dvjema bitnim članicama EU.

Na sastanku će biti i premijer Andrej Plenković koji je ovoga tjedna najavio kako će Hrvatska štititi svoje nacionalne interese budu li pojedine države članice vraćale migrante u zemlje kroz koje su ušli u EU. Izdvojili smo nekoliko glavnih stvari vezanih za summit koji počinje za nekoliko sati.

1. Zašto je uopće bitan?

Dvodnevni summit čelnika 28 država EU bitan je zbog niza pitanja koja će se na njemu rješavati, a koja izazivaju podjele među državama. Glavno je naravno pitanje migranata i odnosa zemalja prema njima koje ovaj put potenciraju Italija i Njemačka zbog unutarnjih pritisaka da zatvore svoje granice.

Na ovom summitu raspravlja se o mjerama koje je već u nekoliko navrata predlagao mađarski premijer, ultradesni Viktor Orban, a koje su ostale zemlje članice dosad rezolutno odbacivale. To su, recimo, osnivanje europskih centara za tražitelje azila izvan granica EU te zauzimanje tvrđeg stava prema ilegalnim migracijama. Takvi prijedlozi ovoga puta imaju širu podršku.

2. Što se predlaže po pitanju migranata?

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk predložio je u svom pismu u kojem upozorava države članice na ozbiljnost situacije da se usuglase oko tri inicijative, to su dakle uspostave regionalnih platformi za prihvat migranata izvan EU-a, uspostave ciljanog proračuna za borbu protiv ilegalne migracije i pojačavanje suradnje sa zemljama iz kojih migranti potječu kao i sa zemljama njihova tranzita.

3. Kakvi se odnosi očekuju između Eu i SAD-a?

Na summitu će se voditi razgovori i o odnosu prema SAD-u koji je zbog Trumpove politike u zadnje vrijeme dosta narušen. Početkom ovog mjeseca tako je SAD uveo carine na europski čelik i aluminij, na što je brzo stigao europski odgovor; uveli su carine na niz američkih proizvoda.

Tusk je upozorio čelnike EU i da u ovom pitanju moraju biti spremni na najgore. “Nadajući se najboljem, vjerujem da moramo biti spremni pripremiti našu uniju za najgori scenarij s Washingtonom”, napisao je u pozivu za summit šefovima država i vlada EU.”

4. O kojim će se još temama razgovarati?

Osim o spomenutom, čelnici država EU razgovarat će i o Brexitu koji se odvija prilično sporo, do konačnog izlaska Velike Beritanije trebalo bi doći u ožujku 2019. Razgovarat će se i o izgledima Republike Makedonije i Albanije da postanu članice Europske unije. Na summitu koji počinje danas u 15 sati, spekulira se da će se odrediti lipanj 2019. kao datum početka pregovora s ovim zemljama, piše Bloomberg.

5. Kako će se Hrvatska postaviti?

U nedjelju je održan mini summit o migraciji na kojem je sudjelovalo 16 čelnika zemalja EU. Bio je i premijer Plenković koji je nakon toga kazao kako je cilj štititi nacionalne interese. “Što se Hrvatske, gotovo ni u jednom slučaju ona nije zemlja prvog ulaska, nego najmanje drugog, na teritorij EU-a. Stoga želimo preciznu, proporcionalnu i jasnu sljedivost tih ulazaka kako bismo na taj način zaštitili hrvatske interese.” Kazao je i kako misli da se prihvatni centri neće raditi na području Zapadnog Balkana.