Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Politika & Kriminal Za ulazak Hrvatske u Šengen glasala 534 zastupnika EP-a, njih 53 bila su protiv. Konačnu odluku donosi Vijeće EU-a

Europski parlament ima samo savjetodavnu ulogu

06.07.2021., Zagreb - Na Policijskoj akademiji predstavljeno je osam mobilnih termovizijskih kamera za nadzor drzavne granice. Davor Bozinovic, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
FOTO: Sandra Simunovic/PIXSELL

Hrvatsku do ulaska u šengenski prostor, što će imati pozitivne učinke na putovanja, turizam i gospodarstvo, dijeli još samo odluka Vijeća EU-a nakon što je Europski parlament u četvrtak dovršio savjetodavnu ulogu u ovom procesu. Zastupnici EP-a danas su s 534 glasa za, 53 protiv i 15 suzdržanih podržali hrvatski ulazak u šengen.

Hrvatska je time došla na korak do toga da postane 27. članica Unije u prostoru koji obuhvaća više od 400 milijuna ljudi nakon što je zaključena uloga Europskog parlamenta u ovom procesu, a hrvatski eurozastupnici slažu se da je to prilika Hrvatskoj da se razvija i jača gospodarstvo.

Dobra vijest za ekonomiju i turizam

Eurozastupnik Tonino Picula (S&D/SDP), koji je još 2018. godine radio kao izvjestitelj u sjeni na dva mišljenja Odbora za vanjske poslove (AFET) za šengenski prostor, rekao je Hini da je to “dobra vijest za hrvatske građane u Hrvatskoj i diljem EU-a, za našu ekonomiju, turizam, izvoznike”.

Šengenski prostor obuhvaća 26 članica – 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan tog kluba su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar te Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Ujedinjenim Kraljevstvom.

Eurozastupnik Karlo Ressler iz redova pučana istaknuo je da je za 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu “ovo vjerojatno najvažnija odluka u mandatu”.

Stvar će glatko proći na Vijeću EU-a

“Ulazimo u najelitniji civilizacijski klub 15-ak zemalja članica EU-a, NATO-a, eurozone i šengena”, naglasio je Hini Ressler, član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE) čija je podrška ulasku Hrvatske u šengenski prostor prethodila pozitivnom mišljenju Europskog parlamenta.

Članstvo u prostoru bez unutarnjih graničnih kontrola imat će brojne pozitivne učinke. “Prvenstveno mislim na pozitivnu stranu turizma, na pozitivnu stranu za gospodarstvenike, na prijevoz roba, skratit će se period čekanja i provjera”, rekla je Hini zastupnica Željana Zovko (EPP/HDZ).

Zastupnica Biljana Borzan (S&D/SDP) rekla je novinarima u Bruxellesu da očekuje da će to pitanje “glatko proći na Vijeću” kako bi Hrvati prestali biti “građani drugog reda”.

Kritike zbog pristupa prema migrantima

Hrvatska je za pristup šengenskom prostoru ispunila 281 preporuku u osam područja, što Picula ocjenjuje “vjerojatno najrigoroznijim kriterijima” koje je jedna članica EU-a morala ispuniti za članstvo. “Za ulazak u šengenski prostor treba zadovoljiti tehničke i pravne preduvjete, ali treba zadovoljiti i političke preduvjete”, napomenuo je Picula.

Ulaskom Hrvatske u šengen, oči će i dalje biti uprte u postupanje policije duž više od tisuću kilometara vanjske granice EU-a. “Hrvatska će prije svega morati paziti na svoju kompetenciju s nekog zaštitnog aspekta. Bit će pod posebnim nadzorom javnosti i medija zbog postupanja policije na granici s BiH”, rekao je Picula.

Hrvatska policija kritizirana je zbog postupanja prema migrantima pa je uspostavljen neovisni mehanizam za praćenje postupanja policijskih službenika, a primjer Hrvatske mogle bi slijediti i druge članice Unije.

Čuvat će najdulju vanjsku granicu EU-a

“Policija mora čuvati granicu, a postupa li potpuno korektno – za to postoji nadzor. I to će se nastaviti”, rekla je Zovko, dodavši da se Europa mora “suočiti s činjenicom da su migrantski valovi u ovom trenutku na razini onih iz 2015.”. “Nesigurnost hrane potaknut će još veće traženje utočišta u Europi. EU ne može apsorbirati toliki broj ljudi, toliki broj izbjeglica koji žele doći ovdje”, upozorila je Zovko.

Eurozastupnik Valter Flego (Renew/IDS) rekao je Hini da je uvjeren da Hrvatska, prvenstveno zbog sigurnosti Hrvatske i Europske unije, “neće više sama štititi i nadzirati granicu, nego će imati veću financijsku pomoć EU-a”. Sigurnosni aspekt i geopolitička situacija ukazuju da je povoljan trenutak da se proširi šengenski prostor.

Picula je, pak, dodao kako je Putinova agresija na Ukrajinu obnovila zanimanje za politiku proširenja. Hrvatska bi od početka 2023. trebala čuvati najdulju vanjsku granicu EU-a. Ubrzat će se prelazak granice sa Slovenijom, a potencijalno će se postrožiti kontrole na granicama s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom te Crnom Gorom.

Europski parlament ima samo savjetodavnu ulogu

“Građani BiH koji imaju hrvatsko državljanstvo imaju i hrvatske osobne iskaznice pa većina njih s lakoćom prolazi, bez ikakvih problema. Normalno, bit će puno teža situacija za one koji nemaju hrvatsko državljanstvo”, objašnjava Zovko i dodaje da se nastavlja zalaganje za europski put BiH.

“Mi se i zalažemo da BiH konačno postigne dogovor o izbornom zakonu i krene u dublju europsku integraciju”, dodala je zastupnica iz redova pučana. Flego je pozvao da primjer Hrvatske “bude motivacija svima onima koji traže izgovor i ne žele raditi ozbiljne reforme i domaću zadaću da se približe EU-u”.

Nakon što je Europski parlament dao svoje pozitivno, ali savjetodavno mišljenje, na potezu je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove 9. prosinca. Konačnu odluku donijet će 22 države članice EU-a, ujedno članice šengenskog prostora.

Odluka koja je korisna i Slovencima

Susjedna Slovenija, nakon što se godinama govorilo o potencijalnoj blokadi, najavila je da će podržati ulazak Hrvatske u šengenski prostor, ali su se proteklih dana u medijima pojavile informacije da Slovenija priprema izjavu po kojoj ulazak pristup Hrvatske šengenu znači da Hrvatska priznaje arbitražnu presudu.

“Nemoguće je povezati ta dva pitanja, pogotovo na taj način. Za nas je bilo važno da izvješće ne ostavlja baš nikakve dvojbe da je Hrvatska u potpunosti prihvatila, preuzela i implementirala šengensku pravnu stečevinu”, smatra Ressler, dok Zovko i Picula podsjećaju da je pozitivna odluka za Hrvatsku koristi i Slovencima.

“Tu najavu jednostrane izjave koju sprema slovenska politika treba izolirati. Treba je svesti na ono što ona jest, a to je prije svega iskaz za slovensku unutarnju politiku. Slovenija će podržati i podržava ulazak Hrvatska u šengen zato što je to i njezin nacionalni interes”, naglasio je Picula.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više