Zaboravljeni incident iz Hladnog rata podsjeća zašto bi Putin trebao biti oprezan s vojnim provokacijama
Ovako visoka razina vojne aktivnosti nije zabilježena od Hladnog rata
Otkako je Rusija anektirala Krim prošle godine i počela aktivinije sudjelovati u sukobu na istoku Ukrajine, Moskva kontinuirano povećava vojnu aktivnost na svojim granicama.
Takva hiperasertivnost Rusije se najviše osjeti na granicama europskih zemalja čiji je zračni prostor stalno ugrožen zbog ruskih ratnih zrakoplova. Ovakve aktivnosti služe ispitivanju spremnosti oružanih snaga država u čijoj blizini se događaju.
Takve vojne aktivnosti mogu imati nepredviđene, a možda čak i tragične posljedice.
Ovakve situacije su bile uobičajene u Hladnom ratu
Autor David Hoffman u knjizi The Dead Hand piše o situacijama u hladnom ratu kad je američki nosač zrakoplova simulirao napad na sovjetski brod. Taj incident se dogodio 1982. kad je američki USS Enterprise poslao nekoliko aviona koji su se približili sovjetskom brodu Kijev i simulirali zračni napad.
Važnost tog događaja je puno jasnija ako se stavi u povijesni kontekst. Naime, u to doba je došlo do eskalacije Hladnog rata; Sovjeti su postavili rakete srednjeg dometa Pionir u zemljama Varšavskog pakta, a SAD je spremao postaviti Pershing II projektile u zemljama saveznicama. Ronald Reagan se iznimno oštro postavio prema Sovjetima i to je dovelo do sve većeg nepovjerenja među velesilama.
Američki zrakoplovi ušli u sovjetski zračni prostor
Nedugo nakon toga, u travnju ’83. su američki zrakoplovi ušli u sovjetski zračni prostor u Kurilskom arhipelagu. Hoffman objašnjava da je to vrlo vjerojatno slučajnost koja je rezultat agresivnih vojnih vježbi i zahtjeva visokih časnika za potpunom tajnošću provedenih vježbi.
S druge strane tih konstantnih ispitivanja spremnosti se nalazio Genadij Osipovič. Incident s američkim zrakoplovima u Kurilima je njega i njegove kolege uhvatio nespremnima i nisu na vrijeme reagirali. Takav propust je sručio sav bijes sovjetske vojske na pilote koji su već bili iscrpljeni zbog stalnog stanja spremnosti. Osipovič je čak priznao da su njegovi nadređeni tražili da ode na dulji odmor kako bi mogao nastaviti obavljati svoje dužnosti.
KAL 007
U takvom stanju stresa i napetosti se našao let Korean Air Lines KAL 007 koji je putovao s Aljaske u Seoul. Autopilot na letu KAL 007 je pogriješio trasu putovanja i greškom ušao u sovjetski zračni prostor. Osipovič je, pod pritiskom viših časnika, srušio Boeing 747 sa svih 269 putnika i članova posada. Preživjelih nije bilo.
Nakon tog incidenta je došlo do još većeg zaoštrenja odnosa SAD-a i SSSR-a, a američke vlasti su dopustile civilnu upotrebu prethodnika GPS-a kako bi se osigurala točnost leta aviona. Međutim, kako je malajski let MH17 pokazao, čak ni identifikacijski instrumenti ne mogu spriječiti rušenje civilnog aviona kad ga se napadne oružjem namijenjenim za rušenje vojnih zrakoplova. Podsjećamo, MH17 je let iz Amsterdama za Kuala Lumpur koji je srušen u letu iznad Ukrajine a pretpostavlja se da su ga srušili proruski pobunjenici. Na tom letu je poginulo 298 putnika i članova posade.
KAL 007 je podsjetnik da ispitivanje spremnosti protivnika ima svoju cijenu, pogotovo kad isti prostor dijele vojni i civilni zrakoplovi kao što je pokazao MH17.