Zadnjih dana puno se priča o reviziji Vatikanskih ugovora. Koje su uopće šanse za to i je li već nekome uspjelo?
U Saboru je održana rasprava o prijedlogu koji je pokrenuo GLAS
Na jučerašnjoj sjednici Sabora raspravljalo se, između ostalog, i o oporbenom prijedlogu da se provede revizija Vatikanskih ugovora. GLAS je to predložio još u travnju 2018. godine, a tema je na dnevni red došla jučer zahvaljujući tome što je prijedlog potpisima podržalo 30 saborskih zastupnika.
Naime, saborski Poslovnik predviđa da se svaku točku koja je na dnevnom redu duže od 60 dana mora raspraviti u roku od osam dana ako za to potpiše 30 zastupnika. Istražili smo što su zapravo Vatikanski ugovori, kako bi ih GLAS revidirao, tko će se tome suprotstaviti te je li netko takav manevar već pokušao izvesti i kako je to završilo.
1. Što su točno Vatikanski ugovori?
To su četiri međunarodna ugovora između Republike Hrvatske i Svete Stolice kojima je uspostavljen pravni okvir za međusobne diplomatske odnose. Prvi ugovor tiče se suradnje na području kulture i odgoja, drugi dušebrižništva nad katolicima u Hrvatskoj vojsci, treći pokriva pravna pitanja, a četvrti gospodarska. Prva tri ratificirana su u siječnju i veljači 1997. godine, dok je onaj o gospodarstvu ratificiran potkraj 1998. Posebno je važan detalj da su to međunarodni ugovori. To znači da je njihova pravna vrijednost iznad zakona bilo koje države, uključujući i RH, te da ih nije jednostavno jednostrano mijenjati ili raskidati.
Postoji i pitanje naknade koju bi Crkva od Hrvatske mogla potraživati zbog imovine oduzete za vrijeme Jugoslavije. Dio oduzetog Hrvatska iz raznih razloga nije mogla vratiti Crkvi, a u Vatikanskim ugovorima nije precizirano kako bi se refundirala ta imovina. Kako se navodno radi o ogromnom broju nekretnina, vjerojatno bi došlo do ozbiljnih pravnih komplikacija kada bi Crkva zatražila njihov povrat ili odštetu u visini tržišne vrijednosti.
2. Kako je pokrenuta inicijativa o raskidanju?
GLAS je 20. travnja prošle godine u saborsku proceduru poslao prijedlog Zaključaka o pokretanju postupka pregovora o izmjenama Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. To je bio prvi put da je jedna takva inicijativa upućena u Sabor, a predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš tada je rekla da Hrvatska za Vatikanske ugovore godišnje izdvaja 900 milijuna kuna. GLAS-ovci su tada objasnili kako smatraju da Vatikanski ugovori ugrožavaju ustavne vrijednosti, poput jednakosti pred zakonom, slobode vjeroispovijesti i odvojenosti Crkve od države, a uz to su i veliko financijsko opterećenje za Hrvatsku.
Potpredsjednik stranke Goran Beus Richembergh primjetio je kako je temeljem tih ugovora potpisan i onaj između HRT-a i Hrvatske biskupske konferencije, koji zapravo ne proizlazi iz Vatikanskih ugovora, ali svjedoči o “sluganskom pristupu i nastojanju da se udovolji Katoličkoj crkvi”. “Na temelju četiri ugovora Katolička crkva crpi nevjerojatnu političku moć i neformalni utjecaj”, rekao je Beus Richembergh.
3. Što GLAS točno traži?
GLAS predlaže da Sabor donese zaključke o otvaranju pregovora sa Svetom Stolicom o sva četiri ugovora koji se svrstavaju pod naziv Vatikanski ugovori, a to je izraženo u četiri točke. U prvoj točki od Vlade se traži da se redefinira dogovor o održavanju katoličkog vjeronauka u školama, financiranje Katoličkog bogoslovnog fakulteta, te plaćanje vjeroučitelja i njihovog obrazovanja u crkvenim institutima.
Prema drugoj točki, pregovaralo bi se o povratu imovine Katoličkoj crkvi, plaćanju godišnjeg iznosa iz proračuna, te izgradnji i održavanju crkvenih zgrada. Trećom točkom traži se otvaranje pregovora o pravnim pitanjima, poput prethodnog obavještavanja crkvenih vlasti u slučaju sudskih istraga o svećeniku zbog kaznenih djela, i određivanja neradnih dana u Hrvatskoj. Četvrta točka tiče se dušobrižništva u vojsci, odnosno uzdržavanja osoblja Vojnog ordinarijata.
U članku 15. Ugovora između Svete Stolice i RH o gospodarskim pitanjima, u stavku 2. stoji: “Ako bilo koja od visokih ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj Ugovor i da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.” To znači da bi Hrvatska mogla inicirati pregovore o reviziji Vatikanskih ugovora, ako prijedlog GLASA prođe u Saboru.
4. Tko podržava reviziju?
Prijedlog GLAS-a u Saboru je podržao HSU, a danas je i predsjednik SDP-a Davor Bernardić izjavio koko je njegova stranka za reviziju. On je poručio kako je Hrvatskoj revizija Vatikanskih ugovora potrebna kako bi postala moderna i progresivna zemlja, te da treba jasno utvrditi obrazac po kojem Crkva prima novac iz državnog proračuna. Rekao je i da mu smeta što Crkva potiče osnivanje novih župa, iako za to nema realne potrebe s obzirom na sve manji broj stanovnika u Hrvatskoj, te da SDP želi da se djeca ne diskriminiraju po vjerskoj osnovi, da se uštedi novac, da Crkveno trošenje novca bude transparentno i da se rad nedjeljom adekvatno plati.
Protiv vatikanskih ugovora 27. listopada prošle godine prosvjedovalo je stotinjak ljudi koje je okupila inicijativa Pokret za sekularnu Hrvatsku. Na prosvjedu su govorili političari i aktivisti koji su se i ranije zalagali za reviziju ugovora s Crkvom, poput laburistice Snježane Kirinić, GLAS-ovaca Mrak-Taritaš i Beusa Richembergha, Renata Peteka iz Naprijed Hrvatska! te feminsitičke aktivistice Rade Borić.
5. Tko je protiv revizije?
Bilo kakvoj ideji o reviziji međusobnih ugovora suprotstavio se državni tajnik Svete Stolice, kardinal Pietro Parolin, koji je 2017. godine posjetio Hrvatsku. On je izjavio kako Ugovori dobro reguliraju odnose Crkve i države, i dodao da Crkva zbog povijesnih i realnih razloga ima važnu ulogu u društvu. Osim same Crkve, kojoj sigurno nije draga pomisao na gubitak novca i utjecaja na obrazovanje, reviziji Vatikanskih ugovora usprotivilo se i dvoje nominalno najmoćnijih ljudi u zemlji.
Premijer Andrej Plenković protiv revizije izjasnio se odmah nakon što je GLAS izašao sa svojim inicijativom. Plenković je rekao da će njegova Vlada nastaviti s poštivanjem ugovornih obaveza. “HDZ je protiv revizije Vatikanskih ugovora, ne vidimo nikakvih razloga za to i cijela ova rasprava ne mijenja naš odnos s Katoličkom crkvom u Hrvatskoj niti sa Svetom stolicom”, rekao je premijer.
Jučer se po tom pitanju oglasila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Rekla je kako je protiv revizije. “Nsam za reviziju Vatikanskih ugovora. Nisam općenito za reviziju ugovora jer to postavlja opasne presedane u međunarodnom pravu, osim ako obje strane ne zaključe da treba doći do revizije iz određenih praktičnih razloga”, rekla je predsjednica.
6. Kakva je situacija u drugim zemljama?
Postoji čitav niz ugovora koji se između Svete Stolice i pojedinih država sklapaju još od 19. stoljeća, odnosno od 1929. ako govorimo u o modernim vremenima. Tada je Lateranskim ugovorima Italija priznala suverenitet Svete Stolice nad dijelom grada Rima koji je danas Vatikan. Uzor za sklapanje Vatikanskih ugovora bili su ugovori između Španjolske i Svete Stolice potpisani nakon demokratizacije te zemlje, 1979. godine. Kada su prošle godine u Španjolskoj na vlast došli socijalisti, novi premijer Pedro Sanchez izazvao je skandal odbivši prisegnuti rukom na Bibliji.
Crkvu su još više uznemirile njegove najave kako će raskinuti konkordat između Španjolske i Svete Stolice. Uz to, najavio je kako socijalisti planiraju izbaciti vjeronauk iz javnih škola, ukinuti državne donacije katoličkim školama te ukinuti svaki oblik financiranja katoličkih organizacija novcem poreznih obveznika. Sanchez će se namučiti da svoje obećanje ostvari, s obzirom na to da su i ti ugovori međunarodni. Takve ugovore moguće je raskinuti samo sukladno Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora, što znači upuštanje u složenu i dugotrajnu pravnu i diplomatsku proceduru. S obzirom na odnos snaga u Hrvastkom saboru, nije vjerojatno da će se Hrvatska ubrzo upustiti u takav manevar.
7. Postoje li ljudi u Crkvi koji nisu posve protiv?
U Otvorenom se jučer raspravljalo o Vatikanskim ugovorima, a jedan od gostiju bio je i Mate Uzinić, dubrovački biskup poznat po svojim progresivnim stavovima. On kaže da nije potpuno nemoguće da Crkva pristane na reviziju ugovora s Hrvatskom. Mons. Uzinić to je argumentirao govoreći o preambuli ugovora, u kojoj se govori o razlozima za njihovo sklapanje. “Razlog zbog kojih je on potpisan prema toj preambuli, bili su materijalni uvjeti za pastoralno djelovanje Katoličke crkve. S druge strane, bila je tu uloga Katoličke crkve u odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti. Ako se smatra da Katolička crkva više nema tu ulogu u društvu onda naravno da su se za Republiku Hrvatsku promijenile okolnosti i bilo bi u redu da RH krene prema promjeni tih ugovora.”, rekao je. Također je iskreno napomenuo da Katolička crkva u Hrvatskoj danas ne bi mogla funkcionirati bez tih sredstava. Dakle, ukoliko bi došlo do revizije Vatikanskih ugovora, morao bi se pronaći i način da Crkva u RH, kako je rekao dubrovački biskup, sama ispunjava svoje obveze i pomaže drugima.