Zagreb duguje milijarde, na naplatu uskoro stiže još jedna golema Bandićeva nebuloza. Što uopće može Tomašević?

Slijede li rast cijena komunalnih usluga i pad kreditnog rejtinga?

Građani Zagreba danas su napokon doznali u kolikim financijskim problemima se nalaze. Riječ je o vrlo nezgodnoj situaciji u kojoj je, osim održavanja i razvoja gradske infrastrukture, potrebno sufinancirati i obnovu potresom oštećenih nekretnina.

Dug je u visini jednogodišnjih gradskih prihoda, odnosno 8,2 milijarde kuna. Od toga je skoro polovica, odnosno 4,9 milijardi, dug Zagrebačkog holdinga. Oko 2,4 milijarde odnosi se na dug Grada, dok je blizu milijardu dug Zagrebačkog električnog tramvaja koji je prije nekoliko godina izdvojen iz Holdinga.

Kakav je Tomaševićev plan za izvlačenje iz dugova?

Za sada još nije poznato kakav je Tomaševićev plan za izvlačenje Grada iz ovakvih dubioza, ali to bi valjda uskoro trebali doznati. No, kakav god plan bio, jasno je da će sve na kraju opet platiti građani. Ono što će građani sigurno najviše osjetiti jest vrlo izvjesno povećanje cijena raznih komunalnih usluga. Tomašević je rekao da polovica prihoda Holdinga dolazi od Grada, ne od građana, i da je to potrebno mijenjati – a jasno je što to znači.

Grad osim velikih dugova, Zagreb ima problema i s likvidnošću – teško plaća račune. Možemo se prisjetiti da je prije otprilike dva tjedna C.I.O.S. Grupa najavila pokretanje ovrhe zbog neplaćenih računa za poslove odrađene u travnju ove godine. Da je likvidnost Grada i Holdinga problematična tada je priznao i sam Tomašević. Prema našim informacijama, na računu Grada se u prosjeku nalazi tek oko 30 milijuna kuna, što znači da svaka ovrha veća od tog iznosa može rezultirati blokadom računa.

Uskoro kredit za likvidnost

Tomašević je danas rekao da su njegovi ljudi zatekli kratkoročne obveze prema državi od 750 milijuna kuna, te da su u protekla tri mjeseca uspjeli vratiti 350 milijuna. Te su otplate otežale likvidnost Grada, kazao je gradonačelnik. No, najavio je i da njegova administracija namjerava podići kredit od 320 milijuna kuna, s kojim bi također trebali poboljšati likvidnost, kao i da računaju na 150 milijuna kuna od države za troškove vezane za obnovu od potresa.

Pitanje je hoće li Grad Zagreb uspjeti zadržati dosadašnji kreditni rejting. U posljednjoj ocjeni, iz rujna ove godine, agencija Standard&Poor’s izglede je promijenila iz negativnih u stabilne. Iz S&P-a su istovremeno pohvalili rad nove gradske uprave u konsolidaciji financija i imenovanje nova uprave. No, od tada do danas dogodilo se dosta toga – na svjetlo dana izašli su sukobi čelnih ljudi Holdinga, što sigurno ne ostavlja dobar dojam, kao i prijetnje prisilnim naplatama, što znači da vjerovnici gube strpljenje.

Za dvije godine odjednom na naplatu stiže 2,3 milijarde kuna

Grad Zagreb će u još ozbiljnije probleme doći 2023. godine kada na naplatu odjednom stiže gotovo trećina ukupnog duga. Radi se o obveznicama koje je Zagrebački holding izdao 2016. godine, kojima su refinancirane stare obveznice iz 2007. godine koje je Milan Bandić izdao za popravak vodovodne infrastrukture, a novac je potrošen – nitko ne zna na što.

Radi se o dvije tranše obveznica u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde kuna koje dospijevaju 2023. godine. S obzirom na sadašnje financijsko stanje, gotovo je sigurno da taj dug neće moći biti otplaćen, tako da nas čeka još jedno refinanciranje. Uvjeti će vrlo vjerojatno biti nepovoljni jer se očekuje rast kamata, a i dužnik nije baš u sjajnoj situaciji.