Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zagreb je iz EU fondova direktno povukao manje novca nego što košta gradski ured osnovan za to

Crtica o načinu vođenja Zagreba još je senzacionalnija kad pogledamo Lipik koji je po stanovniku privukao 20-ak puta više EU sredstava

ZADNJA IZMJENA: kol 25, 2018

Činjenica da Hrvatska ne koristi baš najefikasnije sredstva koja su joj na raspolaganju iz EU fondova je već dugo manje-više opće mjesto. Kao i to da Grad Zagreb dodatno kaska na istom poslu.

Ipak, nedavno objavljen podatak o tome da je po direktnoj iskorištenosti EU fondova (u odnosu na broj stanovnika) Zagreb tek 60. među gradovima u Hrvatskoj – a gradova u RH je ukupno 127 – zazvučao je posebno zabrinjavajuće za grad s uvjerljivom najjačom industrijom, najvećim brojem stanovnika, najvišim prosječnim primanjima, najvećim gradskim proračunom i zasigurno najjačim administrativnim kapacitetom u Hrvatskoj.

Postoji i Ured za programe i projekte Europske unije

No, ima još. Lani je, po podacima o izvršenju lokalnih proračuna Ministarstva financija, a koje je prve analizirao specijalizirani portal gradonačelnik.hr, Zagreb kao nositelj ili partner provedbe programa i projekata sufinanciranih iz proračuna EU povukao 8,6 milijuna kuna.

U Zagrebu, nadalje, postoji i Ured za programe i projekte Europske unije, čiji je posao, kako se navodi na službenoj web stranici, između ostalog i “priprema, planiranje, provedba, praćenje i vrednovanje programa i projekata za korištenje sredstava fondova Europske unije”.

Kako je na nedavnoj tiskovnoj konferenciji naznačio gradski zastupnik SDP-a Matej Mišić, proračun tog tijela za 2018. godinu iznosi 10,67 milijuna kuna.

Višestruko manja Velika Gorica vrlo je blizu

Ovdje treba svakako reći da novac o kojem govore podaci ministarstva financija nije cijeli iznos kojeg jedan grad povlači iz europske blagajne, jer postoje i projekti koje provode gradska poduzeća ili institucije. No, isti kriterij se primjenjuje na sve gradove, ni u 59 gradova koji su po broju stanovnika povukli više novca od metropole ne računaju se sredstva koja su povlačila njihova poduzeća ili institucije.

Zagreb je po apsolutnom iznosu povučenih sredstava na prvom mjestu, no koliko je to zapravo loš rezultat pokazuje činjenica da mu za vrat puše višestruko manja, susjedna Velika Gorica, koja je lani povukla 8,4 milijuna kuna iz EU fondova. U opsežnoj reakciji na naš upit pročelnica gradskog Ureda za programe i projekte Europske unije Mirjana Zubak crta ipak znatno optimističniju sliku zagrebačke uspješnosti u povlačenju EU novca.

Bez obzira na sve, kriteriji su svima isti

“Moramo naglasiti kako taj podatak, tako izdvojen, sam po sebi ne govori gotovo ništa o uspješnosti gradova u korištenju EU sredstava niti o projektima koji se pripremaju ili provode u tom trenutku, kao ni onima prethodno provedenima, te bi ga vrlo oprezno trebalo koristiti prilikom različitih analiza”, kaže Zubak o iznosu od direktno povučenih 8,6 milijuna kuna iz EU fondova, te navodi kako njen Ured ne sudjeluje samo u pripremi projekata u kojima je nositelj Grad Zagreb, nego i, vrlo intenzivno u svim aktivnostima vezanim za pripremu i provođenje projekata koji provode pravne osobe u vlasništvu grada.

Spominje i kako se uplaćeni novac odnosi samo na izvršene projekte, koji su pripremani godinama prije, pa će neki projekti koji se izvode danas biti vidljivi u gradskom proračunu tek 2019. ili 2020. godine. Nadalje, u toj brojci nema ni EU novca koje Zagreb dobija kao partner u međunarodnim projektima, kao ni sredstava Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Svi ti kriteriji, ipak valja ponoviti, odnose se i na 59 jedinica lokalne samouprave koje su, po glavi stanovnika, povukli više novca od Zagreba.

Zubak, nadalje, navodi kako je Zagreb od ulaska u EU iz fondova Unije povukao preko 700 milijuna kuna, te kako sudjeluje u “više od 100 projekata sufinanciranih iz programa Europske unije i programa teritorijalne suradnje čija je ukupna vrijednost (za sve projektne partnere) više od 150 milijuna eura”. Naglašava i kako je krajem prošle godine došlo do značajnih organizacijskih izmjena u samom Uredu, jer su preuzeli dio poslova koji su se dotad obavljali na državnoj razini, pa je zbog toga i proračun povećan (lani je iznosio 6,57 milijuna kuna), te kao je EU sufinanciranje proračuna Ureda na razini od oko 40 posto.

Teško se na kraju priče ne osvrnuti na Lipik

Upitana za projekte u ovoj godini, pročelnica ih je navela nekoliko desetaka, od kojih su najveći poznata izgradnja novog Rotora (projekt ukupno vrijedan oko 300 milijuna kuna), nabava spremnika za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, otpadne plastike, otpadnog stakla, biootpada i otpadnog tekstila (nešto više od 76 milijuna), energetska obnova dječjih vrtića i škola (oko 80 milijuna) i projekt Integralne energetske obnova paviljona 12 Zagrebačkog velesajma s opremanjem Tehnološkog parka Zagreb (80 milijuna kuna).

Ipak, uz sve potencijalne ograde oko metodologije izračuna i umjereni optimizam oko slapova desetaka milijuna eura koji tek trebaju uslijediti na EU projektima u glavnom gradu, teško se na kraju priče ne osvrnuti na – Lipik. U ovom gradiću s nešto više od šest tisuća ljudi u zapadnoj Slavoniji su po glavi stanovnika lani iz EU fondova povukli 233 kune, što je dvadesetak puta bolji rezultat od glavnog grada Hrvatske. Cijeli gradski proračun Lipika za ovu godinu, koji je pritom i rekordno visok, iznosi tek 59,5 milijuna kuna.

Jasmin Klarić
Telegram autor
159 članaka Više o autoru
Više s weba