Zagrebački vodovod je u gorem stanju nego što se mislilo: pronađeno preko 2000 lokacija s mogućim curenjima
Vodovodna mreža u glavnom gradu duga je 3230 kilometara, a godišnji gubici iznose više od pedeset posto
Satelitske snimke otkrile su više od dvije tisuće sumnjivih lokacija na kojima je moguće curenje vode iz zagrebačke vodovodne mreže, otkriva t-portal jutros. Vodovodna mreža u glavnom gradu duga je 3230 kilometara, a godišnji gubici iznose više od pedeset posto, što građane košta oko 250 milijuna kuna godišnje, dodaje se u članku, u kojem se iznosi i podatak da je lani objavljeno tek 13 kilometara cijevi kojima se dostavlja voda u domove Zagrepčana.
Dotrajale cijevi i premalo ulaganja u infrastrukturno podzemlje dva su ključna razloga učestalog pucanja vodovodnih cijevi u Zagrebu, nastavlja t-portal, podsjećajući na dvije poplave u svega tjedan dana potkraj prošlog mjeseca na Trešnjevci.
Grad Zagreb je 2019. godine naručio satelitsko snimanje stanja vodoopskrbnog sustava. Posao je dobila slovenska tvrtka Kolektor Sisteh, kojoj je za četiri snimke plaćeno 11,1 milijun kuna s PDV-om. T-portal nije uspio dobiti kartu s lokacijama na kojima su cijevi oštećene, ali novinari tog medija neslužbeno su doznali da je otkriveno više od 2000 sumnjivih lokacija.
Što pokazuju izvještaji Holdinga?
To pokazuju o podaci izvještaja Holdinga za 2019. i 2020. u kojima stoji da je prva snimka otkrila 407 mogućih lokacija na kojima voda curi. Terenske ekipe su tada obišle i intervenirale na 115 lokacija, a utvrđeno je 186 curenja.
Druga snimka je nastala odmah iza potres i za nju nema podataka, a treća, snimljena u kolovozu 2020. je ukazala na 633 sumnjive situacije. Prijavljen je i 652 kvar. U istom izvješću je navedeno da su detektirana 2,4 kvara po kilometru cjevovoda, a prijavljeno je jedno curenje po detektiranoj zoni. Četvrta snimka je otkrila 618 sumnjivih lokacija, a do pisanja izvješća je pregledano njih 29 posto te je utvrđeno 240 kvarova.