Zagrebački vodovod lani se zadužio za 400 milijuna kuna. Kako je moguće da grad pliva zbog puknuća cijevi?
Jedan od razloga je i što je u Bandićevo vrijeme vodovod građanima naveliko otpisivao dugove
Iako građani Zagreba plaćaju najveći prirez u Zemlji, te Grad raspolaže s velikim proračunom od čak 14 milijardi kuna godišnje, komunalna infrastruktura se, nakon višedesetljetnog neodržavanja, doslovno raspada. Kakvo je stanje podsjetila su nas puknuća magistralnog cjevovoda – čak dva u tri dana – koja su potopila dio Trešnjevke.
Tragedija je veća kada se ima na umu da se Grad Zagreb prije 14 godina zadužio izdavanjem obveznica na međunarodnom tržištu, za čak 2,25 milijarde kuna, a taj je novac trebao biti utrošen upravo na obnovi komunalne infrastrukture. To se, očito, nije dogodilo.
Kredit od 400 milijuna kuna prošle godine
Posebno je zanimljivo da je gradsko poduzeće Vodoopskrba i odvodnja (ViO), koje se naravno, brine o sustavu vodoopskrbe u Zagrebu, krajem prošle godine od Skupštine Grada zatražilo – i dobilo – suglasnost za zaduženje od 400 milijuna kuna, također za obnovu i održavanje infrastrukture.
Radi se o klupskom kreditu u koji su bile uključene HPB, Este i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Kamata na kredit je 2 posto, a rok otplate 12 godina. Jamac je, naravno, Grad Zagreb.
Kredit od 400 milijuna kuna, koji bi trebao poslužiti za investicije, održavanje i proširenje vodovodnog sustava, u visini je od oko 70 posto godišnjih prihoda Vodoopskrbe i odvodnje. Naime, prošlu godinu ViO je imala prihode od oko 553 milijuna kuna, rashode od 595 milijuna kuna, te su završili u gubitku od 41,5 milijuna kuna. Poslali smo upit ViO-u je li kredit iskorišten, i na što je točno utrošen taj novac, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.
Gubitaš koji oprašta dugove
Usprkos tome što je ViO gubitaš, a infrastruktura koju bi trebali održavati u katastrofalnom stanju, 2018. godine su po nalogu tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, doduše uz odobrenje Gradske Skupštine, svim dužnicima otpisali dugove do 10 tisuća kuna.
To bi možda bio lijep potez, kada bi ViO bila uspješna gradska firma koja zaista ispunjava svoju svrhu. Ovako, ispada da ismijavaju građane koji im uredno plaćaju račune, a zauzvrat vodu dobivaju kroz cjevovode stare 70 i više godine i poplave.
ViO će se naći u još većim gubicima…
Poznato je da zagrebački vodovodni sustav, zbog dotrajalosti, ima velike gubitke, koji se u posljednjih pet, šest godina kreću oko 53 posto. S obzirom na to da taj problem nije riješen, i nemoguće ga je riješiti u sljedećih par godina, ViO, a time i građani Zagreba, od 2023. mogli bi se naći u još većim problemima.
Naime, prema novoj Uredbi o naknadi za korištenje voda, uvodi se i novi način obračuna. Tako će se od 1. siječnja 2023. naknada plaćati prema ukupno crpljenoj količini vode, što znači da će ViO morati platiti naknadu za svu vodu koju crpi. Zbog očajnog stanja cijevi samo oko pola te vode stigne do slavina i brojila potrošača, što će značiti veće troškove poslovanja za firmu koja je ionako u gubicima.
… koje bi mogli platit građani
Pred novom gradskom administracijom očito je golem posao. Za ozbiljnu rekonstrukciju vodovodne mreže potrebne su godine, a možda i desetljeća, kao i velika financijska sredstva. Također, jasno je da će biti potrebno restrukturirati i poslovanje Vodoopskrbe, koje će, s obzirom na gubitke u mreži, dodatno povećati gubitke.
Tomaševićeva administracija, barem do sada, sudeći po gradskom proračunu, nije pokazala snagu za radikalnije poteze. Jedino što građani Zagreba za sada mogu očekivati su veći računi za vodu. Oni će početi stizati najkasnije od 2023. godine, kada će se ViO suočiti s većim troškovima zbog gubitaka u mreži.