Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zanimljiv istup šefa katedre za Ustav: Frazetina ‘narod će odlučivati’ je populizam. Česti referendumi su štetni

Profesor Branko Smerdel napisao je rad o poigravanju referendumima koje, kaže, može biti razorno po ustavni poredak i samu državu

ZADNJA IZMJENA: stu 15, 2019
Foto: Vjekoslav Skledar

“Poigravanje referendumima može biti razorno po ustavni poredak i samu državu. Referendum kod kojeg je rezultat unaprijed siguran, nema potrebne značajke neposrednog odlučivanja. Politička klasa pred time više naprosto ne smije zatvarati oči!”.

“Referendum kod kojeg je rezultat unaprijed siguran” je onaj kod kojeg se odluka donosi većinom glasova onih koji izađu na birališta, a koji se raspisuje na temelju deset posto skupljenih potpisa od ukupnog broja birača. Ustavni poredak i država po koju poigravanje referendumima može biti razorno je Hrvatska. Autor citiranih rečenica iz uvoda je Branko Smerdel, ugledni profesor ustavnog prava, ustavni stručnjak i, uostalom, jedan od autora Ustava Republike Hrvatske.

Smerdel je svoje dramatično upozorenje napisao u zaključnom dijelu svog rada “Ustav, populizam i kraj liberalne demokracije – “referendumanija” ugrožava temelje ustavnog poretka”, objavljenom u Zborniku radova Pravnog fakulteta u Splitu izdanom ovog tjedna.

Umjesto institucija i Ustava – “narod i vođa”

Smerdela su očito inspirirali predsjednički izbori, prije svega nezavisni kandidat Miroslav Škoro koji je već u svom prvom nastupu najavio da će tražiti značajne izmjene Ustava u smislu ojačanja pozicije predsjednika države i to, ako bude potrebno, kroz referendum koji bi svojim potpisima zatražili sami građani. U svom radu podsjeća na dugogodišnja upozoravanja od strane ustavnih stručnjaka da je referendum potrebno urediti, te da referendum poput onog putem građanske inicijative kakav postoji u našem sustavu “i nije pravi oblik neposredne demokracije, nego oblik manipulacije voljom birača, pod maskom naroda koji odlučuje“.

No, dugogodišnja upozorenja zasad nisu izazvala nikakvu reakciju političke elite. “Našli smo se suočeni s vrlo realističnim scenarijem korištenja institucije “građanske inicijative” u cilju potpune eliminacije načela i institucija konstitucionalizma, i njihovom zamjenom sustavom “narod i vođa”. Posebno je u tom pogledu eksplicitan kandidat Miroslav Škoro, ali bitno je upozoriti kako je i predsjednik Republike Ivo Josipović vidio u tome priliku za ostvarenje, po njegovu, Druge republike”, piše Smerdel.

Predsjednica i referendumi

Smerdel u svom radu ne analizira izborni program Kolinde Grabar-Kitarović, što je i logično jer je rad uredništvo Zbornika zaprimilo 1. rujna, a predsjednica je svoj izborni program predstavila 11. studenog. Grabar-Kitarović, naime, u svom programu uopćeno ističe da će i dalje podržavati načelo da se građani o bitnim društvenim pitanjima mogu izjasniti referendumom, te navodi kako joj se građani žale na “neuređene postupke provjere potpisa referenduma i ocjene ustavnosti pitanja (sadržaja referendumskih pitanja) te procesa raspisivanja referenduma (obveza raspisivanja referenduma ako su za to zadovoljeni uvjeti)”.

U telefonskom razgovoru za Telegram Smerdel nam je kazao kako se i u predsjedničinom programu radi o sličnom odnosu prema referendumima na koje je u svom radu upozoravao, te ističe da je najgori u korištenju fraze “narod” i pozivanju na referendume – Mislav Kolakušić. Smerdel, pritom ne želi da se njegov rad shvati kao njegov osvrt na predsjedničke izbore, te usput podsjeća kako je jedan od takmaca, Zoran Milanović, mnogo puta govorio kako je uloga predsjednika države nepotrebna i kako ju treba ukinuti, a sad je, eto – kandidat za predsjednika.

Ishod referenduma je uvijek izvjestan

U svom radu Smerdel predlaže da se pooštre uvjeti referendumskog izjašnjavanja tako da je odluka valjana samo u slučaju da na referendum izađe većina od ukupnog broja birača. Pritom naglašava da bi to značilo i bitno otežavanje referendumskog izjašnjavanja putem građanske inicijative. “Ovako reguliran referendum je sredstvo manipulacije i nipošto ne ispunjava svoju svrhu”, konstatira Smerdel, pozivajući se i na stav pokojnog profesora Veljka Mratovića, koji je 2001. godine, prilikom uvođenja referenduma građanske inicijative, upozoravao da “neuređen referendum može postati teror manjine birača nad većinom”.

Kako Smerdel obrazlaže, temeljni problem s referendumom građanske inicijative je taj da je ishod samog referenduma u postojećim uvjetima, potpuno izvjestan. Ako se skupi dovoljno potpisa za raspisivanje referenduma, to praktički znači da će na referendumu proći onaj ishod za kojeg se zalažu inicijatori. Ovom praksom, tvrdi Smerdel, pokušavajući potaknuti politiku na uređivanje referendumskih propisa, “nije isključeno da bi hrvatski građani mogli ponovno glasovati o članstvu u Europskoj uniji”.

No, znači li sve skupa i da prvi referendum o ulasku u EU nije bio ustavno valjan? “Ne znači!”, piše Smerdel, objašnjavajući kako je u vrijeme tog referenduma na popisima birača bilo preko 500 tisuća nepostojećih imena, te kako su “sve države EU ratifikacijom hrvatskog članstva dale puni legitimitet ovoj odluci birača, odnosno prihvatile takav način odlučivanja kao pitanje hrvatskog ustavnog uređenja”.

Referendumanija – globalan fenomen

Pokušaj izbacivanja cijele ustavne konstitucije, od parlamenta do Ustavnog suda, između pokretača referenduma i “narodne volje”, nije specifičnost hrvatskog populizma. Fenomen vladavine referendumima je, naime, globalan. The Economist ga je nazvao referendumanijom. “Parlamentarne demokracije su u krizi, traže se rješenja, pa se to pojavila ta ‘simpatična frazetina’ – narod će odlučivati”, kaže nam Smerdel.

Ili, kako je to naveo u svom radu: “Demokracije su u opasnosti da će ih zadaviti populistički demagozi, koji se postavljaju kao jedini i istinski vođe ‘naroda’, i koji zanemarujući ustavnu ‘strukturu slobode’, parlamentarnu supremaciju, kontrolu sudova i, nadasve, ustavna ograničenja dovode u izravnu vezu s odlučivanjem biračkog tijela.

Referendumi se sve više koriste za donošenje određenih odluka koje ne mogu proći u parlamentu. Tvrdi se da ne smije postojati nikakva prepreka vlasti naroda”, piše Smerdel i naglašava potrebu da se u Hrvatskoj postigne međustranački dogovor kojim bi se “referendum uz odgovarajuću regulaciju uklopio u demokratski sistem ustavne demokracije”.

Jednadžba koju političke elite ne mogu riješiti

Koliko je takav trezven i ne pretjerano popularan međustranački dogovor izgledan, e to je drugo i posve političko pitanje. Racionalno uređenje referendumskih propisa za kakvo se od uvođenja referenduma narodne inicijative 2001. godine zalaže Smerdel, bi, nije teško pretpostaviti, izazvalo bijes cijelog niza političkih “Mesija” i samozvanih tumača autentične volje naroda, te njihovih sljedbenika.

A taj dio jednadžbe je, barem dosad, za političke elite u Hrvatskoj bio pretežak za rješavanje.

Jasmin Klarić
Telegram autor
216 članaka Više o autoru
Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
201 članak Više o autoru
Više s weba