Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zanimljivo je kad novinari inzistiraju na premijerovim odgovorima. Kao sinoć Zoran Šprajc

Andrej Plenković bio je gost RTL Direkta

ZADNJA IZMJENA: stu 15, 2019

“Nadam se da je moj gost iz svog kataloga javnih nastupa odabrao verziju ‘jasan i koncizan’ kako bismo sve stigli proći u idućih 30 minuta, dakle moj gost je predsjednik Vlade Andrej Plenković“, najavio je voditelj RTL-ovog Direkta Zoran Šprajc.

Razgovor su otvorili temom štrajka, koji evidentno ide dalje. “Sindikati u školstvu objavili su da je na njihovom referendumu gotovo sto posto članova odbacilo vašu skromnu ponudu s dva posto povećanja dodatka na plaću i da štrajk ide dalje. To bi moglo urušiti cijelu nastavnu godinu, a pogotovo zakomplicirati provođenje mature, ali vi kao da sebe za to nimalo ne smatrate odgovornim?”, započeo je Šprajc.

Do kraja 2020. plaće u javnom sektoru povećane za 18,3 posto

Premijer je odgovorio: “Razumijem da pojedini predstavnici sindikata žele ostvariti što više za svoje članove, u ovom konkretnom slučaju sindikati osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ali, Vlada mora voditi brigu o društvu u cjelini. Ono što smo stavili na stol kao ponudu sindikatima jest šest posto za sve, koliko su i tražili.

Plus, obveza Vlade je razmotriti zajednički uredbu o koeficijentima, u kojoj ima puno nepravdi i nelogičnosti, pa da vidimo kakvi bi trebali biti u budućnosti. Politika ove Vlade, što se tiče plaća, bila je 2+2+2 tijekom 2017., a zatim je novi aranžman bio “3+2”. To je 11,5 posto dosad… i s novom ponudom doći ćemo do kraja 2020. na 18,3 posto povećanja plaće u državnom i javnom sektoru, plus porezna rasterećenja”.

Proračun za obrazovanje veći od 18 milijardi kuna

Zoran Šprajc nije puštao premijera da se izmakne. Dalje je inzistirao na činjenici kako sindikati učitelja i nastavnika traže da se njihovi koeficijenti zasebno povećaju u odnosu na ostale zaposlene u javnim službama prema kojima se osjećaju zakinuti. No premijer je ostao uporan i objašnjavao zašto smatra da treba povećavati osnovice plaća svima u javnim službama.

“Temeljni kolektivni ugovor rješava osnovicu, granski kolektivni dodatke, tu su i koeficijenti. U ovom trenutku ja ne želim mijenjati cijelu fiskalnu politiku”, rekao je premijer i dodao da nisu uspjeli pronaći konsenzus sa sindikatima iako su pokušali dvaput. Pohvalio se i kako je proračun Ministarstva znanosti i obrazovanja za sljedeću godinu veći od 18 milijardi kuna.

Voditelj ga je, a propos proračuna, pitao troši li njegova Vlada previše te jesu li točne usporedbe s pijanim milijarderima. Premijer je inzistirao da se troši koliko se zarađuje, kazao je kako je Vlada smanjila javni dug i uspostavila gospodarstvo koje raste, no Šprajc se vraćao na usporedbe s drugim zemljama i na globalno povoljne okolnosti. Svugdje su, između ostalog, pale kamate, komentirao je Šprajc. “Što nisu drugi vratili investicijski kreditni rejting, izašli iz prekomjernog proračunskog manjka… Je li to sve slučajno?”, odgovorio je premijer.

Što je sa smanjenjem državne uprave?

“Znate da smo po realnom BDP-u na začelju Europe?”, pitao je dalje voditelj. “Dajte mi malo vremena, hajdemo otvoreno razgovarati. Jesu li naši susjedi, Slovenci, Mađari, Slovaci ušili prije nas u EU? Jesu. Jesu li imali agresiju? Nisu. Hajdemo se naći za otprilike osam godina pa ćemo onda povući crtu i vidjeti gdje je Hrvatska bila prije 2013. kad nije bila u EU i sad kad je”, kazao je premijer.

Zatim je Šprajc predbacio premijeru kako nije učinio ništa da smanji golemu državnu upravu. Plenković je na to kazao kako slijedi ono što naziva velikom reformom te kako će broj zaposlenih u javnoj upravi smanjiti za 600.

Nedostaje li mu Zoran Milanović?

U jednom trenutku došli su i do Zorana Milanovića. Šprajc je pitao premijera kako komentira Milanovićevu izjavu da je datum predsjedničkih izbora “sramota i lopovluk” kako bi se pomoglo Kolindi Grabar-Kitarović.

“Rekao je da se neki građani koji žive vani neće stići vratiti do 22. prosinca, a da će drugi otići na skijanje kada bude drugi krug, 5. siječnja”, prepričao je novinar. “To mi je malo previše plakanja za kandidata s karakterom. Izbori su u prosincu zato što je predsjednik Tuđman umro u prosincu, a mandat traje pet godina. Ne vidim da se drugi bune”, odgovorio je Plenković.

Sljedeće je pitanje bilo nedostaje li mu, možda, Milanović kao rival na političkoj sceni, s obzirom na bitno manje energičnog današnjeg šefa SDP-a. Plenković je odgovorio da o tome ni ne misli: “Ja vam imam puno odgovornog posla”.

‘Odgovarat će svi koji su napravili pogrešku’

Šprajc je poentirao na jednom od sljedećih pitanja. “Imamo skoro dvije tisuće novih branitelja, pa je li to normalno, 25 godina nakon rata?”, pitao je. Premijer je tvrdio kako se oni nisu niotkuda pojavili te kako je dignitet domovinskog rata bio jedan od highlightova HDZ-ove kampanje s kojim su dobili izbore. “Ništa se zbog toga nije destabiliziralo, garantiram vam to. Ljudi iz ministarstva to objašnjavaju do najsitnijeg detalja, tu nema drame, to je respekt prema onima koji su dali najviše za ovu zemlju.”

– Kada govorimo o trošenju novca, HŽ Infrastruktura ovršena je za 22 milijuna kuna jer nisu platili neki dug od 5 milijuna. Ministarstvo znanosti i obrazovanja platilo je dodatnih devet milijuna kuna za tablete zbog nepravilno provedenog natječaja. Je li netko zbog toga kažnjen? – bilo je sljedeće pitanje.

“Odgovarat će oni koji su napravili grešku. Svaki od ministara mora podnijeti izvještaj kad se nešto dogodite. Nažalost, greške se događaju.

Gdje su prave, velike reforme?

– Hvalite se poreznim rasterećenjima, no nominalno građani plaćaju više.
“Gledajte, mi smo rasteretili… Plaća se devet milijardi kuna manje u našem mandatu.”

– Kritizira se da ne radite dovoljno, a imate sada prostora jer imate odličan gospodarski moment?
“Da smo mi baš tako loši, ne bi nam S&P i Fitch dali investicijski rejting i ne bismo bili van manjka.”

– No nema velikih reformi?
“Kako nema? Pogledajte ovu odgovornost: na današnjoj sjednici Sabora usvojen je rebalans, usvojen je proračun za 2020. s projekcijama za 2021 i 2022., izglasan je Zakon o državnim blagdanima… Sve to danas. Prošli tjedan podignuta je minimalna plaća, u mandatu ove vlade ona je povećana za 100 eura, prosječna plaća je za više od 800 kuna veća…”

– Imate sreće s gospodarskim rastom.
“Tako je, nije ništa do nas, sve je slučajno.”

– Dobro, ušli smo u Europsku uniju, otvorilo se tržište…
“A baš HDZ ili ja nismo doprinijeli članstvu u EU. Sve što je pozitivno je usput, a ovo što ne valja je do nas.”

– Očito niste dovoljno, to pokazuju brojke koje su iste kao i za vrijeme Zorana Milanovića.
“Jesam nas ja zadužio za 70 milijardi?”

Odustajanje od iznajmljivanja Sabora

Razgovarali su i o odustanku od najma Sabornice za skup Europske pučke stranke, a premijer je za izbijanje skandala okrivio oporbene političare koji žive od izazivanja incidenata. “Ovi veliki političari koji su vidjeli puno svijeta i parlamenata u tome vide problem”, komentirao je.

Ne brine ga, tvrdi, HDZ-ov rejting. “Pokažite mi koja je Vlada, nakon tri godine mandata imala 28 posto. Recite, kad se to zadnji put dogodilo”, kazao je. Razgovor su zaključili najavom smanjenja broja ministarstava, ako Plenković i HDZ uspiju osvojiti nove izbore. Premijer tvrdi kako će do toga doći, ali nije želio precizirati broj.

Razgovor možete pogledati ovdje.

Više s weba