Zapad ima novu inicijativu: milijardama zaplijenjenim od ruskih oligarha financirati obranu i obnovu Ukrajine
Inicijativa je krenula iz SAD-a, a sada se o tome počelo raspravljati i u Europskoj uniji
Od samog početka rata u Ukrajini, ruski oligarsi bliski Vladimiru Putinu našli su se na udaru sankcija zapadnih država. Europske vlasti plijenile su njihovu vrijednu imovinu – raskošne jahte u europskim lukama, od Hamburga, preko Trsta do Mallorce, i velebne nekretnine smještene na nekim od najljepših europskih destinacija poput talijanske Toskane.
U roku od nekoliko tjedana samo na području europskih država blokirana je imovina ruskih oligarha vrijedna više milijardi dolara. Prema informacijama kojima raspolaže američka administracija, dosad je zamrznuto ukupno 30 milijardi dolara, od čega su jahte, helikopteri, nekretnine i umjetnine vrijedne sedam milijardi.
Što s blokiranom imovinom?
Svrha je bila jasna: ruskoj eliti, koja se ekscesno obogatila zahvaljujući ruskoj državi, uskratiti lifestyle na koji su navikli i tako ih sankcionirati za podršku Putinu i, možda, natjerati da se okrenu protiv njegove vlasti. Ništa se, međutim, nije promijenilo: rat u Ukrajini i dalje traje, kao i razaranja te zemlje, a zasad nema naznaka da će uskoro doći do primirja ili kraja sukoba.
Za to vrijeme vrijedna imovina ruskih oligarha u europskim državama i šire stoji blokirana, a zapadne vlade počele su se intenzivnije baviti pitanjem što s raskošnim vilama na elitnim destinacijama, stometarskim jahtama u europskim lukama i drugom vrijednom, a zamrznutom imovinom: može li se iskoristiti kako bi se financirala pomoć Ukrajini, primjerice, u obnovi nakon rata?
Inicijativa preko Atlantika
U američkim političkim krugovima ova ideja ima zagovornike već nekoliko tjedana. Nedugo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, neki američki zastupnici zalagali su se za donošenje novog zakona koji bi omogućio američkim vlastima da prodaju zaplijenjenu imovinu i koriste ta sredstva, kao i ona s blokiranih bankovnih računa, za financiranje obnove, humanitarnu pomoć za izbjeglice i slično.
Kako rat ne posustaje, a razaranja Ukrajine sve su veća, ideja je počela privlačiti pozornost i u drugim zapadnim državama. Kanadski mediji tvrde da tamošnja vlada, zajedno sa saveznicima iz skupine G7, radi na prijedlogu koji bi omogućio ne samo zamrzavanje imovine, nego i njezino oduzimanje i prenamjenu.
Prijedlogom se nastoji stvoriti mogućnost „da vlada može prodati imovinu koja je zaplijenjena, a zaradu iskoristiti kako bi nadoknadili štetu žrtvama rata protiv Ukrajine“, citiraju kanadski mediji ministricu vanjskih poslova Melanie Joly. Skupinu G7, uz Kanadu, čine još SAD, Japan, Velika Britanija, Njemačka, Italija i Francuska.
Potez Bidenove administracije
Američka administracija je, čini se, također sklona sličnom rješenju. Predsjednik SAD-a Joe Biden zatražio je od Kongresa novi izdašni paket financijske potpore za Ukrajinu, a u sklopu toga predloženo je i pojednostavljivanje administrativnih procedura radi oduzimanje imovine sankcioniranim ruskim oligarsima, koja je povezana s nezakonitim postupcima. Bijela kuća želi ta sredstva preusmjeriti na saniranje štete od ruske invazije.
Zastupnički dom je, pak, u srijedu izglasao simboličan zakon kojim poziva američkog predsjednika da proda zamrznutu luksuznu imovinu ruskih oligarha i iskoristi ta sredstva za pružanje dodatne pomoći Ukrajini, javlja New York Times. Navode da se radi o neobvezujućem propisu, ali da je očito da postoji želja da se Bidena potakne na još odlučnije korake.
Rasprava unutar EU-a
Rasprava se u međuvremenu preselila i u Europu. Poljska, članica EU-a koja je najglasnija zagovornica oštrog sankcioniranja Putina zbog njegove invazije na Ukrajinu, smatra da EU treba dogovoriti nove ovlasti koje će joj omogućiti lakšu zapljenu i prodaju blokirane ruske imovine. Ta sredstva, objasnio je poljski dužnosnik za Financial Times, koristila bi se za postratnu obnovu.
Politička logika iza ove ideje je jasna i jednostavna, i tako ju je i definirao zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Pawel Jablonski: „Najosnovnije načelo je da je Rusija počela ovaj rat i stoga oni to moraju i platiti“, kazao je za FT. No, ova inicijativa otvara i niz pitanja, među ostalim i pravne prirode o kojima stručnjaci intenzivno diskutiraju.
Stroge pravne procedure
Prodaja luksuznih jahti i vila ruskih bogataša koji podupiru Putina i njegovu politiku bila bi, s financijske strane gledano, tek simboličan potez. Iako se radi o skupocjenoj imovini, štete od ratnih razaranja daleko premašuju vrijednost zaplijenjenih brodova, helikoptera ili nekretnina. Stoga neki smatraju da bi trebalo obuhvatiti i drugu imovinu, primjerice, zamrznute rezerve ruske središnje banke.
Pravna pitanja su, međutim, još složenija. Svaka zemlja ima svoje zakone po kojima može trajno konfiscirati imovinu, no pritom se poštuju stroge pravne procedure, među ostalim, mora se dokazati kazneno djelo, a u većini država doći i do pravomoćne sudske presude prije nego što vlasti mogu oduzeti nekome privatnu imovinu i njome dalje raspolagati.
Politička vs. pravna logika
Pravni stručnjaci podsjećaju da postojeći režim sankcija u Europskoj uniji omogućuje da imovina bude blokirana, ali ne i trajno oduzeta – upravo je to, očito, razlog što poljski dužnosnik govori da bi trebalo dogovoriti nove ovlasti, a preko Atlantika se raspravlja o novim zakonskim prijedlozima. Pritom se postavlja i pitanje kakve bi dugoročne posljedice imao ovakav presedan i bi li to naknadno rezultiralo dugotrajnim sudskim procesima oko prava vlasništva.
Politička logika je, dakle, jednostavna, ali pravna zasad baš i ne. No, ideja očito hvata zamah u zapadnim državama. Ako rat u Ukrajini potraje, a ratna razaranja se nastave – što će nužno natjerati Zapad na još izdašniju pomoć Kijevu – ova bi inicijativa vrlo skoro mogla zaživjeti i u praksi.