Zar nismo sjajna država? I Vladi i Saboru propali natječaji za obnovu njihovih povijesnih zgrada
Iz Vlade najavljuju novi natječaj, a iz Sabora još ne preciziraju koji su im sljedeći koraci
Od potresa u Zagrebu prošlo je više od dvije godine, ali s temeljitim popravkom zgrada kojima upravlja država nikako da krene na bolje: obnova Banskih dvora i zgrade Sabora, za koje je ukupno namijenjeno 149 milijuna kuna iz europskog Fonda solidarnosti, opet je u problemima. Natječaj za obnovu Vladine zgrade je poništen, dok su tvrtke koje je ranije izabrao Sabor obavijestile parlament da posao ipak ne mogu odraditi.
Odluku o poništenju natječaja Vlada je donijela u srijedu jer, kako kažu u odgovoru na naš upit, „nijedna od četiri pristigle ponude nije ocijenjena kao prihvatljiva“. Iz Sabora su, pak, dan ranije izvijestili da je konzorcij, koji je na natječaju dao najpovoljniju ponudu, krajem ožujka tražio raskid ugovornog odnosa.
Što se dogodilo
Prema izvješću Hine, kao razloge za taj zahtjev odabrana zajednica ponuditelja navela je da „zbog više sile izazvane ratom u Republici Ukrajini, inflacije u Turskoj te općeg porasta cijena materijala i energenata na tržištu nije u mogućnosti dalje nastupati u obliku zajednice ponuditelja te izvršiti projekt konstrukcijske obnove”. Na pitanje što sad – hoće li poništiti natječaj i raspisati novi – iz Sabora nam nisu odgovorili.
Iz Vlade, pak, potvrđuju da je natječaj za obnovu Banskih dvora poništen i da će biti proveden novi. “Po konačnosti odluke o poništenju otvorit će se mogućnost za pokretanje novog postupka javne nabave”, kažu nam u Vladi.
Kao razlog za poništenje navode da “tri ponuditelja nisu dostavila valjano jamstvo za ozbiljnost ponude” i dodatno, “da je za ovaj postupak nabave naručitelj osigurao sredstva u iznosu procijenjene vrijednosti nabave (155.110.000,00 HRK + PDV), a preostala ponuda prelazi planirana i osigurana sredstva za predmetnu nabavu, slijedom čega je odbijena kao neprihvatljiva”.
Nerealni troškovi?
Iz zapisnika o pregledu ponuda, vidljivo je da su čak tri ponude bile osjetno više od iznosa koji je za obnovu planirala Vlada. Četvrtu ponudu dala je ista zajednica ponuditelja koja je u međuvremenu odustala od posla sa Saborom. Vrlo slična situacija s cijenama dogodila se i na natječaju za obnovu zgrade parlamenta – tri od četiri pristigle ponude bile su značajno više od procijenjene vrijednosti nabave. Zato i jest odabran četvrti konzorcij koji se sada, očito, povlači iz projekta.
Prije nego što su natječaji za obnovu Banskih dvora i saborske palače raspisani, izvođači su tvrdili da su procijenjeni troškovi postavljeni nerealno nisko. Vladu i Sabor su upozoravali da su građevinski materijal, oprema i radovi poskupjeli, napominjući uz to da se radi o zgradama koje su zaštićena kulturna dobra pa je cijeli posao još zahtjevniji. I parlament i Vlada su tijekom prethodnog savjetovanja odbacili prijedlog da povećaju procijenjeni iznos nabave.
Što će učiniti u novim natječajima, tek treba vidjeti. Kao i je li ostalo dovoljno vremena, čak i s produženim rokom za Fond solidarnosti do lipnja 2023., da obnovu dijelom financiraju europskim novcem. Ono što je, međutim, evidentno jest da i s novim ministrom i novim rokovima, obnovu i dalje prate stari problemi.