Komentari

Zašto bi obnova nakon potresa mogla završiti 2148.

Trenutno nije problem u novcu, ni građevinskoj operativi, već tko će i u kojem roku lupiti pečate na 12 ili 20 tisuća papira

Država je do sada uspjela obraditi tek 2 posto zahtjeva za obnovom, a ne zvuči dobro ni podatak da je nekom vrstom obnove obuhvaćeno tek 1 posto zgrada. Očito je pogrešno da je u središtu cijelog procesa državna administracija

S obzirom na tempo kojim se odvija, obnova potresom pogođenih područja mogla bi završiti negdje 2148. godine. Posao organizacije i financiranja obnove na sebe je preuzela ionako troma državna administracija, tako da i nakon 500 dana od prvog potresa u Zagrebu, nije napravljeno praktički ništa.

Direktor Fonda za obnovu Damir Vanđelić svako toliko pojavljuje se u medijima kako bi upozorio da stvari stoje na mjestu. Tako je prije otprilike mjesec i pol dana održao konferenciju za medije na kojoj je rekao da je do tada od Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva zaprimljeno tek 19 odluka, a potrebno je obnoviti oko 19 tisuća objekata.

“Fond za obnovu je “u leru”

Vanđelić je u nedjelju gostovao u emisiji Točka na tjedan gdje je ponovno iznio neke informacije iz kojih je vidljivo da obnova zapravo još nije ni započela. Rekao je da je dosadašnji trošak obnove koji je išao putem Fonda tek 33 milijuna kuna, dok je prije toga isplaćeno 26 milijuna putem Ministarstva kao naknada za hitne intervencije, što je sve skupa zanemarivo kada uzmemo u obzir da je ukupna šteta oko 90 milijardi kuna.

Priznao je i da Fond trenutno radi “u leru” odnosno da nemaju što raditi jer im ne stižu odluke iz Ministarstva graditeljstva. Također, procjenjuje da bi iduće usko grlo mogao biti upravo Fond, u kojem trenutno radi 40 ljudi, ali kada bi im počele stizati tisuće odluka, jednostavno ih ne bi stigli u razumnom roku obraditi.

Obnova započela tek na 1 posto zgrada

Država je do sada uspjela obraditi tek 2 posto zahtjeva za obnovom, a ne zvuči dobro ni podatak da je nekom vrstom obnove obuhvaćeno tek 1 posto zgrada. Odmah je bilo jasno, s obzirom na razmjere štete, da obnova neće biti završena u kratkom roku.

Na potres u Zagrebu i okolici, nadovezao se i potres na području Sisačko-moslavačke županije i bilo je jasno da će obnova trajati godinama. No, da se stvari nakon godinu i pol dana nisu pomaknule s mjesta pokazuje da je model po kojem se obnova planirala raditi – pogrešan.

Očito je pogrešno da je u središtu cijelog procesa državna administracija, koja se pretvorila u usko grlo obnove. Postojali su alternativni prijedlozi, koji su predviđali samoobnovu, uz financijsku pomoć države, beskamatne kredite i slično.

Morat će se ići na obnovu Zakona, kako bi se građanima omogućilo da sami obnavljaju

Da se obnova prepustila građanima, bez suvišne “papirologije”, a uz neki oblik financijske pomoći, danas bi vjerojatno imali znatno bolju situaciju. Jer trenutno nije problem u novcu, ni građevinskoj operativi, već tko će i u kojem roku lupiti pečate na 12 ili 20 tisuća papira.

Za ubrzanje obnove očito će se morati ići u izmjene Zakona kako bi se uklonile od sada uočene prepreke. Toga je svjestan i Vanđelić, koji je rekao da bi u Zakonu trebalo dodatno istaknuti samoobnovu i osmisliti modele kojima bi se ljudima pomoglo da sami obnove oštećene zgrade.

No, sve to, opet, zahtijeva određeno vrijeme, tako da će građani čije zgrade su stradale u potresu prekrižiti još jednu godinu u kalendaru, bez da su i započeli obnovu.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu