Zašto dolazak šefice Europske komisije u Zagreb i odobren Plan oporavka nisu razlozi za euforiju

I prije Zagreba, šefica Komisije odradila je solidnu kilometražu. Hrvatska je jedna od postaja na njezinoj europskoj turneji

Kada Ursula von der Leyen premijeru Plenkoviću uruči pozitivnu ocjenu tog dokumenta, Hrvatska će, doista, biti bliže europskim milijardama koje mora potrošiti najkasnije do kolovoza 2026. Koliko bliže? Pravi odgovor na to pitanje dobit ćemo tek za pet godina

Bit će to prilika za prigodnu fotografiju i malo (samo)promocije: predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ovoga tjedna stiže u Zagreb s dobrim vijestima, odobrenim Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. Kada u četvrtak svečano uruči Andreju Plenkoviću pozitivnu ocjenu Bruxellesa, Hrvatska će biti korak bliže europskim milijardama.

Gospođu von der Leyen, javljaju mediji, Plenković planira odvesti u Rimac automobile, uspješnu tvrtku koja je ujedno nositelj najambicioznijeg projekta unutar hrvatskog plana. Obići će i katedralu, kao jednu od lokacija stradalih u zagrebačkom potresu nakon kojeg je EU odobrila Hrvatskoj 683,7 milijuna eura za obnovu javnih zgrada.

Razlog za oduševljenje

Bit će to, zasigurno, prilika za prigodne fotografije i malo Vladinog PR: kako je, ustvari, dolazak Ursule von der Leyen i zeleno svjetlo Bruxellesa za hrvatski plan oporavka još jedan veliki europski uspjeh i kako smo na korak od milijardi koje je osigurala ova Vlada. Ni dolazak šefice Komisije, niti pozitivna ocjena plana, međutim, nisu razlog za oduševljenje.

Prvo, nije postojala ni najtanja mogućnost da će Komisija odbiti hrvatski plan oporavka (ili plan bilo koje druge članice). Oko opsežnog dokumenta mjesecima su vođene konzultacije, plan se pisao, mijenjao, nadopunjavao, peglao – baš zato da ne bi bilo ni trunke sumnje da će Komisija dokumentu u konačnici dati pozitivnu ocjenu. To što je hrvatski plan odobren manje je iznenađenje od temperatura koje nas ovih dana prže vani.

Drugo, zeleno svjetlo Komisije, mada bitan, nije i posljednji korak u odobravanju dokumenta koji je temelj da Hrvatska u narednih pet godina iskoristi 6,3 milijarde eura iz EU fonda za oporavak. Tek nakon što plan odobri i Vijeće, država može računati na isplatu predujma od 13 posto, u našem slučaju oko šest milijardi kuna.

Turneja u nastavcima

Treće, dolazak Ursule von der Leyen sasvim je očekivan: predsjednica Komisije odrađuje europsku turneju, pa je prije Zagreba, po istom poslu, bila u Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj, Danskoj, Italiji i tako dalje. Nakon Zagreba, istog dana putuje na Cipar. Sve su te države – ukupno dosad 14 – dobile pozitivnu ocjenu Komisije na svoje planove.

Dolazak u Hrvatsku je, dakle, dio te turneje u nastavcima kojoj je, očito, svrha pokazati Europljanima da masivni postpandemijski fond za oporavak Europske unije konačno kreće u realizaciju (punih godinu dana nakon što je dogovoren). A to je doista dobra vijest koju predsjednica Komisije, logično, želi osobno prenijeti.

Četvrto: kada Ursula von der Leyen premijeru Plenkoviću uruči pozitivnu ocjenu tog dokumenta, Hrvatska će, doista, biti bliže europskim milijardama koje mora potrošiti najkasnije do kolovoza 2026. Koliko bliže? Pravi odgovor na to pitanje dobit ćemo tek za pet godina, kada se bude podvlačila crta. Tada ćemo ustvari znati imamo li uopće razloga za oduševljenje.

Bez neugodnih tema

Posjet predsjednice Komisije i zeleno svjetlo Bruxellesa bit će, svakako, prilika za prigodne fotografije i malo kurtoazije. Kada je, recimo, u ljeto 2019. bila u Zagrebu, Ursula von der Leyen hvalila je Hrvatsku kao izvanredan primjer uspjeha u EU, uzor za mnoge druge zemlje.

Pohvale, i na račun u domaćoj javnosti prilično kritiziranog Vladinog plana oporavka, neće zasigurno izostati ni ovog četvrtka. Manje ugodne teme bit će, pak, vjerojatno odgođene za neku drugu prigodu: na primjer, kako je još jednom, za dvije godine, prolongiran završetak izgradnje i rekonstrukcije pruge Dugo Selo – Križevci i kako, ako ni ovaj novi rok do sredine 2023. ne bude ispoštovan, možemo izgubiti više od milijardu kuna EU novca.

I, naravno, što to govori o izgledima da potrošimo 6,3 milijarde eura iz plana oporavka i otpornosti?