Zašto gradovi objavljuju troškove kako hoće? Vlada im, tipično hrvatski, još uvijek nije poslala precizne upute
Detaljne upute mora napisati ministar Marić. Što to znači za aplikacije koje pojedini gradovi već koriste?
Prije gotovo tri godine, Bjelovar je bio jedinstven slučaj u Hrvatskoj. Stanovnici tog grada – a i svi ostali, dakako – mogli su jednostavnom pretragom internetske stranice doznati kako se troši njihov novac. Koliko je plaćena kava i šećer za čajnu kuhinju ili bežični miš za gradonačelnika. Tu razinu transparentnosti tada je imao samo Bjelovar.
Stvari su se u međuvremenu promijenile. Došlo je čak i do toga da je Vlada zakonom obvezala općine, gradove i županije da na svojim mrežnim stranicama moraju objavljivati informacije o trošenju novca iz lokalnih proračuna. Ali dobra zamisao, kako je nedavno javio Telegram, baš i ne funkcionira kako je javnost u startu očekivala.
Nelogičnosti na terenu
Mada podatke o tome na što troše novac iz proračuna objavljuje sve veći broj lokalnih jedinica, u praksi se događaju nelogičnosti koje dovode u pitanje svrhu tih objava. Svrha bi, dakako, trebala biti da građani imaju jasan uvid u račune lokalnih vlasti i da na taj način mogu kontrolirati kako se troši njihov novac.
No, kako smo otkrili, u nekim slučajevima javnosti nisu dostupni dovoljno precizni podaci, lokalne jedinice ne objavljuju OIB fizičkih osoba pravdajući se čuvenim GDPR-om, a u neformalnim razgovorima doznali smo i da neke tvrtke koje se bave izradama aplikacija pitaju lokalne čelnike koje podatke ne žele da se objavljuju.
Kako je moguće da sve općine, gradovi i županije imaju istu zakonsku obavezu, a da je ispunjavaju na tako različite načine? Odgovor leži u rukama ministra financija Zdravka Marića.
Naputak resornog ministra
Novim Zakonom o proračunu, koji je na snazi od ove godine, propisano je što bi lokalne jedinice trebale objavljivati. Primjerice, isplate iz proračuna, podatke o isplatitelju i vrsti rashoda, kojoj su tvrtki ili osobi sredstva uplaćena i slično. Ali detaljnije upute lokalnim jedinicima trebao bi napisati resorni ministar. Tako predviđa Zakon o proračunu.
Ministar Marić mora “naputkom” utvrditi “okvirni sadržaj, minimalni skup podataka te način javne objave informacija o trošenju sredstava na mrežnim stranicama” i koliko često se te informacije moraju objavljivati. Za pisanje uputa ima, doduše, još vremena – zakon ga obvezuje da to učini do sredine godine. Apsurdno je, međutim, što su mnoge općine i gradovi već nabavili aplikacije za objavu troškova, a precizne upute iz resornog ministarstva očito im tek trebaju stići.
Hoće li mijenjati aplikacije?
Iz Ministarstva financija potvrdili su nam ovoga tjedna da ministrov naputak još nije gotov. Pritom podsjećaju na zakonski rok od šest mjeseci što nam sugerira da bi precizne upute općine i gradovi mogli dobiti tek sredinom ove godine. Što će to značiti za njihove aplikacije, hoće li ih morati mijenjati, pitali smo Ministarstvo financija.
“Nakon objave naputka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave morati će uskladiti skupove podatke koje objavljuju s naputkom”, odgovaraju iz resora ministra Marića. Drugim riječima, nije uopće isključeno da će neke lokalne jedinice morati prilagoditi svoje aplikacije jednom kada im iz Zagreba stignu upute. Hoće li ih to koštati, ovisit će, očito, o tome kakav imaju dogovor s tvrtkama koje su im te aplikacije izradile.