Zašto Hrvatska ima državnog IT giganta: istražili smo APIS, tvrtku koju HDZ optužuje za izbornu krađu

"Ima indicija da smo pokradeni u izbornojn noći za 5-6 mandata"

FOTO: PIXSELL

“Ima indicija da smo pokradeni u izbornoj noći za 5-6 mandata. Ispitat ćemo to. Na sve su bili spremni da se ne vratimo na vlast”, kazao je čelnik HDZ-a Tomislav Karamarko i tako izazvao lavinu reakcija. Nakon toga, potpredsjednik vlade ponovno se osvrnuo na istu temu, ovog puta na Facebooku. “Apisom upravlja SDP”, napisao je Karamarko, prozvao tu državnu agenciju za krađu izbora i pozvao nadležna tijela da istraže čitav slučaj.

Državna se IT tvrtka, koja trenutno broji 406 zaposlenih, ne računajući dva člana i predsjednika Uprave, tako odjednom našla suočena s prilično ozbiljnim optužbama. Koje odlučno odbacuju. “To jednostavno nije moguće radi cijelog niza sigurnosnih procedura. APIS IT se ne bavi brojanjem glasova, niti sastavljanjem zapisnika o radu biračkih odbora”, kažu za Telegram iz APIS-a. “Zaduženi smo za tehničku realizaciju provedbe izbora”, kažu i podsjećaju da se u svakom biračkom odboru nalaze predstavnici odbora i svatko od njih ima pravo na kopiju zapisnika, koji su lako usporedivi s izbornim rezultatima dostupnima na internetu.

Karamarkove je optužbe bivši ministar uprave Arsen Bauk nazvao montypythonovskima, objašnjavajući bi ovo što govore ljudi iz HDZ-a, značilo da je netko rezultate sa zapisnika biračkih mjesta krivo unio u sustav. “Za 5-6 mandata bilo bi potrebno oko 70 tisuća glasova… To bi bila pojava na barem 2 tisuće izbornih mjesta po 30 glasova.

Izborna noć

Rezultati s biračkih mjesta javno su objavljeni 11. studenog, što znači da su oni preko 60 dana javno objavljeni i nemoguće je da netko kaže da ima indicije, a da niti jedan član HDZ-a ili bilo koji promatrač nije uočio da niti na jednom biračkom mjestu postoji razlika između onog što je u zapisniku i onog što je javno objavljeno kao rezultat”, komentirao je Bauk gostujući ovog tjedna u emisiji “Otvoreno” na HRT-u.

Hrvoje Somun, predsjednik Uprave APIS IT-a
Hrvoje Somun, predsjednik uprave APIS-a u prošlom mandatu SDP-a PIXSELL

Za što su konkretno, dakle, bili zaduženi djelatnici APIS-a u izbornoj noći? Uloga APISA jest, kako nam kažu, pružanje informatičke podrške u provedbi izbora – aplikativno rješenje za izborne procese, hosting informacijskog izbornog sustava, te organizacija provedbe informatičke podrške.

Sve je krenulo s Trešnjevke

Projektni tim APIS-a koji je sudjelovao u radu za izbore ima oko 80 ljudi. Na dan izbora, oni su dobili pojačanje. U obradi je ukupno sudjelovalo 1377 operatera i voditelja, od čega ih je 198 iz APIS-a, 894 djelatnika Porezne uprave, dok su ostali iz općina i gradova. Jedna od uloga APIS-a jest stalan uvid u tijek obrade za sve biračka mjesta, te stalan uvid u obradu glasanja. Informatički sustav APIS-a pruža uvid u tijek obrade za sva biračka mjesta i stalan uvid u obradu rezultata glasanja. Dakle, APIS naručitelju kroz aplikativno rješenje pruža te mogućnosti, a nakon određenog postotka obrađenih podataka i mediji koriste te podatke u izbornoj noći.

APIS IT, punim nazivom Agencija za podršku informacijskim sustavima i informacijskim tehnologijama, 2014. proslavila je 50 godina postojanja. Postoji dakle, duže nego bilo koja privatna IT tvrtka u Hrvatskoj. Naime, 1964. godine u malom uredu na zagrebačkoj Trešnjevci osnovan je Biro za mehanografiju pri Centru za ekonomski razvoj Grada Zagreba.

Tijekom pola stoljeća, nekoliko su puta mijenjali ime, a 2005. godine APIS IT d.o.o. uspostavljen je potpisivanjem Ugovora između Vlade RH i Grada Zagreba. 51 posto vlasničkog udjela poduzeća, koje je u 2014. ostvarilo dobit od 12.840.288 kuna, uz ukupne prihode 213.433.414 kuna, ima Republika Hrvatska, a 49 posto Grad Zagreb. U odnosu na 2013. dobit je pala za 23.6 posto.

E-građani, fiskalizacija…

Kao jedan od svojih najznačajnijih projekata ističu fiskalizaciju, te projekt e-Građani. Osim toga, izradili su informacijski sustav za Poreznu upravu, Carinu, katastar…, a pružaju i informatičku podršku nizu institucija.
Optužbe o APIS-u kao mjestu za zapošljavanje SDP-ovih kadrova sada su se ponovno aktualizirale. Prema pisanju medija, broj zaposlenih u APIS-u se od dolaska SDP-ove Uprave 2012. do 2014. povećao za 114, od čega je dobar dio bio članova SDP-a.

“Medijske napise o zapošljavanju po stranačkom ključu smo u nekoliko navrata demantirali kao neistinite i neutemeljene”, kažu iz APIS-a za Telegram. Pa ipak, medijski napisi zainteresirali su i inspekciju, koja je, nakon medijskih napisa 2014., više puta češljala APIS. “Istina je da je Inspektorat rada potaknut napisima u nekoliko navrata izvršio inspekcijski nadzor te je svaki put utvrdio da nije bilo nikakvih nepravilnosti, o čemu postoji dokumentacija”, sada kažu iz ove tvrtke.

Njihovo obrazloženje novih zapošljavanja glasi kako fluktuacija kadrova ne bi trebala čuditi, posebno u IT branši, gdje na tržištu postoji velika potražnja.

Treba li nam državna IT tvrtka?

Nikola Dujmović (SPAN) govorio je za Telegram
Nikola Dujmović (SPAN) govorio je za Telegram PIXSELL

Postoji li u Hrvatskoj uopće potreba za državnom IT firmom, pitali smo Nikolu Dujmovića, osnivača IT firme Span. “Moje mišljenje je da država treba imati nešto slično APIS-u, ali u drugačijem opsegu i ustroju”, kaže Dujmović za Telegram. “APIS bi trebao u suradnji s IT tvrtkama izgraditi sustav za državnu upravu i brinuti za njegovo održavanje, te u isto vrijeme građanima i poslovnoj zajednici pružati elektroničke usluge te iste državne uprave”, kaže.

Dražen Oreščanin, jedna od osnivača IT tvrtke Poslovna Inteligencija objašnjava nam kako APIS prvenstveno radi aplikacije za javnu upravu za koje se raspisuju javni natječaji, gdje je kriterij najniža cijena uz zadovoljenje traženih uvjeta, koji su, kako kaže, najčešće vrlo rigorozni. Dobiva li APIS više natječaja zbog toga što je u državnom vlasništvu? “Ne vjerujem da struktura vlasništva utječe na cijenu koju APIS nudi, ali sigurno ima utjecaj na tržišnu agilnost, način rada i poslovne ciljeve tvrtke, koji su u privatnom i javnom sektoru vrlo različiti”, kaže.

Dražen Oreščanin (lijevo), jedan od osnivača IT firme Poslovna inteligencija
Dražen Oreščanin (lijevo), jedan od osnivača IT firme Poslovna inteligencija PIXSELL

Dujmović smatra kako APIS nikako ne bi smio konkurirati na tržištu, a Oreščanin dodaje kako nije nužno da tvrtka poput APIS-a bude državna: “Privatizacija je svakako jedna od opcija koju treba razmotriti, uzevši u obzir važnost sustava i podataka kojima APIS upravlja”.