Zašto imamo toliko novih slučajeva u Splitsko-dalmatinskoj županiji?
Pet ključnih stvari koje su dovele do booma zaraze koronavirusom u Dalmaciji
Splitsko-dalmatinska županija i dalje bilježi ogroman porast broja novozaraženih novim koronavirusom. Samo u posljednja 24 sata registrirano je 103 novozaražena, dok je dan ranije bilo 75 novooboljelih od Covida-19. Kako je došlo do tog povećanja zbog kojeg je Njemačka posebno Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju za svoje građane označila kao regije u kojima prijeti velika opasnost od zaraze koronavirusa?
Zbog ogromnih brojki Dalmacija bi se, kako je najavio danas Nacionalni stožer Civilne zaštite, mogla naći i među onim dijelovima Hrvatske u kojima će se od idućeg tjedna uvesti posebne epidemiološke mjere neovisno o ostatku zemlje. Provjerili smo što je dovelo do te situacije. Iz dostupnih podataka izvjesno je da su veća obiteljska okupljanja poput svadbi, krštenja ili karmina, te nepridržavanje mjera u noćnim klubovima izvorišta zaraze.
1. S milijun turista ovo se očekivalo?
“S milijun ljudi na Jadranskoj obali s otvorenim svim ugostiteljskim objektima ove povećane brojke su bile očekivane. Noćnim klubovima sada smo uveli mjere s kojima, mislim, da smo riješili situaciju”, kazao je danas ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak potvrđujući još jednom upravo to da je zabava u noćnim klubovima i na obiteljskim feštama dovela do pogoršanja situacije. Capak kaže da razumije potrebu za zabavljanjem, ali uporno apelira na pridržavanje propisanih mjera.
Potvrdio je i da iz Dalmacije stižu informacije kako je ograničavanje rada noćnih klubova već polučilo rezultate, ali ima podataka i o, kako je opisao, “inventivnim događajima na terenu.
“Iz noćnih klubova se mladi ljudi presele u kafiće i restorane koji mogu raditi duže, kao i na neka druga mjesta. To nije dobro. Time što smo ograničili rad klubova i barova do ponoći željeli smo provesti ono što su nam inspekcije dojavljivale s terena – da se do ponoći svi otprilike drže mjera a kasnije se događaju situacije u kojima se korona lakše prenosi. Ima i inventivnih odlazaka na svadbe iz Dalmacije u Hercegovinu, što mislimo da u ovom trenutku treba izbjegavati”, kazao je.
2. Broj zaraženih će u Dalmaciji još rasti
Splitska epidemiologinja Diana Nonković izvijestila je danas da broj novooboljelih raste, posebno iz Imotske krajine. Tamo su oboljeli uglavnom mladi ljudi koji ili nemaju simptome ili su oni blagi. Izvorišta zaraze su, kako je ranije potvrdio glavni imotski epidemiolog dr. Joško Maras upravo veća obiteljska druženja, te povećani dolazak turista. Sve je krenulo još 10. srpnja, a sada je kulminiralo.
“Još određeno vrijeme očekujemo blaži porast oboljelih pogotovo zato što je ljeto i što mladi ljudi vode poprilično aktivan socijalni život. Teško je detektirati sve kontakte svih mladih osoba jer su vrlo aktivni i često zaborave s kim su se sve družili. Kao epidemiolozi svakoga dana pokušavamo uspostaviti kontakte, djelujemo edukativno, a i vi djelujete edukativno. Virus sada cirkulira među mlađom populacijom”, rekla je Nonković novinarima.
3. Zaraženi mladi prenose koronu dalje
Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin još prije par dana upozorila je kako zaraženi mladi ljudi koronavirus prenose svojim ukućanima. Govorila je tada o povećanom broju oboljelih u Makarskoj, Splitu, te u Imotskom i njegovom širem području.
Podaci su potvrdili da su više od polovice zaraženih mlađe životne dobi, povezani sa zajedničkim druženjima u noćnim klubovima i na rođendanima.
“Osim njih počeli su nam se pojavljivati njihovi ukućani, pa je tako primjerice osim oboljele mlade osobe zaražena njegova majka i baka. Nadamo se da će se sada s novim mjerama i odgovornim ponašanjem brojka zaustaviti, jer sada vidimo da nam broj novooboljelih raste svakim danom”, poručila je Karin s konferencije za medije Stožera Splitsko-dalmatinske županije.
Dodala je da ti mladi zaraženi ljudi imaju blaže simptome, ali su ugrožene starije osobe i kronični bolesnici koji imaju lošiju kliničku sliku.
4. Jesu li Dalmatinci stvarno opušteniji?
I primarijus Capak ponudio je jedno obrazloženje za ovakvo stanje u Dalmaciji. U intervjuu za Jutarnji list kazao je kako “Dalmatinci imaju malo opušteniji mentalitet, mediteransku opuštenost” zbog čega se zaraza među njima širi.
“Ljudi se pozdravljaju, ostvaruju bliske kontakte, kao da su zaboravili da je u tijeku epidemija. Primjerice, bio sam u Istri sedam dana i svi nose maske i drže distancu. U Dalmaciji nisam bio, ali mi kolege kažu da je dolje puno opuštenije, što se pokazuje kao lošija varijanta borbe protiv zaraze. Očito je da je Istra uspješnija u borbi s koronavirusom. Barem zasad. Osim toga, u Istri nema velikih klubova kao u Dalmaciji. Riječ je o klubovima koji su i izvan konteksta koronavirusa poznati i u kojima se okuplja velik broj mladih ljudi koji zaborave na mogućnost zaraze.”
5. Je li se itko zarazio na Sinjskoj alci?
Kada se sagledava situacija u Dalmaciji ne može se izbjeći ni pitanje ima li među tolikim zaraženima i onih koji su bili na Sinjskoj alci i tamo eventualno pokupili ili proširili virus. Posebno pitanje su i vjerska okupljanja na blagdan Velike Gospe. Odgovarajući na novinarsko pitanje upravo o tome primarijus Capak potvrdio je kako, zanimljivo, s proslava Velike Gospe u Dalmaciji, kao i sa Sinjske alke nema velikog broja zaraženih osoba. Provjerio je to baš danas, kako je rekao na presici, s lokalnim epidemiolozima.
“Imamo podatak samo o dvoje ljudi iz jedne kontinentalne županije koji ne znaju gdje su se zarazili, a bili su na Sinjskoj alci. Zato je moguće da su se zarazili tamo”, rekao je Capak.