Zašto je bitan dolazak kineskog premijera u Hrvatsku? Izvukli smo sve što bi vas moglo zanimati

Pokušali smo sažeti sve bitno o susretu Lija Keqianga s hrvatskim političarima

Dolazak kineskog premijera Lija Keqianga vijest je dana u Hrvatskoj. Političari trepere jer im je u posjetu stigao jedan od najvažnijih ljudi iz azijske velesile, dok se ljudi u Zagreb naprosto moraju pomiriti s posebnom regulacijom prometa, posljedičnim gužvama i ograničenjima kretanja. Ulog je velik. Iako kineska ekonomija više ne raste po zapanjujućim stopama od deset i više posto, riječ je drugom najvećem svjetskom gospodarstvu koje je i dalje u ekspanziji, a samo s Europom ima dnevnu trgovinsku razmjenu od milijardu eura. Hrvatska želi u tome sudjelovati, dok Kina nastoji ojačati odnose sa zemljama srednje i istočne Europe koje želi snažnije uključiti u svoj megaprojekt “Jedan pojas, jedan put”. Donosimo pregled događaja koji će pojasniti važnost ovog posjeta za Hrvatsku.

1. Tko je kineski premijer?

Li Keqiang je premijer Narodne Republike Kine postao u ožujku 2013. godine. Ima 63 godine, ekonomist je s doktoratom s jednog od najelitnijih kineskih sveučilišta i član Komunističke partije Kine još od rane mladosti. U karijeri je obnašao niz važnih dužnosti pa je tako bio guverner pokrajine Henan, zamjenik kineskog premijera zadužen za gospodarski razvoj, upravljanje cijenama, financije, klimatske promjene i makroekonomsko vođenje zemlje, drugorangiran član Politbiroa KPK-e te na kraju predsjednik vlade. Tijekom šest godina na tom položaju proveo je reforme na unutrašnjem planu, nastojeći smanjiti vladine regulacije tržišta i potičući infrastrukturne projekte. U vanjskoj politici uglavnom se posvetio gospodarskoj diplomaciji.

2. Zašto je došao u Hrvatsku?

Kineski premijer danas se sastaje s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović te predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, ali glavni razlog njegova dolaska u Hrvatsku je sudjelovanje na osmom summitu zemalja srednje i istočne Europe i Kine koji će se održati 11. i 12. travnja u Dubrovniku. Riječ je o inicijativi 16+1, čiji cilj je jačanje suradnje između Kine i šesnaest zemalja srednje i istočne Europe. Priča je počela započela 2012. godine, kao inicijativa kineske vlade s ciljem promicanja poslovnih i investicijskih odnosa s europskim zemljama. Premijeri uključenih država sastaju se jednom godišnje. Hrvatska je za domaćina ovogodišnjeg sastanka izabrana na 7. sastanku održanom u Sofiji u srpnju prošle godine.

3. Kakav mu je raspored?

Li se jutros u 9:45 sati sastao s premijerom Plenkovićem. U 11 sati uslijedio je sastanak s Jandrokovićem, nakon čega je kineski premijer sudjelovao na svečanom otvaranju Hrvatsko-kineske godine kulture i turizma i otvorenju izložbe „Učenjaci drevne Kine: slikarstvo i život“ u Kolvićevim dvorima. Već u 15 sati Li se sastaje s hrvatskom predsjednicom.

Sutra će kineski premijer i Andrej Plenković zajedno posjetiti gradilište Pelješkog mosta, nakon čega će nastaviti za Dubrovnik gdje će večerati sa sudionicima sastanka na vrhu. Poslovni forum inicijative 16+1 otvara se u petak malo iza 9 sati. Li će se tijekom dana susresti s gospodarstvenicima, nakon čega će sudjelovati na sastanku šefova vlada država srednje i istočne Europe i Kine u Hotelu Palace. Slijedi plenarna sjednica te svečanost potpisivanja ugovora o suradnji između zemalja srednje i istočne Europe i Kine.

Kineski premijer na otvorenju Hrvatsko-kineske godine kulture i turizma u Klovićevim dvorima PIXSELL

4. Kakvi će sporazumi biti sklopljeni?

Li je u posjet Hrvatskoj doveo oko 250 političara i poduzetnika, a u Dubrovniku će im se pridružiti još tristotinjak gospodarstvenika koji će raditi na jačanju veza među dvjema zemljama. Objavljeno je deset konkretnih sporazuma koje će Hrvatska u sljedećim danima potpisati s Kinom. Šest će ih biti potpisano danas u Zagrebu i još četiri na summitu u Dubrovniku. Tako će s kineskim tehnološkim divom Huaweijem biti potpisan ugovor o suradnji u obrazovanju, dok će Hrvatska banka za obnovu i razvoj potpisati financijski sporazum s Kineskom razvojnom bankom. Hrvatska će iskoristiti priliku i tražiti članstvo u Azijskoj investicijskoj banci.

HŽ Infrastruktura će s kineskom tvrtkom China Road and Bridge Corporation sklopiti memorandum o suradnji u okviru projekta nizinske pruge Zagreb – Rijeka, čija se izgradnja već dugo spominje kao jedan od ključnih hrvatskih prometnih projekata. Ministarstvo gospodarstva će s kineskim ministarstvom trgovine potpisati memorandum o uspostavi zajedničke radne skupine za ulaganja. Ostali sporazumi odnose se na izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, bankarski sektor i ulaganja, razvoj digitalnog društva, suradnju u turizmu, prometu i sportu, te zajedničko financiranje istraživačkih projekata.

5. Može li Hrvatskoj suradnja s Kinom biti problematična?

Nakon sastanka u Banskim dvorima, Plenković je izjavio da njegov posjet vidi “kao veliku šansu za hrvatske izvoznike, poduzetnike i gospodarstvo”, dok je Li napomenuo da su spremni produbiti suradnju s hrvatskom stranom u izgradnji infrastrukture. Prema neslužbenim informacijama, razgovori o gospodarskoj suradnji vodili su se oko četiri glavne teme. Izvori iz Vlade tvrde da je kineska strana zainteresirana za koncesiju u Luci Rijeka, da im se nudi izgradnja i koncesija za nizinsku prugu Rijeka-Zagreb, mogli bi se pojaviti kao strateški partner Uljanik grupi, a u planu je i dogovor da se kinesko tržište otvori za kobasice, pršute i druge hrvatske mesne proizvode, slično kao što je današnjim potpisivanjem protokola to učinjeno za mlijeko i mliječne proizvode.

U Vladi ne smatraju da bi se zbog potencijalno povećanih kineskih ulaganja, pogotovo u infrastrukturu, Hrvatska mogla naći pod povećalom Bruxellesa. “Sve je iskomunicirano s Junckerom i Tuskom”, kazao je Telegramu jedan Plenkovićev ministar, misleći na predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća. S njima se premijer čuo jučer, nakon što je u Bruxellesu održan summit EU-a i Kine.

6. Što na sve to kaže premijer Li?

Li je rekao kako njegov posjet pokazuje spremnost dviju strana da odnose uspostavljene prije 27 godina podignu na višu razinu. “Hrvatska je lijepa zemlja koju zovu biserom Jadrana i Mediterana”, rekao je Li na početku sastanka dvaju izaslanstava. “Iako smo geografski udaljeni, spremni smo zbližavati naša srca i otvoriti dijamantno razdoblje naših odnosa”, istaknuo je. Kineski premijer osvrnuo se i na povijesne veze između dvije zemlje. “Prijateljstvo Hrvata i Kineza je tradicionalno”, rekao je, ističući Marka Pola, istraživača koji je rođen na Korčuli, kao poveznicu Istoka i Zapada.

Nakon povijesti, Li je inspiraciju pronašao na televiziji, pa je govoreći o odlasku na summit u Dubrovnik rekao da “Naša suradnja nije Game of Thrones, već istinska suradnja za boljitak”. Istaknuo je i da mu se hrvatska odmah svidjela. “Čim sam stupio na tlo Hrvatske, osjetio sam šarmantnu civilizaciju i divno gostoprimstvo,” kazao je Li.

Nakon razgovora s Plenkovićem kineski premijer pozvao je Hrvatsku da pripremi što više turističkih i poljoprivrednih proizvoda za kinesko tržište, ističući spremnost Pekinga da uravnoteži trgovinsku razmjenu s Hrvatskom. Li je susret ocijenio “plodonosnim”, a Plenković “prekretničkim”. Nakon završetka sastanka Plenković je Liju poklonio električni bicikl Greyp tvrtke Rimac i loptu s potpisima hrvatskim nogometnih reprezentativaca, a Li Plenkoviću, poznatom ljubitelju košarke, dres kineske košarkaške reprezentacije i košarkašku loptu.

7. Što je projekt „Jedan pojas, jedan put”?

„Jedan pojas, jedan put” je razvojna strategija koju je osmislio i 2013. godine predstavio kineski predsjednik Xi Jinping kako bi Kinu čvršće povezao s ostatkom Azije i Europom. Inspirirana je Putem svile, drevnom mrežom prometnica koja je povezivala Sredozemlje s Dalekim istokom, stoljećima služeći kao arterija kojom su kolale ideje, ljudi, i roba. Novi kineski projekt ponekad se naziva i Ekonomskim pojasom Puta svile, a sastoji se od dva pravca, kopnenog i pomorskog.

Geopolitički suparnici Kine taj projekt vide kao pokušaj da se izgradi trgovačka mreža s centrom u toj zemlji i pokušaj novoprobuđene sile da razvije globalnu dominaciju. Kinezi pak često navode kako se ne radi samo o mreži prometnica i infrastrukturnim projektima koji se provode uz kinesku pomoć, nego i o uspostavljanju znanstvenih, obrazovnih i kulturnih veza. Hrvatska, ili točnije Jadransko more, nalazi se na pomorskom kraku novog Puta svile koji završava u Veneciji, što je razlog za intenzivni razvoj hrvatsko-kineskih odnosa posljednjih godina.

8. Kakvi su trenutno hrvatski odnosi s Kinom?

Godišnja trgovinska razmjena između Hrvatske i Kine trenutno iznosi oko milijardu eura. Prošle godine Hrvatsku je posjetilo 250 tisuća kineskih turista, a očekuje se da će ove godine taj broj narasti na 300 tisuća. Plenković i Li susreli su se već pet puta u posljednje dvije i pol godine, a hrvatski premijer tako intenzivne odnose pripisuje inicijativi 16+1. Taj format suradnje navodno nema simpatije Bruxellesa, pa Hrvatska često ističe kako svoje odnose s Kinom gradi ne samo bilateralno i kroz inicijativu 16+1, nego i u okviru dijaloga EU-Kina.

Plenković se s Lijem posljednji put susreo na investicijskom forumu u Pekingu početkom studenog prošle godine čija tema su bila potencijalna ulaganja u Hrvatsku. Tada su se u našim medijima pojavile špekulacije o tome kako će Kinezi graditi novi hrvatski nacionalni stadion. Naime, radna teorija glasila je da su Kinezi oduševljeni hrvatskim uspjehom na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, te da nas planiraju uključiti u niz projekata povezanih s nogometom, poput osnivanja Akademije za nogometne trenere i menadžere, izgradnju kampova i nacionalnog stadiona.

Puno opipljivija suradnja Hrvatske i Kine ostvarena je projektom Pelješkog mosta koji gradi kineska tvrtka China Road and Bridge Corporation. Jedna od važnih postaja Lijevog posjeta Hrvatskoj je i gradilište mosta u mjestu Brijesta na Pelješcu. Tamo će dvojica premijera obilježiti završetak prve faze izgradnje, odnosno postavljanje najvećeg i zadnjeg pilota budućeg mosta.