Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto je Bruxelles raspravljao o našoj policiji i migrantima? Došli smo do izvješća, grozno zvuči

'Od hrvatskih vlasti očekujemo brzu i učinkovitu istragu ozbiljnih optužbi o zlostavljanju migranata', stav je EK

FOTO: Vjekoslav Skledar

Postupanje hrvatske policije prema migrantima na granici s BiH došlo je i na dnevni red sjednice Europskog parlamenta.

Naime, na jutros održanoj raspravi je Vytenis Andriakuatis, povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane, kazao kako su svjesni “ozbiljnih optužbi o zlostavljanju migranata od strane hrvatske policije”, te kako je Europska komisija na to skrenula pažnju hrvatskim vlastima od kojih očekuju brzu i učinkovitu istragu.

Štoviše, Andriakuatis je europarlamentarcima kazao i kako je pučka pravobraniteljica Lora Vidović izvijestila javnost o tome da hrvatska policija narušava pravo migranata na traženje međunarodne zaštite, te da njenom uredu ne daju pristup podacima o policijskom postupanju (o čemu smo izvještavali, a i s pravobraniteljicom na tu temu objavili veliki razgovor).

Neovisnost pravosuđa?

Najzanimljivije od svega je, međutim, dopis koji je europarlamentarcima poslala hrvatska udruga Are You Syrious (AYS), koja se bavi pomaganjem izbjeglicama i migrantima i koja je već dugo pod pritiskom policije zbog svog rada.

O tim pritiscima smo pisali u više navrata, od neobične presude volonteru udruge do prijetnji aktivistima, no u dopisu poslanom europarlamentarcima otkriva se još nekoliko slučajeva u kojima su se snage reda, blago rečeno, neobično ponašale u odnosu na ljude iz AYS. “Zbog svega toga moramo dovesti u pitanje neovisnost pravosuđa i vladavinu prava u Hrvatskoj”, napisali su u dopisu Europskom parlamentu.

Zagubili ugovor

Aktivisti Are You Syrious su, kako se kaže u dopisu, mnogo puta bez razloga zadržavani nekoliko sati u policijskim stanicama, na njih se vikalo i zastrašivalo ih, primjerice, time da im se davalo do znanja da policija zna gdje se kreću i što rade u svoje slobodno vrijeme. Kaže se, primjerice, kako je jedna njihova volonterka, koja je osoba s invaliditetom, tri puta pratila migrante u policijsku stanicu kako bi se uvjerila da će im se omogućiti podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom. “Na nju su dežurni policajci vikali, prijetili i ponižavali je, kazavši joj da bi mogla dobiti kaznenu prijavu samo zato što je došla u stanicu. Zatim su je natjerali da migrantima prevodi i da im u njihovo ime kaže kako će im mala djeca morati spavati na hladnom tlu u ćeliji”.

Vrlo brzo nakon ovog slučaja, Ministarstvo unutarnjih poslova je izvijestilo AYS da je primjerak važećeg ugovora o pružanju pomoći azilantima koji su imali s njima zagubljen i da uskoro više neće imati pristup centru za azilante. Ipak, u udruzi su pronašli svoj primjerak ugovora, tako da im Ministarstvo nije moglo zabraniti pristup centru, no njihovoj partnerskoj organizaciji, Centru za mirovne studije, isti takav ugovor nije produžen.

“Sve će vas silovati”

U veljači ove godine su u policiji pokušali potražiti zaštitu jer su dobili informaciju da krijumčari ljudi prodaju izbjeglicama u Srbiji njihove kontakte. Glavni inspektor im je tad u razgovoru iznosio, kako kažu, “uvredljive i rasističke” primjedbe, izjednačavajući migrante i izbjeglice s kriminalcima, te komentirajući kako će migranti njihove ženske volonterke – silovati.

Kako bi ilustrirali u kakvim uvjetima su ove godine morali raditi, iz AYS su naveli i nekoliko slučajeva kad su im kamenovani kombi i ured, te na zgradi u kojoj rade ispisivani rasistički grafiti, a spomenuli su i niz direktnih prijetnji. Nakon ovih incidenata, policija ih je savjetovala da uvijek nose suzavac u spreju sa sobom, a jednu od njih i da prati svoje dijete na putu od kuće do škole. “Zbog svega toga, skratili smo broj radnih sati i uveli pravilo da nitko ne smije ostati sam u uredu nakon što padne mrak”, kaže se u dopisu u kojem se navodi i kako nekoliko incidenata u njega nisu ni uvrstili – zbog straha volontera od novih problema s policijom ukoliko se netko prepozna u njihovoj prijavi.

Pokušaj zabrane

Sve navedeno u dopisu Europskom parlamentu crta mračnu sliku odnosa države prema aktivistima koji pokušavaju pomoći migrantima i pritom tvrde da postupaju prema striktnim protokolima usklađenim s hrvatskim zakonima, odnosa koji se značajno pogoršao nakon pogibije šestogodišnje Madine Hussiny na granici sa Srbijom.

Toliko da je u optužnom prijedlogu protiv volontera koji je kasnije pokušao pomoći njenoj obitelji, o kojem se također govori u dopisu EP, tražena zabrana rada pravne osobe, tj. udruge.

Taj put na sudu nije prošlo, no sudeći po odnosu policije prema nevladinim udrugama koje se bave pomaganjem izbjeglicama i migrantima u 2018. godini, ima vrlo malo razloga za vjerovati da naredna godina neće donijeti novo zaoštravanje.