Zašto je današnji skandal oko nepotvrđivanja intendanta riječkog HNK zapravo vrlo banalan
Obersnel smatra da je Hasanbegović pokazao kakva je sudbina Rijeke
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel reagirao je na rješenje tehničkog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića prema kojem, posve očekivano, odbija potvrditi odluku Gradskog vijeća o imenovanju Marina Blaževića na funkciju intendanta riječkog HNK.
Obersnel je istaknuo kako je Hasanbegović ministar u Vladi koja ne uživa povjerenje naroda i koja je izgubila podršku u Saboru zbog čega se ne radi ni o tehničkoj Vladi “već o skupini interesno povezanih pojedinaca”.
Cijeli skandal zapravo je vrlo banalan. Za pretpostaviti je kako će sljedeći ministar kulture izgladiti stvar, bez obzira na rezultat izbora.
Razlika nacionalnih kuća u Zagrebu i Rijeci
Prema Statutu HNK Ivana pl. Zajca, intendanta na prijedlog Kazališnog vijeća imenuje i razrješava osnivač, u ovom slučaju Grad Rijeka, uz naknadnu potvrdu ministra kulture Republike Hrvatske.
U 25. članku Zakona o kazalištu stoji da intendanta nacionalnog kazališta na prijedlog Kazališnog vijeća imenuje i razrješava predstavničko tijelo, a potvrđuje ministar kulture. Izuzetak je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, gdje intendanta imenuje i razrješava Vlada RH na zajednički prijedlog ministra kulture i gradonačelnika Grada Zagreba.
Za razliku od zagrebačkog HNK, kojeg država i Grad Zagreb financiraju u omjeru 51:49, ostale nacionalne kuće ionako nemaju previše veze s ministarstvom kulture. Financiraju se, uglavnom, iz gradskog proračuna. Ministar Hasanbegović na početku mandata, pritom, drastično je, za 450 tisuća kuna, smanjio dotacije riječkom HNK. Za programe (talijanske i hrvatske drame, opere i baleta) u 2016. dobili su 1,2 milijuna kuna. Stoga je uistinu teško zamisliti da bi sljedeći ministar, neovisno o tome iz koje je stranke, mogao zadržati stav gospodina Hasanbegovića.
‘Program regionalnog kazališta za mlade’
Hasanbegović je u obrazloženju odluke od 17. kolovoza naveo kako je glavni problem Blaževićevog programa taj što je program “osmišljen zapravo kao program regionalnog kazališta za mlade, posebice u svom dramskom segmentu, a ne kao program suvremenog nacionalnog kazališta države članice EU kroz koji se pokušavaju iznaći i artikulirati ne samo inovativni programski koncepti, nego i novi modeli ustroja i funkcioniranja kazališnih institucija takvog profila”.
Gospodin Hasanbegović smatra kako u Blaževićevom programu postoji niz nerazumijevanja i nepreciznosti po pitanju glazbeno-scenske umjetnosti, te da je program opsežan, sadržajno raspršen, da on nije realističan i izvediv u predstavljenom opsegu, što neizravno potvrđuje kadrovska projekcija i financijski plan.
Tehnički ministar kulture također je naveo da se u programu “analizira kontekst stvarnosti hrvatskog društva ali pritom izostaje sagledavanje hrvatske (a pri tome podrazumijevajući i europske) suvremene kulturne produkcije, a čime se pozicija i uloga HNK promatra i doživljava isključivo u kontekstu riječke kuture produkcije kao luke različitosti”.