Zašto je EU protiv Pelješkog mosta i što to znači za kineske investicije
Nova epizoda u kojoj je Europska unija protiv Kine i SAD-a
Zbog toga što je Hrvatska dodijelila izgradnju Pelješkog mosta kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation, u Bruxellesu će se uskoro donijeti zakon koji će državama članicama EU, kako se tvrdi, “omogućiti efikasnu obranu od nelojalne kineske pa i američke konkurencije.”
Jedan visoko pozicioniran dužnosnik u Bruxellesu izjavio je američkom poslovnom dnevniku The Wall Street journal, da će EU “nastojati da se slučaj Pelješkog mosta više ne ponovi.” On je posebno istakao kako je nedopustivo da je hrvatska vlada posao dodijelila kineskoj tvrtki koja prima subvencije od države, a odbila ponude kompanija iz država članica EU. Zaključio je kako je takvo ponašanje potpuno neprihvatljivo budući je upravo Bruxelles s 500 milijuna dolara financirao izgradnju tog mosta.
Sugovornik The Wall Street Journala objasnio je kako se novim zakonom planira pojačati obrana gospodarstva EU od konkurencije stranih kompanija koje primaju razne dotacije od države. Time će se, napomenuo je, osigurati “strateška autonomija” EU od Kine i SAD-a. Po tom zakonu nacionalni regulatori država članica EU imali bi ovlasti zabraniti sudjelovanje na natječajima subvencioniranim tvrtkama izvan EU. Te su kompanije, naime, zbog državnih dotacija, u priveligiranom položaju u odnosu na tvrtke iz EU.
I Europska unija počela uvoditi protekcionističke mjere
Najnovija odluka EU upućuje da je Bruxelles digao ruke od obrane globalne slobodne tržišne utakmice, koju je počeo ograničavati američki predsjeddik Donald Trump. Naprosto EU je odlučio braniti svoje gospodarstvo na način kako to već čine SAD i Kina. Dakle, protekcionističkim mjerama. Što je naravno u redu, premda je doista čudno što po Bruxellesu ispada da je za sve kriva Hrvatska. Odnosno da je slučaj Pelješkog mosta prisilio Komisiju EU da poduzme oštre mjere zaštite.
Naime, Hrvatska je po svojim gospodarskim odnosima i financijskim vezama s Kinom, daleko najmanji problem Europske unije. U razdoblju od 2000. do 2019., kineske kompanije uložile su u projekte u Hrvatskoj svega 400 milijuna dolara. I tu su na samom dnu u EU. Primjerice, u tom razdoblju Kina je u mali Luksemburg uložila 2,4 milijarde dolara, u Finsku više od 12 milijardi dolara, u Švedsku 7,3 milijardi dolara, u Italiju 15,9 milijardi dolara, u Veliku Britaniju 50,3 milijarde dolara, u Njemačku 22,7 milijarde dolara, Francusku 14,4 milijarde dolara… Dakle, ništa od tih golemih kineskih investicija do sada nije bilo sporno, ali je problem nastao kad je prvo veće kinesko ulaganje ušlo u Hrvatsku.
Nove mjere koje Bruxelles namjerava poduzeti
Dosadašnji radovi na izgradnji Plješkog mosta međutim potvrđuju da je Hrvatska napravila pravi potez kad je radove dodijelila China Road and Bridge Corporatione kompaniji. Unatoč pandemije koronavirusa koja je zaustvila praktički sve gospodarske aktivnosti u svijetu, radovi na Pelješkom mostu su nastavljeni, kasne svega oko četiri mjeseca, a kineski radnici iznimno predano rade unatoč otežanih uvjeta. I sve upućuje da će most biti završen prije od okolnih prometnica.
Nove mjere koje Bruxelles namjerava poduzeti, možda će eliminirati kineske i američke kompanije iz poslovnih aktivnosti u EU, ali će istodobno ići na ruku kompanijama iz velikih država kao što su Njemačke, Francuska, Italija. One, naime, na području EU više neće više imati konkurenciju pa će moći slobodno diktirati cijene. Tvrtke iz Hrvatske, kao i iz ostalih manjih država, od tih mjera neće imati koristi, jer se na neće moći nositi po cijenama s konkurencijom iz gospodarski moćnijih država. Istodobno, može se dogoditi da se uvjeti investiranja u manje zemlje unutar EU pogoršaju, jer neće biti konkurencije izvana.
Posve je izvjesno da ni vrijeme za donošenje takvog zakona nije baš najpovoljnije. Naime, sve članice EU milijardama eura spašavaju i pomažu svojim kompanijama koje su stradale zbog epidemije koronavirusa. A u tim subvencijama prednjače upravo Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, dakle, države koje se najviše zalažu za donošenje najnovijih protekcionističkih mjera.
‘Pažljivo ispitati strana poduzeća koja žele raditi u EU’
Europska komisija, izvršno tijelo EU-a i najviši izvršitelj antitrustovske politike, novim će zakonom otkloniti ono što se u Bruxellesu opisuje kao tržišna distorzija. Cilj je prijedloga, tvrdi se, spriječiti strane kompanije koje su dobile značajne državne potpore, zajmove, porezne olakšice ili druge oblike državne pomoći, da konkuriraju europskim tvrtkama. Akcija protiv kineskih tvrtki povedena je nakon što je EU označio Kinu kao ekonomskog i političkog suparnika. Nekoliko europskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku i Italiju, već su pooštrile nadzor nad stranim ulaganjima u nastojanju da zaštite svoje kompanije koje se suočavaju s gospodarskom krizom izazvanom koronavirusom.
Potpredsjednica Europske komisije Margrethe Vestager, zadužena za tržišno natjecanje i digitalnu politiku, kazala je kako je problem u tomu “ što nemamo kontrolu nad kompanijama s državnim dotacijama.” Pri tomu je navela primjer dvije egipatske podružnice kineskih proizvođača staklenih vlakana China Jushi Co. Ltd. i Zhejiang Hengshi Fiberglass Fabrics Co. Ltd., koje su navodno dobile državne poticaje kako bi imale povoljnije ponude od europskih konkurenata. Predviđa se također da će državna nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja, zajedno s Komisijom EU, “pažljivo ispitati strana poduzeća koja žele raditi u EU, a koja se oslanjaju na državne potpore da bi potkopale svoje europske konkurente.”
Također Komisija EU “popuniti će regulatornu prazninu” koja omogućuje stranim državnim tvrtkama da na javnim natječajima s ponude niže cijene od europskih kompanija. Nadzor bi obuhvaćao nacionalne projekte i projekte koje financira EU. Istodobno Mona Keijzer, nizozemska državna tajnica za ekonomska pitanja, zatražila je “stroži nadzor i nad tvrtkama koje imaju nereguliran, dominantan položaj na domaćem tržištu.”