Zašto je Kim Jong-un baš sada lansirao dvije moćne balističke rakete stvorene za nuklearni udar?
Pjongjang šalje poruku novom američkom predsjedniku
Kada je prije tri dana američki predsjednik Joe Biden obaviješten da je Sjeverna Koreja lansirala dvije krstareće rakete kraćeg dometa, samo je slegnuo ramenima i dometnuo: “Ništa se bitno nije promijenilo, nije to nikakva provokacija, to je uobičajeno.” U tom trenutku u Washingtonu se procjenjivalo da se Pjongjang odlučio za manju provokaciju, ali bez kršenja međunarodnih sporazuma ili zatvaranja vrata pregovorima sa SAD-om. No, vrlo brzo se pokazalo da je to bila velika zabluda.
U četvrtak ujutro Sjeverna Koreja lansirala je dvije balističke rakete koje su preletjele oko 450 kilometara na visini od 60 kilometara. Time je, bez ikakve sumnje, Pjongjang poslao poruku predsjedniku Bidenu da, unatoč pandemiji i međunarodnim sankcijama, njena nuklearna i raketna sposobnost neprekidno jača. I što je još opakije, da je sposoban odgovoriti na svaku stranu provokaciju udarima koji bi za samo nekoliko minuta uzrokovali smrt milijuna ljudi. Zato svatko, pa i ovo posljednje testiranje balističkih raketa u Sjevernoj Koreji, samo pojačava strah kod njenih već uznevjerenih susjeda.
Razvoj oružja nisu zaustavile poplave, sankcije ni pandemija
Za sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una nuklearno oružje presudno je za opstanak režima, ali i za eventualno sprječavanje napada i invazije iz SAD-a. Zbog toga bijedna Sjeverna Koreja troši na svoju vojsku, u odnosu na veličinu BDP-a, više nego bilo koja druga od 170 država koje analizira američki State Department. Fascinantno je zapravo kako je jedna od najsiromašnijih zemalja svijeta uspjela u toj mjeri razviti svoj raketni i nuklearni program da je postala strah i trepet za najmoćniju državu svijeta.
Taj razvoj nije zaustavljen ni posljednjih godinu dana kad je zemlja stradala od katastrofalnih poplava te kad je zatvorila granice radi pandemije korona virusa, zbog čega je sasvim prekinula ionako slabašne kopnene, morske i zračne veze sa svijetom. Posljednje satelitske snimke pokazuju da je povećana aktivnost u sjevernokorejskim nuklearnim postrojenjima Yongbyong i Kangson, a posebice radiokemijskom laboratoriju za preradu plutonija za koji se nije znalo da je u funkciji. Zapravo je nemoguće objasniti kako je Sjevernoj Koreji to pošlo za rukom unatoč višegodišnjim teškim sankcijama te permanentnoj ekonomskoj krizi.
Prekršena je rezolucija UN-a
Pjongjang je posljednji put testirao balističku raketu u ožujku 2020. godine. Najnovijom provokacijom Pjongjang je prekršio rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom je stavljen moratorij na testiranje nuklearnih bojevih glava i raketa velikog dometa. Balističke rakete, naime, imaju daleko veći domet od krstarećih projektila iste veličine i postižu puno veće brzine. Osim toga, puno su opasnije jer su dizajnirane za nošenje nuklearnog oružja. Sjeverna Koreja očito namjerno pojačava napetosti u odnosima sa SAD-om želeći poručiti što će se dogoditi ako Washington još više zaoštri ionako neizdržive sankcije protiv Sjeverne Koreje.
Zamjenik sjevernokorejskog ministra vanjskih poslova Choe Son-hui rekao je da nikakav kontakt s Washingtonom ne dolazi u obzir dok SAD ne prekinu svoju neprijateljsku politiku, što podrazumijeva da se ukinu sankcije protiv njegove zemlje. Odgovorio mu je američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken koji je energično odbio svaku pomisao da bi SAD mogle ublažiti sankcije. Umjesto toga najavio je uvođenje još rigoroznijih mjera. Uvjeren je, naime, kako će se samo povećanjem pritiska natjerati Sjevernu Koreju da se vrati za pregovarački stol.
SAD i Sjeverna Koreja su u patu
Istodobno, američki ministar obrane Lloyd Austin uvrstio je Sjevernu Koreju među nekoliko država koje predstavljaju izravnu prijetnju SAD-u i saveznicima. Bijela kuća više je puta pokušala tajnim kanalima stupiti u kontakt s Pjongjangom, ali sve njene inicijative su hladno odbačene. Bruce Klingner, bivši CIA-in analitičar i stariji istraživač u think tanku Heritage Foundation, kaže da će Bijela kuća inzistirati na kompletnoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje, a ne na ograničenoj kontroli naoružanja.
Kim Yo Jong, mlađa sestra Kim Jong-una, odmah je kazala kako se denuklearizacija u ovom trenutku ne čini mogućom. Uvjetovala je bilo kakav dijalog okončanjem svih američkih i međunarodnih sankcija te odlaskom američke vojske iz Južne Koreje, što je, dakako, nemoguće očekivati.
Pjongjang modernizirao raketne sustave
Otkako su 2019. u Vijetnamu propali pregovori Kim Jong-una i Donalda Trumpa, Sjeverna Koreja provela je više od desetak testova raketa manjeg dometa, One, doduše, još ne mogu ugroziti teritorij SAD-a, ali mogu izvrgnuti pogibelji saveznike i američke trupe u Južnoj Koreji i Japanu. Procjenjuje se da je u posljednjih dvije godine Kim Jong-un usavršio nove lansirne sustave, da je izradio rakete koje mogu izbjeći američke proturaketne sustave te dovršio podmornicu koja može lansirati rakete srednjeg dometa.
Sve to u skladu je s odlukom Kim Jong-una da ga više ne veže moratorij na ispitivanja nuklearnog oružja i dalekometnih raketa. Uostalom, na vojnoj paradi u listopadu u Pjongjangu predstavljena je nova interkontinentalna balistička raketa za koju stručnjaci vjeruju da može nositi više bojnih glava.
Kim ima ozbiljan nuklearni arsenal
Pentagon je objavio da Sjeverna Koreja raspolaže s između 20 do 60 nuklearnih bombi te da je u mogućnosti proizvesti šest novih bombi godišnje. U listopadu prošle godine tadašnji američki ministar obrane Mark Esper izjavio je da nuklearni i balističko-raketni programi Sjeverne Koreje ostaju “ozbiljna prijetnja sigurnosti i stabilnosti regije i svijeta”. Procjenjuje se da Pjongjang odbija ponude Washingtona za tajnim pregovorima jer ne želi ostaviti dojam da očajnički priželjkuje početak razgovora s novom američkom administracijom kako se to ne bi protumačilo kao slabost režima.
Umjesto toga Kim Jong-un odlučio se obratiti za pomoć Kini. Poslao je poruku kineskom predsjedniku Xi Jinpingu te pozvao na jaču stratešku komunikaciju i jedinstvo dvije zemlje s ciljem obraćanja “neprijateljskim snagama.” Odmah potom došlo je do oživljavanja političke i gospodarske suradnje Sjeverne Koreje i Kine, jer je bilateralna trgovinska i ekonomska suradnja ozbiljno smanjena tijekom pandemije COVID-19.
Bez Kine nema rješenja
Kina je potrebnija Sjevernoj Koreji nego ikada, kao i što je Pjongjang potreban Pekingu. Bez Kine, naime, nema opstanka režima Kim Jong-una. Sjeverna Koreja gotovo svu svoju naftu, polovicu hrane kao i brojne industrijske proizvode bez kojih nema napretka u nuklearnom i raketnom programu, uvozi iz Kine. Kinezi također pružaju Pjongjangu tehničke i ekonomske savjete koji su potrebni za oživljavanje gospodarstva. Sjeverna Koreja pak izvozi u Kinu ugljen i druge prirodne resurse, što sve potvrđuje da Sjeverna Koreja ne može preživjeti bez kineske potpore.
Leif-Eric Easley, izvanredni profesor međunarodne studije na Sveučilištu Ewha Womans u Seulu, procjenjuje da će postupno obnavljanje trgovine s Kinom ublažiti nevolje sjevernokorejskog naroda, ali će ojačati odlučnost Kim Jong-una da ne pristane na ucjenjivanja Washingtona. S druge strane Peking je ponovno, nakon dužeg vremena, čvrsto stao iz Kim Jong-una. Predsjednik Xi Jinping želi pokazati Washingtonu da se samo u dogovoru s Pekingom Kim Jong-un može vratiti za pregovarački stol. Drugim riječima, da bez suglasnosti i angažmana Kine nema rješenja krize i mira na Korejskom poluotoku.