Zašto je Mariupolj toliko važan Rusima? Četiri su ključna razloga

Mariupolj će ući u povijest s čečenskim gradom Groznim i sirijskim Alepom kao gradovi koje su Rusi pretvorili u ruševine

A man walks with a bicycle in downtown Mariupol on April 12, 2022, as Russian troops intensify a campaign to take the strategic port city, part of an anticipated massive onslaught across eastern Ukraine, while Russia's President makes a defiant case for the war on Russia's neighbour. - *EDITOR'S NOTE: This picture was taken during a trip organized by the Russian military.* (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)
FOTO: AFP

Nakon šest tjedana neprekidnih bombardiranja, raketiranja i razaranja, sve upućuje da je Mariupolj, lučki grad na jugu Ukrajine, pred padom. Ruske trupe potisnule su ukrajinske branitelje na područje velikog industrijskog kompleksa u kojem su tvornice željeza i čelika Azovstal te u dva izolirana džepa uz obalu Azovskog mora. Stoga je samo pitanje vremena, tvrde vojni analitičari, kad će završiti majka svih bitaka u Ukrajini. Ili, kako su ga nazivali u Kijevu, srce ukrajinskog rata.

Ruske trupe započele su opkoljavanje Mariupolja početkom ožujka. No kako su doživjeli teške gubitke dok su njihovi tenkovi pokušavali ući u grad, odlučili su promijeniti taktiku. Povukli su se, opkolili grad i onda ga napali topništvom, raketama i projektilima. Tako su uništili više od 90 posto grada kojeg su pretvorili u ruševine. Prekinuli su opskrbu električnom energijom, grijanjem, vodom, hranom i medicinskim opremom i lijekovima što se pretvorilo u groznu humanitarnu katastrofu. Poginule su tisuće civila, a deseci tisuća ljudi su pobjegli. Tako je grad od 400.000 stanovnika praktički zbrisan s lica zemlje.

Ukrajinski vojnici skriveni u mreži tunela

Ispod čeličana i željezara Azovstal Rusi su u vrijeme Sovjetskog Saveza izgradili mrežu tunela dugu više od 25 kilometara. Sada su se u ta podzemna skladišta povukli ukrajinski branitelji. No, ruske postrojbe tvrde da su zauzele položaje kod svih izlaza iz tih tunela tako da ih Ukrajinci mogu napustiti tek ako se predaju. Do sada su to ukrajinski branitelji odbijali, no pitanje koliko još mogu izdržati.

Upravo zbog toga iz Kijeva stižu upozorenja da bi Rusi mogli u te tunele pustiti bojne otrove. Moskva međutim tvrdi da ne želi pobiti branitelje u tunelima već da ih namjeravaju uhvatiti žive kako bi svjetskoj javnosti pokazali tko su oni. U Mariupolju je, naime, sjedište specijalnih jedinica ukrajinske milicije koje se nazivaju Azovska brigada. Ta brigada dobila je ime po Azovskom moru koje povezuje Mariupolj s ostatkom Crnog mora. Ta ultranacionalistička milicija formirana je 2014. te je nakon toga postala dio ukrajinske Nacionalne garde.

Rusi tvrde da su ondje i britanski i američki instruktori

Pripadnici brigade Azov ne kriju da su krajnji ekstremisti i desničari, a dio njih predstavljaju se i kao neonacisti. Premda su oni tek manji dio ukrajinskih snaga, oni su glavna meta propagandnog rata Moskve koja tvrdi da je zbog njih pokrenula specijalnu vojnu operaciju kako bi Ukrajinu oslobodila od nacista.

Moskva također tvrdi da su u tunelima britanski i američki vojni instruktori koji su obučavali pripadnike postrojbe Azov te da i njih žele uhvatiti žive kako bi ih prikazali na televiziji i tako dokazali njihovu povezanost s ukrajinskim nacistima. Time bi, vjeruju u Moskvi, dokazali da je Putin bio u pravu kad je krenuo spašavati Ruse od tiranije prozapadne vlade u Kijevu.

Četiri razloga zašto je Mariupolj važan

Mariupolj je inače branio bataljun 36. brigade marinaca, odred za specijalne operacije Azov, 12. operativna brigada Nacionalne garde Ukrajine, Čuvarska služba državne granice, dobrovoljci Desnog sektora 555 te vojna bolnica i djelatnici Nacionalne policije. Četiri su glavna razloga zašto je bitka za Mariupolj toliko bitna za ishod rata u Ukrajini. Zauzimanjem Mariupolja Rusi će uspostaviti kopneni koridor između poluotoka Krima i Donbasa te dalje do Rusije što će biti prikazano kao veliki strateški uspjeh.

Ujedno ruske snage na jugu Ukrajine povezat će se sa separatističkim trupama u regiji Donbas na istoku zemlje. Istodobno zauzećem Mariupolja ruske trupe stavit će pod svoju kontrolu više od 80 posto ukrajinske obale Crnog mora te tako prekinuti sve ukrajinske pomorske veze sa svijetom. Mariupolj je bio ključno izvozno središte za ukrajinski čelik, ugljen i kukuruz koji idu kupcima na Bliskom istoku i po cijelom svijetu. Zato bi gubitak Mariupolja bio veliki udarac za ono što je ostalo od ukrajinskog gospodarstva.

Ako preuzmu potpunu kontrolu nad Mariupoljem Rusi će također oko 6000 svojih vojnika moći prebaciti na druga bojišta. Inače, Mariupolj bi bio prvi veći grad koji je pao u ruke Rusa nakon Hersona, strateški puno manje važnog grada. Mariupolj će ući u povijest s čečenskim gradom Groznim i sirijskim Alepom kao gradovi koje su Rusi pretvorili u ruševine.