Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto je odluka ministrice da posve obezvrijedi esej zbog kojeg klinci masovno padaju maturu duboko problematična

Prema novim pravilima, maturanti će moći predati prazan list na ispitu iz eseja i ipak proći maturu

ZADNJA IZMJENA: lis 3, 2019
Foto: PIXSELL

Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja danas je objavio ispitne kataloge za državnu maturu koju će polagati ovogodišnji maturanti. Iz kataloga za Hrvatski jezik, prema ranijim najavama, zaista je ukinut minimalni prag prolaznosti za školski esej koji se piše u sklopu ispita iz Hrvatskog. To znači da će maturanti moći predati potpuno prazan list na ispitu iz eseja, a maturu će svejedno moći položiti ako se za dvojku potrude riješiti samo drugi dio ispita – test jezika i književnosti.

Vrlo banalno pojednostavljeno, pisanje i čitanje s razumijevanjem na simboličkoj razini više nema apsolutno nikakvu težinu na ispitima državne mature iz Hrvatskog. To je već najavljeno izmjenom Pravilnika o polaganju državne mature ranije ove godine. Ministarstvo obrazovanja iz njega je još u travnju potpuno uklonilo odredbu prema kojoj se ispit smatra položenim ako su položeni svi njegovi dijelovi – i esej i test jezika i književnosti.

Predano 1200 praznih papira

Ministrica Blaženka Divjak, od koje je ova promjena potekla, jučer je za HRT rekla da se esej na ovaj način izdvaja jer nema pouzdanog instrumenta kojim se on ocjenjuje. Ministrica smatra i kako je mala vjerojatnost da netko preda prazan list na eseju i svejedno prođe ispit iz Hrvatskog.

A predanih praznih listova papira na ljetnom roku mature ove godine bilo je čak 1200, što znači da je jednako toliko maturanata tada palo maturu konkretno zbog eseja. Ukupno gledajući, ljetos državnu maturu nije položio 1041 gimnazijalac i 6947 učenika strukovnih škola. Najlošiji su to rezultati od početka provođenja državne mature u Hrvatskoj 2010. godine.

Nepopunjeno 11.251 upisno mjesto

Nakon objave rezultata, resorna ministrica očekivano je argumentirala kako su upravo zato nužne reformske promjene kroz projekt Škola za život. Potom je jesenski rok mature donio još 2900 padova, a onda su, nekoliko tjedana kasnije, jasno bile vidljive posljedice loših rezultata državne mature.

Čak 11.251 upisno mjesto, što je više od trećine ukupne upisne kvote za novu akademsku godinu, ostalo je zjapiti prazno na studijima diljem Hrvatske nakon ljetnog i jesenskog roka mature. Upražnjena mjesta na javnim sveučilištima znače jednako toliko manje financija doznačenih od države za upisane studente.

Sveučilišta neće prihvaćati maturu?

Uz rezultate mature, niti demografska kretanja ne idu u prilog tezi da će se upisna mjesta ubuduće bolje puniti. Zato se opravdano otvara pitanje pretjeranog broja upisnih kvota na hrvatskim visokim učilištima, gdje je moguće pronaći studije koji buduće studente više uopće ne zanimaju, no oni svejedno postoje sa svojim nabildanim kvotama.

Svjesni su toga i na sveučilištima. Prošli tjedan oglasio se, tako, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras s oštrom porukom kako državna matura možda uopće nije potrebna. Smatra problematičnim toliki broj padova na maturi pa je medijima poručio da na Rektorskom zboru ovih dana intenzivno raspravljaju trebaju li ubuduće prihvaćati rezultate državne mature za upis na pojedini fakultet. Bilo bi to vraćanje na prijemne ispite.

Panično punjenje kvota

U cijeloj problematici, bitnu kariku u lancu predstavlja i upravo degradirani esej iz Hrvatskog. On je, van svake sumnje, maturantima bio problematičan. No struka s postojanjem kriterija oko polaganja eseja u sklopu ispita iz Hrvatskog nije imala problem. Dapače, i jezičari su u svojim ispitima mature zazivali pragove prolaznosti na esejima. Stoga odluka o apsolutnom ukidanju praga prolaznosti na eseju iz Hrvatskog dovodi u pitanje i onako skromno učeničko čitanje i pisanje.

Nacionalna strategija poticanja čitanja koja se, između ostaloga, latila teškoga posla preokretanja trenda sve manjeg broja učenika čitača, svoju je viziju jednostavno sažela: “Čitajmo da ne ostanemo bez riječi”. No, sve to postaje manje važno pored surove potrebe punjenja neopravdano napumpanih upisnih kvota koje, pak, donose novac. Te su potrebe svjesni i u Ministarstvu i na sveučilištima pa kroz tu prizmu treba gledati i odluku o oslabljivanju kriterija na ispitu mature iz Hrvatskog.

Dora Kršul
Telegram autor
18 članaka Više o autoru
Više s weba