Zašto je Sanader jučer oslobođen, iako je utvrđeno da je uzeo milijune? Zbog Ustavnog suda
Ustavni sud je 2015. napisao kako se zakonske odredbe moraju tumačiti
Nepravomoćna oslobađajuća presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu koju je jučer donio Županijski sud u Zagrebu još se uvijek komentira. Naime, iako je sud zaključio da je Sanader 1995. sređujući kod Hypo banke kredit Republici Hrvatskoj uzeo golemu proviziju, iznos od 3,5 milijuna kuna nije bio dovoljan za osudu. Ta cifra, utvrđeno je, nije ni na koji način ugrozila državu iako je u njoj, u vrijeme Sanaderovih malverzacija, vladalo ratno stanje.
Da će presuda biti upravo ovakva, većina pravosudne javnosti je i očekivala. Naime, iako je Sanader u dva navrata bio proglašen krivim za ratno profiterstvo, odluka kojom mu je još 2015. Ustavni sud ukinuo prvu presudu, zacementirala je rasplet kakav je jučer viđen. Ustavni sud donio je tumačenje Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije koje je u Sanaderovom slučaju moglo dovesti samo do oslobađajuće presude.
U toj famoznoj odluci, Ustavni sud naveo je što je zapravo ‘nesrazmjerna imovinska koristi’, odnosno nezakonita zarada koju bi netko tijekom rata trebao ostvariti pa bi ga se zbog toga moralo smatrati ratnim profiterom. Iako sam Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije to ne precizira, Ustavni sud koji je tada još vodila Jasna Omejec, napisao je kako se zakonske odredbe moraju tumačiti.
Evo što piše u Zakonu
U Zakonu izričito piše da su ratno profiterstvo one zlouporabe kojima je “ostvarena nesrazmjerna imovinska korist podizanjem cijena robe koja je u nestašici, prodajom državne imovine znatno ispod njezine vrijednosti ili na drugi način iskorištavanjem ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države”.
Dio oko cijena i prodaje državne imovine potpuno je jasan, ali je Ustavni sud odlučio na svoj način objasniti i ovaj posljednji dio koji se odnosi na neki drugi oblik iskorištavanja rata.
Tumačenje Ustavnog suda
Ustavni sud u odluci iz 2015. naveo je da imovinska korist, koja bi predstavljala ratno profiterstvo, mora otežati materijalne uvjete života stanovništva, uništiti gospodarski potencijal društva ili oslabiti imovinski supstrat države. Dodali su još da se ratno profiterstvo zapravo odnosi na duboko nemoralne i bezobzirne modalitete kojima su počinitelji u ratu iskorištavali inače dopustive pravne ili faktične poslove. To bi se čak i moglo reflektirati na Sanaderov slučaj, no nastavak obrazloženja je pokopao optužbu.
Ustavni sud je, naime, istaknuo da sve to mora biti učinjeno ‘na štetu materijalnih uvjeta života stanovništva i gospodarskog potencijala vlastite države, ali i same te države’.
Drugim riječima, iako je potpuno nemoralno, kako je jučer istaknulo i vijeće Županijskog suda u Zagrebu, Sanader od banke uzeo proviziju za kredit koji je tijekom rata trebao Hrvatskoj, time nije ni na koji način ugrozio ni život hrvatskog stanovništva, ni gospodarski potencijal, ni državu u cjelini. Zato je i oslobođen krivnje.