Zašto je toliko mrtvih u razornom potresu koji je pogodio Tursku i Siriju? Stručnjak: 'Ovo je repriza 1822. godine'

Kombinacija čimbenika uzrokovala je da snažan potres koji je pogodio Tursku i Siriju rano ujutro bude osobito smrtonosan – uključujući vrijeme, lokaciju, relativno miran rasjed i lošu konstrukciju urušenih zgrada, smatraju stručnjaci.

Više od 3000 ljudi, prema posljednjih informacijama, poginulo je u potresu magnitude 7,8 prema Richteru blizu turske granice sa Sirijom, a očekuje se da će broj umrlih rasti s obzirom na naknadna podrhtavanja tla tijekom dana. Potres je tolika, apokaliptična, razaranja prouzročio djelomično zbog svoje magnitude. Riječ je o najjačem potresu u Turskoj od 1939., ali i zbog činjenice da je pogodio gusto naseljeno područje.

Drugi razlog vrijeme – dogodio se u 4 sata i 17 minuta iza ponoći po mjesnom vremenu, što znači da su usnuli ljudi ostali “zarobljeni kad su im se srušile kuće”, rekao je za Reuters suradnik Britanske geološke službe Roger Musson.

Nagomilalo se dosta energije

Konstrukcija zgrada također nije bila “primjerena za područje koje je podložno snažnim potresima”, rekao je Musson, autor knjige “The Million Death Quake” (engl. Potres od milijun smrti). Razlog za to možda leži u činjenici da je rasjed koji je potres pogodio u posljednje vrijeme bio relativno miran.

Inače, Turska je jedna od najtrusnijih zona u svijetu. Potres na sjevernoanatolijskom rasjedu u sjevernoj turskoj pokrajini Duzce odnio je više od 17.000 života 1999. godine. No, potres se danas dogodio na drugom kraju države, na istočnoanatolijskom rasjedu.

Tamo potresa magnitude 7 prema Richteru nije bilo već više od dva stoljeća, što bi moglo značiti da su ljudi “zanemarili koliko je opasan”, kazao je Musson. Budući da je toliko vremena prošlo od zadnjeg potresa, “podosta energije” se možda nagomilalo, pretpostavio je Musson. Jačina naknadnih potresa, uključujući i podrhtavanje magnitude 7,5 prema Richteru, podržava tu pretpostavku, dodao je.

Ovo je repriza 1822. godine

Ovaj potres je “gotovo repriza” potresa 7,4 prema Richteru koji se u istom području zbio 13. kolovoza 1822., tvrdi Musson. Izazvao je “golemu količinu štete, srušio cijele gradove i broj žrtava je iznosio na desetke tisuća”, objasnio je.

Naknadna podrhtavanja su nakon tog potresa trajala do lipnja iduće godine. Epicentar današnjeg potresa nalazio se na relativno maloj dubini od otprilike 17,9 kilometara, u blizini turskog grada Gaziantepa, u kojem živi oko dva milijuna ljudi.

Izazvan je pomicanjem arapske tektonske ploče prema sjeveru, “stružući pored Turske jer se ne može glatko kretati”, kazao je Musson. “Oslobađanje tog kretanja uzduž rasjeda je ono što izaziva velik potres poput ovoga koji smo imali danas”, pojasnio je.

Neadekvatna infrastruktura

Naglasio je da je epicentar takvog potresa mnogo manje važan od toga u kojoj se mjeri pukotina proteže uzduž rasjeda, a u ovom slučaju je to otprilike 100 kilometara. “To znači da je bilo koje mjesto unutar tih 100 kilometara uzduž rasjeda praktički iznad potresa”, rekao je.

Carmen Solana, vulkanologinja na britanskom Sveučilištu Portsmouth, rekla je da su zgrade otporne na potrese ključne u trusnim područjima. “Infrastruktura je nažalost neadekvatna u južnoj Turskoj i naročito u Siriji pa spašavanje života sada ovisi o naporima spasitelja, a ne preventivi”, dodala je.

Turska vlada je 2004., reagirajući na potres iz 1999., usvojila zakon prema kojem sve nove zgrade moraju biti u skladu sa suvremenim standardima zaštite od potresa.

U Siriji građevine oslabljene zbog rata

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je snažnu izgradnju učinio političkim prioritetom nakon što je drugi potres pogodio obalu Egejskog mora 2020., zbog čega je poginulo 114 ljudi.

Joanna Faure Walker, šefica Instituta za rizik i sprečavanje katastrofa na londonskom koledžu (UCL), pozvala je Tursku da provjeri je li se zakon poštovao. Bill McGuire, vulkanolog na UCL-u, dodao je da su “u Siriji već mnoge građevine oslabljene zbog više od deset godina rata”.