Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto je Vlada Gordoganu, jednom od naših najvažnijih kulturnih časopisa, ukinula potporu? Govorimo o 20.000 kuna godišnje

Uredništvo ovog časopisa reagiralo je na odluku Ministarstva iz prosinca

FOTO: Borko Vukosav/Telegram

Neugodno je bilo publici u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića u petak navečer kada je na predstavljanju novog broja Gordogana urednik jednog od najvažnijih kulturnih časopisa u Hrvatskoj pročitao izjavu uredništva. U njoj se reagira na odluku ministarstva kulture, objavljenu 19. prosinca prošle godine, kojom je u potpunosti je obustavljeno podupiranje jednog od najvažnijih književno-kulturnih časopisa u Hrvatskoj.

Riječ je o svoti od 20.000 kuna. Kulturna scena zna da vrijednost članaka objavljivanih u tom četiri desetljeća starom, ali za hrvatsku kulturnu scenu neobično živom magazinu, premašuju vrijednost ionako skromne državne dotacije. O tih sitnih 20.000 Gordoganu uskraćenih kuna, javnost je na promociji broja bila obaviještena istog dana kada su mediji, primjerice, objavili milijunske svote koje je svojoj bivšoj tvrtki ishodio Vladin povjerenik u Agrokoru Ante Ramljak, no kultura se u Hrvatskoj ionako dala uvjeriti da je nepotrebna i da se treba zadovoljiti mrvicama.

Dok je ministrica gospodarstva Martina Dalić ovih dana branila neobranjive iznose vladinih namještenika u Agrokoru, istodobno je njezina kolegica iz Plenkovićeva kabineta Nina Obuljen Koržinek potpisala skandaloznu egzekuciju časopisa koji je već godinama kvalitetom, ozbiljnošću i angažmanom redakcije jedna od najvažnijih institucija hrvatske kulture. Ponovimo, govorimo o godišnjoj potpori od 20.000 kuna.

Uredništvo prozvalo ministricu i povjerenstvo

Urednik Gordogana Branko Matan iznio je nekoliko prigovora, komentara i pitanja i prozvao šestero koje smatraju odgovornim. Odluku je donijela ministrica kulture gospođa Nina Obuljen Koržinek, na temelju preporuke stručnoga povjerenstva u slijedećem sastavu: Katica Matković Mikulčić iz knjižnice u Velikoj Gorici, Lahorka Plejić Poje s kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Ivica Matičević s Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU, Krešimir Nemec, također s kroatistike zagrebačkog Filozofskog fakulteta, te književnik Kristian Novak, zaposlen na riječkom Filozofskom fakultetu.

Uredništvo je prozvalo ministricu i povjerenstvo da javno obrazlože svoj čin i da odgovore tko ih je ovlastio za takvo kulturno rušilaštvo? “Dok od vas ne čujemo drukčije, za nas je vaš čin još jedan korak u stvaranju pretpostavki za vladanje u općoj neukosti, nekompetenciji i nepismenosti, korak u gušenju slobode govora u našoj zemlji. U produbljivanju fanatizma i snaženju nacionalističkog glajhšaltunga kojem već duže vrijeme svjedočimo. Glajhšaltunga koji je za nas kao pojedince, jednako kao za zajednicu, iracionalan i samoubilački”, piše u izjavi uredništva časopisa Gordogan.

Nitko im nije rekao u čemu je problem

Branko Matan navodi kako im nitko nikada – ni posljednjih mjeseci, ni posljednjih godina – nije ništa rekao o tome zbog čega su mjerodavne osobe u ministarstvu nezadovoljne časopisom. “Gordogan izlazi četrdesetak godina i takav bi časopis možda mogao – barem po našem mišljenju – očekivati neki pokušaj razgovora s uredništvom, iznošenja onoga što se doživljava kao problem. To bi bila neka minimalna kulturna etiketa ili dobar običaj.

Ništa od toga se nije dogodilo. Kao što naši čitatelji znaju, u više navrata smo se raznim žalbama i dopisima obraćali Ministarstvu i pokušavali inicirati neku vrstu dijaloga. Prije godinu dana smo izravno pitali što se zbiva i da li Ministarstvo namjerava ukinuti potporu časopisu. U odgovoru koji smo primili – i koji je objavljen u novome broju – naše pitanje je ignorirano. U jednu riječ: odluka je donesena na nepristojan način. S druge strane, živimo u Hrvatskoj, svi to znamo, možda je očekivanje pristojnosti bilo malo pretjerano.”

Urednik jednog časopisa odlučuje o potpori drugima, i svojem

Uredništvo Gordogana uputilo je prigovor i na sastav povjerenstva. “U njemu sjedi Krešimir Nemec, glavni urednik Foruma, jednog od poznatih hrvatskih časopisa. Znači: urednik jednog časopisa odlučuje o drugim časopisima, pa i o svojemu. Posrijedi je očit sukob interesa i pitamo ministricu zbog čega je odobrila takav sastav povjerenstva, sastav koji na sve odluke povjerenstva baca tešku sjenu i zapravo ih čini nelegitimnima. Pitamo ostale članove zbog čega su pristali biti sudionici tako neugodnog i za njih kompromitantog aranžmana?”

Sporan im se čini i datum objavljivanja odluke. “Časopis je objavljen 14. prosinca i mi smo ga nakon toga, u skladu s ugovorom, dostavljali članovima povjerenstva na njihove adrese. To je trajalo nekoliko dana, u pojedinim slučajevima i duže. Više hrvatskih časopisa, pa i takvih koji – poput nas – izlaze u jednom svesku godišnje, objavljeno je tek potkraj godine ili čak u siječnju. A ovaj sastav povjerenstva je nov, ovo je prvi put da im na adrese stižu primjerci. Odluka Ministarstva objavljena je 19. prosinca i ministrica se odmah javno pohvalila ažurnošću rada svojega pogona.”

Uredništvo pita ministricu kulture je li moguće da je tražila od članova povjerenstva da odlučuju o časopisima prije nego što su dobili primjerke u ruke? “Pitamo članove jesu li pristali na takav pritisak i zašto su to učinili, ako jesu?”. Gordogan napiminje kako su im ruke vezane, jer nije na njima da vrednuju svoj rad. Ipak napominju kako im nezadovoljstvo Gordoganom javno nije poznato.

Jedinstvena rubrika u svakom broju

“No nešto se ipak može reći. Gordogan je glasilo koje ima rubriku kakve u nas – ako ne griješim – nema, a možda dosad nije ni bilo. To je rubrika Odjeci na časopis i knjige, nalazi se u uvodnome dijelu svakoga broja. U rubrici donosimo bibliografske podatke o svemu što je o časopisu objavljeno. Nerijetko pojedine članke opširno citiramo ili ih čak u potpunosti prenosimo. U toj rubrici nema selekcije, sve za što čujemo ulazi u nju.

Zbog toga možemo i reći da negativnih odjeka na Gordogan – koliko mi znamo – nema. Ima deskriptivnih, neutralnih prikaza, ima kritičkih primjedaba uz pojedine članke, pretežu pohvale, ponekad bude i superlativa. Prema tome, nezadovoljstvo Gordoganom javno nije poznato i dodaju da je Gordogan časopis čije je izlaženje u ovih četrdeset godina tijesno vezano uz neka ključna imena hrvatske kulture i pismenosti.”, piše glavni urednik Gordogana Matan.

“U prvoj seriji valjda glavna naša tema bio je Miroslav Krleža. Spominjući njega, pa i druge koji slijede, ne mislim toliko na lijepe tekstove i pametne interpretacije koliko na radove koji su donosili nepoznate činjenice. Da Gordogana nije bilo, leksikonske natuknice o Krleži izgledale bi drukčije nego što izgledaju (primjerice osamdesetih godina naručili smo cijelu knjigu i poslali stručnjaka-entuzijasta na obilazak Zagorja i Međimurja da genealoški istraži sve njegove pretke). Naši autori bili su – izostavljam članove uredništva – u prvoj seriji Stanko Lasić, Nada Klaić, Radovan Ivšić, Nikola Šop, Ivan Slamnig, Antun Šoljan, Vjeran Zuppa, Željka Čorak, Zvonimir Mrkonjić. U drugoj seriji opet Krleža, opet Lasić, zatim Dinko Štambak i najviše Josip Horvat.”

Zašto kroatisti žele zadaviti časopis?

S obzirom da u sastavu povjerenstva dominiraju kroatisti, Gordogan izaziva: “Kako se može biti kroatist i ukidati jedan od veoma malobrojnih naših časopisa koji hrvatsku književnu i kulturnu prošlost tretira kao nešto živo ili istinski zanimljivo. U ime kakve to hrvatske književnosti i hrvatske pismenosti želite zadaviti takav časopis? Kojih to autora?”

“I uopće, ako vam nije teško, dajte, recite, dragi kolege kroatisti i ostali, zašto ste odlučili tako kako ste odlučili i kako je, zapravo, to odlučivanje išlo? Je li bilo diskusije? Je li netko rekao i neku dobru riječ za nas? Možda književnik Kristan Novak, barem u ime autorske solidarnosti? Je li netko zamolio gospodina Nemeca da – u ime elementarnog ukusa – izađe iz prostorije dok se odlučuje o likvidaciji časopisa koji bi on, možda, mogao doživljavati konkurentskim? Iz prostorije ili, još primjerenije, iz sastava povjerenstva? Je li netko od članova predložio da se razgovara s urednicima i obavijesti ih o prigovorima časopisu? Ili malo šire: tko vas je ovlastio za takvo kulturno rušilaštvo?”