Zašto Kim Jong-un uporno odbija Bidena
navodno je više puta u mjesec dana odbio ponude o tajnoj obnovi diplomatskih kontakata Washingtona i Pjongjanga
Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un zaprepastio je administraciju novog američkog predsjednika Joe Bidena. Naime, hladno i bahato više je puta u samo mjesec dana odbio ponude o tajnoj obnovi diplomatskih kontakata Washingtona i Pjongjanga, objavili su izvori bliski Bijeloj kući. Čuđenje je tim veće što se to događa u vrijeme dok se gospodarstvo Sjeverne Koreje nalazi pred kolapsom.
Nakon razornih poplava koje su pogodile tu zemlju, ali i zbog strogog zatvaranja granica radi pandemije korona virusa kad su prekinute gotovo sve kopnene, morske i zračne veze sa svijetom te višegodišnjih sankcija, ekonomska kriza dramatično se produbila. Pa je sve više nalik onoj iz sredine devedesetih godina prošlog stoljeća kad je zbog gladi umrlo na milijune ljudi.
Najnovija svjedočanstva sjevernokorejskih prebjega potvrđuju da je došlo do naglog rasta cijena hrane i odjeće, a da se kukuruz prodaje po rekordno visokim cijenama. Unatoč tome Pjongjang je odbio sve ponude SAD-a, Južne Koreje i drugih država da pošalju pomoć u hrani, a agencije za humanitarnu pomoć napustile su Sjevernu Koreju jer režim je ograničio provjeru raspodjele pomoći.
Zašto Pjongjanga odbija ponude?
Takva tragična situacija, međutim, ipak nije spriječila Kim Jong-una da, kako je objavljeno u povjerljivom izvješću UN-a, nastavi razvijati nuklearno naoružanje te interkontinentalne balističke rakete. Satelitske snimke napravljene 17. veljače i 2. ožujka otkrile su pojačanu aktivnost u sjevernokorejskim nuklearnim postrojenjima Yongbyon i Kangson, posebice radiokemijskom laboratoriju za preradu plutonija za koje se nije znalo da je u funkciji.
Uočeno je također da je Sjeverna Koreja nedavno pokušala sakriti objekt za koji američke obavještajne agencije vjeruju da se koristi za skladištenje nuklearnog oružja. Sve to pokazuje, ističe se u Washingtonu, da Sjeverna Koreja nastavlja razvijati nuklearno oružje na lokacijama diljem zemlje te prikrivati već nagomilane zalihe. Procjenjuje se da Pjongjang odbija ponude Washingtona za tajnim pregovorima jer ne želi ostaviti dojam kako očajnički priželjkuje početak razgovora s novom američkom administracijom kako se to ne bi protumačilo kao slabost režima.
Kim Washingtonu zube pokazuje uz moćno zaleđe
S druge strane Peking je ponovno, nakon dužeg vremena, čvrsto stao iz Kim Jong-una. Nakon što je Joe Biden počeo zaoštravati odnose s Kinom, predsjednik Xi Jinping, želi pokazati da jačanjem potpore Kim Jong-unu može blokirati sve pokušaje Washingtona da izvrši pritisak na sjevernokorejskog diktatora. Te da bez suglasnosti i angažmana Kine nema rješenja krize na Korejskom poluotoku.
A da je Kina, čvršće nego do sada, stala na stranu Sjeverne Koreje pokazalo se sredinom veljače, kad je sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un na 8. kongresu vladajuće Radničke stranke Koreje objavio novu strategiju odnosa s Washingtonom: snaga protiv snage i na dobronamjernost dobrohotnošću.” Stoga ne čudi da je Kim s tako moćnim zaleđem odlučio pokazati zube Washingtonu. Jasno je dao do znanja, kako to objašnjava, Shin Beom-chul, direktor Centra za diplomaciju i sigurnost pri Korejskom istraživačkom institutu za nacionalnu strategiju, kako Pjongjang očekuje da administracija Joe Bidena prvo pokaže da je spremna napraviti promjene u dosadašnjoj politici, a prvi korak je djelomično ublažavanje sankcija.
“Sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un”, upozorava Beom-Chul, “smatra da drži bika za rogove kad je riječ o američkoj politici, pa će odgovoriti na ponudu za razgovore tek kad Washington pokaže da je spreman na promjene svojih dosadašnjih stajališta.” Zbog toga Kim ne samo da nije prihvatio ponudu za pregovore, nego je odbio i pomoć iz inozemstva. Također neće dopustiti ekonomsku liberalizaciju, nego će pojačati represiju i nadzor stanovništva te ubrzati razvoj nuklearnog oružja koje mu jamči ne samo obranu od strane intervencije nego i od rušenja režima iznutra.
Koristi nesuglasice susjeda i SAD-a
No, Kim Jong-un također koristi sve veće nesuglasice između Južne Koreje i SAD-a oko učinkovitosti sankcija protiv Pjongjanga. Južnokorejski ministar ujedinjenja Lee In-Younga rekao je da je vrijeme da se ponovno procijeni učinkovitost sankcija, dodajući kako su kaznene radnje rezultirale neželjenim negativnim učincima na živote običnih ljudi Sjeverne Koreje. Njegove su primjedbe bile u skladu sa stavom administracije južnokorejskog predsjednika Moon Jae-in-a o ublažavanju ili ukidanju sankcija Sjevernoj Koreji kako bi se Pjongjang ponovno vratio za pregovarački stol.
Neki članovi američke vlade i diplomatski promatrači smatraju da je takav pristup pogrešan jer stvara dojam za su razlog humanitarne krize u Sjevernoj Koreji sankcije, a ne režim Kim Jong-una. “Krivica za pogoršanje stanja naroda Sjeverne Koreje leži u potpunosti na režimu, a ne na sankcijama. Optuživanje sankcija za teške uvjete života sjevernokorejskog naroda skreće pozornost s odgovornosti diktatora Kim Jong-una,” objasnio je Bruce Klingner, bivši CIA-in analitičar i stariji istraživač u Heritage Foundation.
SAD odbija ideju o ublažavanju sankcija
Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki potvrdila je kako je stajalište predsjednika Joe Bidena da su nuklearne balističke rakete i druge nuklearne aktivnosti ozbiljna prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti svijeta. Kontraadmiral Michael Studeman, šef obavještajne službe za američko zapovjedništvo Indo-Tihog oceana, smatra da je oživljena aktivnost nuklearnih postrojenja u Sjevernoj Koreji pokušaj da se utječe na administraciju Bidena kako bi za početak ublažila sankcije protiv Pjongjanga.
Premda sankcije koje su SAD posljednjih desetljeća uvodile protiv brojnih zemalja, poput Kube, Sjeverne Koreje, Irana, Rusije, Venezuele, nisu davale nikakve rezultate, novi državni tajnik Antony Blinken odbio je ideju o ublažavanju sankcija pa je čak najavio možda i njihovo zaoštravanje. “Namjeravamo preispitati politiku prema Sjevernoj Koreji, jer je to težak problem koji je mučio sve dosadašnje administracije. Sada je problem postao još gori,” kazao je Blinken te dodao da se ne razmatra ublažavanje sankcija, već povećanje pritiska na Sjevernu Koreju da dođe za pregovarački stol.
Situacija oko Korejskog poluotoka se i dalje zaoštrava
U Washingtonu prevladava uvjerenje kako samo još strože sankcije mogu slomiti Kim Jong-una, premda dosadašnja iskustva pokazuju upravo suprotno. Američki ministar obrane Lloyd Austin uvrstio je Sjevernu Koreju među nekoliko država koje predstavljaju izravnu prijetnju SAD-u i saveznicima. ”Iako moramo reagirati na ubrzanu konkurenciju Kine, osigurat ćemo da budemo u potpunosti spremni odgovoriti i učinkovito odvraćati od prijetnji iz Rusije, Irana i Sjeverne Koreje”, objavio je Austin u poruci američkim vojnicima.
U zaključcima nedavnog virtualnog summita SAD-a, Japana, Indije i Australije, alijanse Quad koja se smatra protukineskim savezom, Sjeverna Koreja spominje se samo jednom: “Ponovno potvrđujemo svoju predanost potpunoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a, a također potvrđujemo potrebu za hitnim rješavanjem pitanja otetih japanskih državljana.” Tako šturo spominjanje Sjeverne Koreje odmah se protumačilo kao dokaz potencijalnog razdora između SAD-a i Južne Koreje oko politike prema Sjevernoj Koreji.
Sve to pokazuje da se situacija oko Korejskog poluotoka sve više zaoštrava, a rješenja nema ni na vidiku. Ponovno ujedinjenje Koreje nije baš realno, a do razoružanja Sjeverne Koreje neće doći. Jedini izlaz iz krize je, vjeruju u Washingtonu, odlazak Kim Jong-una, što je, u sadašnjoj situaciji kad ga opet podržava Kina, najmanje izgledna opcija.