Zašto ljudi koje se istražuje u aferi Rimac i dalje imaju svoje pozicije? Vlada ih može, ali ne želi maknuti

Analizirali smo što omogućuje osumnjičenicima da i dalje rade u ministarstvima i državnim firmama

Akteri afere Rimac – više državnih dužnosnika i službenika Ministarstva uprave, Ministarstva zdravstva, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija, Ministarstva branitelja, te državnih tvrtki i agencija – i dalje su na svojim pozicijama iako su pod istragom USKOK-a.

Kako je potvrđeno za Jutarnji list većina njih zadržala je svoja radna mjesta, među ostalima šef Carinske uprave Hrvoje Čović, predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Tomislav Jureković, glavni tajnik Ministarstva zdravstva Velibor Drakulić, dok je Nevenka Benić, koja je bila državna tajnica u Ministarstvu branitelja, nakon razrješenja ostala je raditi kao savjetnica ministra.

Pod istragom na državnom poslu

Javnost se, logično, pita kako je moguće da državni službenici zadrže radna mjesta bez obzira na to što su pod kaznenim postupima. Jednostavno, to im omogućuje hrvatski zakon.

Riječ je o Zakonu o državnim službenicima koji daje ovlasti čelniku nekog državnog tijela da svog službenika udalji ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak. Inače, kazneni postupak započinje potvrđivanjem rješenja o otvaranju istrage. To se u aferi Rimac dogodilo još negdje u ljeto ove godine.

Evo što točno piše u Zakonu

Nakon što, dakle, kazneni postupak krene, šef osumnjičenog državnog službenika ima mogućnost udaljit ga. To može učiti ako procjeni da bi taj proces mogao štetiti interesima službe.

Bitno je ovdje istaknuti da čelnik tijela, u ovom slučaju ministar financija ili zdravstva ili uprave ili branitelja, ima mogućnost, ali ne i obvezu udaljiti osumnjičenog državnog službenika iz službe.

Ta obveza propisana je u slučajevima kada je protiv državnog službenika pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela s obilježjima korupcije. Je li sređivanje prolazaka na državnim stručnim ispitima korupcija?

Tko ih konkretno može maknuti

U Zakonu o pravima i obvezama državnih dužnosnika nema propisane ni mogućnosti ni obveze razrješenja zbog pokretanja kaznenog postupka.

Ako se ove zakonske odredbe preslikaju na aferu Rimac, Hrvoja Čovića, ravnatelja Carinske uprave zapravo je mogla razriješiti samo Vlada. Ali, danas je jasno da to nije odlučila napraviti.

Državni službenici ostavljeni su, pak, na volju svojim nadređenima. I oni u ovom trenutku očito ne smatraju da bi ljude osumnjičene u aferi Rimac trebalo udaljiti s pozicija. Ne smatraju, evidentno, da takva istraga šteti njihovoj službi.