Jednostavno je bilo nemoguće nakon svega očekivati puštanje Đokovića u zemlju čiji građani žive u najtvrđem lockdownu posljednje dvije godine, ne mogu putovati između saveznih država ili se vratiti u zemlju. Privremena pobjeda na prvoj sudskoj instanci i čitav niz obrata poslužili su tako najprije kao inspiracija Netflixu da momentalno reagira i počne snimati dokumentarac o čitavom slučaju, ali i srpskoj javnosti za klasičnu nacionalističku mobilizaciju. Od iracionalnih izjava vrijedi izdvojiti onu patrijarha Porfirija koji je Đokoviću poručio: “Bog je veliki, a ti znaš ko si, jer si rastao uz zvuk zvona s nemanjićkih zadužbina”.
Popis i demografski debakl
Dan uoči tridesete godišnjice saznali smo i prve rezultate popisa stanovništva, a nakon svega je možda i dobro što smo toliko čekali jer asocijacije same naviru. U trideset godina samostalne Hrvatske izgubili smo 900 tisuća stanovnika, a od zadnjeg popisa 400 tisuća. I evo nas sada iznova u 1948., pa možemo zaključiti da je na demografskom polju HDZ, uz malu pomoć SDP-a i veliku pomoć srpskih nacionalističkih vođa te Katoličke crkve, na polju demografije u potpunosti uspio poništiti rezultate socijalističkog nasljeđa.
Ako je netko pak i mogao pomisliti da će ovi rezultati uključiti sve alarme i potaknuti samokritiku, prevario se. Iz zemlje sada više ne odlaze stari gastarbajteri, spremni na težak rad u inozemstvu i ulaganje u izgradnju kuća u zavičaju, dok ih obitelj čeka u zemlji. Ljudi sada odlaze kolektivno na pragu karijere, da se ne vrate, osim na godišnje odmore eventualno. Da bi se taj proces preokrenuo potrebno je dokinuti nacionalizam kao ključni sastojak stvarnosti, ortački kapitalizam i ideju da država treba biti partijska. Od HDZ-a smo pak svašta vidjeli, ali takav autodestruktivni potencijal nismo, stoga ništa od toga.
Afera HNB
Na ovu priču o odustajanju mnogih od Hrvatske i uzrocima rezignacije nadovezuje se afera HNB koju je otkrio Index. Pojednostavljeno govoreći, čelni ljudi Hrvatske narodne banke trgovali su dionicama banaka o čijem su financijskom stanju imali povlaštene informacije. Suvišno je i spominjati da ovakvo otkriće u ozbiljnim zemljama ne bi preživjeli na funkcijama, jednako kao je bespotrebno napominjati da su mali izgledi da se takvo što dogodi u Hrvatskoj. Minimalizacija štete u javnosti je već pokrenuta i stvari idu svojim tokom. Do zaborava i neke nove afere.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Neiskorištenost sredstava EU za obnovu
U rubriku objašnjenja masovnog odlaska spada i realno stanje obnove Zagreba i Banije, koja je jedva i pokrenuta, a kamo li da bi bila blizu kraja. Štoviše, par mjeseci prije isteka roka unutar kojeg su se mogla koristiti interventna odobrena sredstva Europske unije, iskorišteno ih je tek nešto više od 2 %. Nema nikakve sumnje da će kroz sljedećih par mjeseci taj postotak nešto narasti, jednako kao što je jasno da je propuštena velika prilika da se bez većih troškova obnove potresom zahvaćeni krajevi. Opcija produžetka roka je proteklog tjedna otpala.
Godišnjica priznanja i mirne reintegracije Podunavlja
Rezultati popisa su bacili u sjenu tridesetu godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske koju su aktualni i bivši vladajući političari, najveći dio mainstream medija, kao i HRT popratili kao da je sve u savršenom redu i kao da zemlja nema nikakvih problem. Što, nažalost kod mnogih još uvijek prolazi. U još većoj sjeni ostalo je obilježavanje 24. godišnjice reintegracije Podunavlja, koje su se sjetili isključivo u nevladinim organizacijama. Model mirne reintegracije, ne samo da nije poslužio kao model obnavljanja normalnog života, nego je itekako kritiziran od strane desnice, posebno u Vukovaru, što je zapravo tužno.
Vrhunac krize u BiH
Jednako kao što je tužna eskalacija krize u Bosni i Hercegovini, koju najbolje prepoznajemo po izjavama s banjalučkog obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, po veličanju ratnih zločinaca, najavama raspada Bosne i Hercegovine, po prijetnjama bošnjačkim povratnicima i po marširanju specijalnih policijskih jedinica. Stoga je posebno tragično što je svečanoj akademiji prisustvovao i Milorad Pupovac, čija nemušta objašnjenja o tome kako posjet nije imao politički karakter nikoga ne mogu uvjeriti u točnost te tvrdnje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Izgleda da je i Andrej Plenković shvatio kako je opasnost od rata realna, zbog čega se tijekom svoje turneje po Dalmaciji, u Dubrovniku susreo s Bakirom Izetbegovićem. Koji je potom otišao kod stranačkih drugova u Mostar. I jedan i drugi su na koncu počeli odašiljati javne poruke o potrebi za saniranjem narušenih bošnjačko-hrvatskih odnosa, što je jedina dobra vijest koja stiže iz BiH u posljednje vrijeme.
Plenkovićeva turneja po Dalmaciji
Na tom putovanju premijer Plenković je posjetio Pelješki most, obećavši njegovo puštanje u promet s početkom nove turističke sezone, ali je, što je puno bitnije, konačno posjetio Split i susreo se s gradonačelnikom Puljkom. Razgovori su bili konkretni oko velikih projekata, Dračevca, Žnjana, cesta, željeznice i poljudskoga stadiona, uz nadu da će nešto od navedenog biti završeno u skorije vrijeme.
Ustavni sud presudio protiv Croatia Recordsa
Prošlog tjedna je i Ustavni sud potvrdio da je Croatia Records nezakonito zarađivala na starim snimkama u vlasništvu Jugotona, budući da iste nisu procijenjene u procesu privatizacije, što je samo još jedan znak s koliko se nebrige postupalo prema kulturnoj baštini zemlje devedesetih, od Jadran filma, preko jadranskih hotela, do Croatia Recordsa. No, stvari se možda konačno i preokrenu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Referendum u Srbiji
Pregled tjedna ovog puta odjavljujem s referendumom koji se upravo održava u Srbiji na temu ustavnih promjena u vezi pravosuđa, a koji se zapravo pretvorio u izjašnjavanje o Vučićevoj vlasti. Stoga će njegov krajnji ishod biti zanimljiv, budući da su izbori uskoro, a vrijedi notirati i to kako nikoga nije iznenadilo što je Skupština Kosova, nakon što su je napustili zastupnici Srpske liste, zabranila održavanje tog referenduma u zemlji.
Zašto nam je otišlo 400 tisuća ljudi? Pa dovoljno je pogledati što se događalo samo u ovom tjednu
Markovina komentira tjedan obilježen rezultatima popisa stanovništva, rokom za povlačenje novca za obnovu i aferom HNB
U rubriku objašnjenja masovnog odlaska spada i realno stanje obnove Zagreba i Banije, koja je jedva i pokrenuta, a kamo li da bi bila blizu kraja. Štoviše, par mjeseci prije isteka roka unutar kojeg su se mogla koristiti interventna odobrena sredstva Europske unije, iskorišteno ih je tek nešto više od 2 %
Protekli tjedan obilježen je pitanjem Đokovićevog nastupa na Australian Openu, objavom prvih rezultata popisa stanovništva i sve intenzivnijom krizom u Bosni i Hercegovini. Pored toga imali smo i premijerovu turneju po Dalmaciji, doznali smo da će najveći dio odobrenih sredstava pomoći za saniranje posljedica potresa iz Europske unije ostati neiskorišteno, Ustavni sud je potvrdio da je Croatia Records neovlašteno koristila arhivu Jugotona, obilježili smo tridesetu godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske i 24. godišnjicu mirne reintegracije, suočili se s velikom aferom u HNB-u, a u Srbiji se održava referendum o izmjenama zakona o pravosuđu.
Đoković u Australiji
Tjedan je obilježila trakavica oko Đokovićevog ulaska u Australiju i nastupa na Australian Openu, da bi na kraju nakon čitavog niza obrata završila predvidivo. Novak Đoković je deportiran iz Australije, mogao bi dobiti zabranu dolaska na tri godine, s čim bi postalo upitno hoće li ikad više nastupiti na Australian Openu. Posljedica je to njegove tvrdoglavosti, antivakserskog stava i evidentnog muljanja s papirima s jedne strane, ali i političke klime u Australiji s druge strane.
Jednostavno je bilo nemoguće nakon svega očekivati puštanje Đokovića u zemlju čiji građani žive u najtvrđem lockdownu posljednje dvije godine, ne mogu putovati između saveznih država ili se vratiti u zemlju. Privremena pobjeda na prvoj sudskoj instanci i čitav niz obrata poslužili su tako najprije kao inspiracija Netflixu da momentalno reagira i počne snimati dokumentarac o čitavom slučaju, ali i srpskoj javnosti za klasičnu nacionalističku mobilizaciju. Od iracionalnih izjava vrijedi izdvojiti onu patrijarha Porfirija koji je Đokoviću poručio: “Bog je veliki, a ti znaš ko si, jer si rastao uz zvuk zvona s nemanjićkih zadužbina”.
Popis i demografski debakl
Dan uoči tridesete godišnjice saznali smo i prve rezultate popisa stanovništva, a nakon svega je možda i dobro što smo toliko čekali jer asocijacije same naviru. U trideset godina samostalne Hrvatske izgubili smo 900 tisuća stanovnika, a od zadnjeg popisa 400 tisuća. I evo nas sada iznova u 1948., pa možemo zaključiti da je na demografskom polju HDZ, uz malu pomoć SDP-a i veliku pomoć srpskih nacionalističkih vođa te Katoličke crkve, na polju demografije u potpunosti uspio poništiti rezultate socijalističkog nasljeđa.
Ako je netko pak i mogao pomisliti da će ovi rezultati uključiti sve alarme i potaknuti samokritiku, prevario se. Iz zemlje sada više ne odlaze stari gastarbajteri, spremni na težak rad u inozemstvu i ulaganje u izgradnju kuća u zavičaju, dok ih obitelj čeka u zemlji. Ljudi sada odlaze kolektivno na pragu karijere, da se ne vrate, osim na godišnje odmore eventualno. Da bi se taj proces preokrenuo potrebno je dokinuti nacionalizam kao ključni sastojak stvarnosti, ortački kapitalizam i ideju da država treba biti partijska. Od HDZ-a smo pak svašta vidjeli, ali takav autodestruktivni potencijal nismo, stoga ništa od toga.
Afera HNB
Na ovu priču o odustajanju mnogih od Hrvatske i uzrocima rezignacije nadovezuje se afera HNB koju je otkrio Index. Pojednostavljeno govoreći, čelni ljudi Hrvatske narodne banke trgovali su dionicama banaka o čijem su financijskom stanju imali povlaštene informacije. Suvišno je i spominjati da ovakvo otkriće u ozbiljnim zemljama ne bi preživjeli na funkcijama, jednako kao je bespotrebno napominjati da su mali izgledi da se takvo što dogodi u Hrvatskoj. Minimalizacija štete u javnosti je već pokrenuta i stvari idu svojim tokom. Do zaborava i neke nove afere.
Neiskorištenost sredstava EU za obnovu
U rubriku objašnjenja masovnog odlaska spada i realno stanje obnove Zagreba i Banije, koja je jedva i pokrenuta, a kamo li da bi bila blizu kraja. Štoviše, par mjeseci prije isteka roka unutar kojeg su se mogla koristiti interventna odobrena sredstva Europske unije, iskorišteno ih je tek nešto više od 2 %. Nema nikakve sumnje da će kroz sljedećih par mjeseci taj postotak nešto narasti, jednako kao što je jasno da je propuštena velika prilika da se bez većih troškova obnove potresom zahvaćeni krajevi. Opcija produžetka roka je proteklog tjedna otpala.
Godišnjica priznanja i mirne reintegracije Podunavlja
Rezultati popisa su bacili u sjenu tridesetu godišnjicu međunarodnog priznanja Hrvatske koju su aktualni i bivši vladajući političari, najveći dio mainstream medija, kao i HRT popratili kao da je sve u savršenom redu i kao da zemlja nema nikakvih problem. Što, nažalost kod mnogih još uvijek prolazi. U još većoj sjeni ostalo je obilježavanje 24. godišnjice reintegracije Podunavlja, koje su se sjetili isključivo u nevladinim organizacijama. Model mirne reintegracije, ne samo da nije poslužio kao model obnavljanja normalnog života, nego je itekako kritiziran od strane desnice, posebno u Vukovaru, što je zapravo tužno.
Vrhunac krize u BiH
Jednako kao što je tužna eskalacija krize u Bosni i Hercegovini, koju najbolje prepoznajemo po izjavama s banjalučkog obilježavanja neustavnog Dana Republike Srpske, po veličanju ratnih zločinaca, najavama raspada Bosne i Hercegovine, po prijetnjama bošnjačkim povratnicima i po marširanju specijalnih policijskih jedinica. Stoga je posebno tragično što je svečanoj akademiji prisustvovao i Milorad Pupovac, čija nemušta objašnjenja o tome kako posjet nije imao politički karakter nikoga ne mogu uvjeriti u točnost te tvrdnje.
Izgleda da je i Andrej Plenković shvatio kako je opasnost od rata realna, zbog čega se tijekom svoje turneje po Dalmaciji, u Dubrovniku susreo s Bakirom Izetbegovićem. Koji je potom otišao kod stranačkih drugova u Mostar. I jedan i drugi su na koncu počeli odašiljati javne poruke o potrebi za saniranjem narušenih bošnjačko-hrvatskih odnosa, što je jedina dobra vijest koja stiže iz BiH u posljednje vrijeme.
Plenkovićeva turneja po Dalmaciji
Na tom putovanju premijer Plenković je posjetio Pelješki most, obećavši njegovo puštanje u promet s početkom nove turističke sezone, ali je, što je puno bitnije, konačno posjetio Split i susreo se s gradonačelnikom Puljkom. Razgovori su bili konkretni oko velikih projekata, Dračevca, Žnjana, cesta, željeznice i poljudskoga stadiona, uz nadu da će nešto od navedenog biti završeno u skorije vrijeme.
Ustavni sud presudio protiv Croatia Recordsa
Prošlog tjedna je i Ustavni sud potvrdio da je Croatia Records nezakonito zarađivala na starim snimkama u vlasništvu Jugotona, budući da iste nisu procijenjene u procesu privatizacije, što je samo još jedan znak s koliko se nebrige postupalo prema kulturnoj baštini zemlje devedesetih, od Jadran filma, preko jadranskih hotela, do Croatia Recordsa. No, stvari se možda konačno i preokrenu.
Referendum u Srbiji
Pregled tjedna ovog puta odjavljujem s referendumom koji se upravo održava u Srbiji na temu ustavnih promjena u vezi pravosuđa, a koji se zapravo pretvorio u izjašnjavanje o Vučićevoj vlasti. Stoga će njegov krajnji ishod biti zanimljiv, budući da su izbori uskoro, a vrijedi notirati i to kako nikoga nije iznenadilo što je Skupština Kosova, nakon što su je napustili zastupnici Srpske liste, zabranila održavanje tog referenduma u zemlji.