Zašto nam se raspada zdravstveni sustav? Po stanovniku izdvajamo 900 eura. Slovenija 1800
Hrvatska je sa svojih 862 eura daleko od prosjeka Europske unije
Zdravstveni sustavi diljem svijeta pod velikim su pritiskom zbog pandemije koronavirusa, a njihova otpornost uvelike ovisi i o financijskoj snazi pojedine zemlje.
Hrvatski zdravstveni sustav već godinama ima brojne probleme, koji su sada dodatno došli do izražaja. Tako smo, na primjer, prije par mjeseci umalo ostali bez lijekova i medicinske opreme zbog više milijardi kuna duga prema veledrogerijama.
Podaci Eurostata za 2018. godinu pokazuju da Hrvatska ispodprosječno izdvaja za zdravstvo, oko 6,8 posto BDP-a. Europski prosjek, u što je uključeno javno i privatno zdravstvo ali bez kapitalnih ulaganja, iznosi 9,9 posto BDP-a.
Tko izdvaja najviše?
Pri vrhu ljestvice su, naravno, najbogatije zemlje, pa je tako prva Njemačka, koja za zdravstvo izdvaja 11,5 posto, slijedi Francuska s 11,3 posto, te Švedska s 10,9 posto BDP-a.
S druge strane, s najmanjim izdvajanjima prikazanim kao postotak BDP-a su uglavnom zemlje s istoka Europe poput Rumunjske (5,6 posto), Latvije (6,2 posto) ili Poljske (6,3 posto).
No na posljednjem mjestu je Luksemburg s 5,3 posto BDP-a, ali radi se o vrlo bogatoj zemlji čija izdvajanja po stanovniku godišnje premašuju 5000 eura.
RH je sa svojih 862 eura daleko od prosjeka
Što se tiče izdvajanja za zdravstvo po stanovniku, tu prednjači Danska s 5.260 eura. Slijedi Luksemburg s 5.220 eura i Švedska 5.040 eura.
Prosjek Europske unije iznosi 2982 eura po stanovniku, što znači da je Hrvatska, sa svojih 862 eura daleko od prosjeka i nalazi se pri dnu ljestvice europskih zemalja. Za usporedbu, susjedna Slovenija izdvaja 1831 euro po stanovniku.
Najmanja izdvajanja imaju Rumunjska gdje ona iznose 584 eura, te Bugarska s 587 eura po stanovniku godišnje.
Na čemu se bazira hrvatski zdravstveni sustav
Hrvatski zdravstveni sustav uglavnom se bazira na javnom financiranju kroz Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, i manjim dijelom iz državnog i lokalnih proračuna, s obzirom na to da se županije vode kao osnivači bolnica.
Najveći prihod HZZO-a je doprinos za zdravstveno osiguranje koji plaćaju svi zaposleni, a koji iznosi 16,5 posto, a ukupni prihodi prošle godine iznosili su oko 27 milijardi kuna, od čega je oko 22 milijarde od doprinosa.
Osim obveznog, dopunskim osiguranjem koje košta 70 kuna mjesečno, pokriveno je oko 2,3 milijuna ljudi, s time da 1,7 milijuna osiguranika sami plaćaju policu, a za oko 600 tisuća osiguranika polica je na teret proračuna.
HZZO u 2019. potrošio 26,5 milijardi kuna
HZZO je prošle godine potrošio 26,5 milijardi kuna, a najveći rashod je za liječenje u bolnicama. Na bolničku zdravstvenu zaštitu prošle je godine potrošeno 9,5 milijardi kuna.
Slijedi, naravno, primarna zdravstvena zaštita, koja je koštala oko 4,2 milijarde kuna, u što je uračunat i trošak hitne pomoći i sanitetskog prijevoza od 841 milijun kuna te njega u kući koja je plaćena 158 milijuna kuna.
Značajna stavka u rashodima HZZO-a su i lijekovi na recepte. Radi se o iznosu od 3,7 milijardi kuna, a zasebno se vode posebno skupi lijekovi koji su plaćeni 1,9 milijardu kuna.
Pramalo onih koji plaćanju zdravstveno
Jedan od problema hrvatskog zdravstvenog sustava je i premali broj onih koji plaćanju zdravstveno osiguranje, što je posljedica niske zaposlenosti.
Naime prošle je godine zdravstveno osiguranje imalo nešto manje od 4,2 milijuna ljudi, dok je aktivnih osiguranika, odnosno onih koji plaćaju zdravstveno osiguranje bilo je 1,6 milijuna.
Aktivni osiguranici, u strukturi osiguranika čine 38,18 posto, umirovljenici 25,30 posto, poljoprivrednici 0,29 posto, članovi obitelji 10,95 posto, te ostali osiguranici (djeca, nezaposleni, studenti itd.) 25,28 posto od ukupnog broja osiguranih osoba.