Zašto pobogu Bandić toliko mrzi sve što Zagrepčani vole? Odgovor nije urbani rasizam, stvari su bitno kompleksnije

Kino Europa nastavak je niza koji uključuje slučajeve poput Svetica i Džamije

Milan Bandić pobjeđuje na izborima, ali je u stalnom, otvorenom i strastvenom ratu s onom polovicom Zagrepčana, koji za njega nikada ne bi glasovali (ali koji nisu dovoljno pametni i složni da glasuju za Bandićeve protukandidate). I zato se Bandić već godinama osvećuje tim Zagrepčanima, koji ga ne naočigled ne podnose, tako što uništava one gradske vrijednosti, koje su njima važne, ali koje su zaista presudne za identitet i duh glavnog grada Hrvatske

Jednom davno, davno sportski kompleks na Sveticama bio je prepun tenisača, amatera, atletičara amatera (ali i atletičara profesionalaca), a lokalni su klinci ondje mogli igrati košarku. Danas su Svetice najvećim dijelom zapušteno gradilište, s nešto šikare i ostacima bivše infrastrukture, iz kojih raste korov. Milan Bandić prije pet godina darovao je, naime, Svetice Hrvatskom nogometnom savezu, koji je ondje trebao graditi nekakav nacionalni kamp, što se naravno nije dogodilo.

I tako je propao jedan od najvećih rekreativnih centara u gradu.

Prije godinu dana počeo se uništavati okoliš Meštrovićeve Džamije. Meštrovićeva Džamija na Trgu žrtava fašizma važan je gradski toponim ne samo zbog arhitekture, prvobitne, pa druge (po kojoj je dobila kolokvijalno ime), pa sadašnje funkcije te impresivne zgrade, nego i zbog njene socijalne uloge. Famozna magnolija, koju je zagrebački gradonačelnik posjekao, bila je jedan od simbola bogatog života koji se odvijao oko Džamije, gdje su se po lijepom vremenu okupljale stotine i stotine tinejdžera iz obližnjih gimnazija.

Strateške kulturne devastacije grada

I tako iz generacije u generaciju, dulje od pola stoljeća, dok Milan Bandić nije pretvorio Džamiju u neku vrstu mauzoleja, gdje više nitko ne želi dolaziti.

A sada je Milan Bandić odlučio uništiti najvažniju gradsku kino dvoranu. Zatvaranje kina Europa moglo bi postati jedna od strateških kulturnih devastacija koje su se dogodile gradu Zagrebu. Zatvaranjem Europe, gospodin Bandić potvrdit će svoj status upornog i efikasnog uništavatelja mnogo čega što je Zagrebu važno, što Zagrebu daje identitet i što Zagrepčani stvarno vole.

Izbacivanje sadašnje ekipe koja se brine o kinu Europa jednako je zatvaranju kina, zato što su i Zagreb film festival, i Anima fest, kao i redovni programi u Europi ono što zagrebačku kinematografsku scenu sprječava da se ne svede samo na multipleks dvorane (protiv kojih nemamo ništa, ali koje ne smiju biti jedini format prikazivanja filmova).

Odgovor nije u urbanom rasizmu

Svetice uništene. Džamija devastirana. Kino Europa pred zatvaranjem. Sve na inicijativu zagrebačkog gradonačelnika. Zašto, pobogu, taj čovjek toliko mrzi ovaj grad (premda misli da ga voli)? Odgovor, naravno, nije u urbanom rasizmu: najprimitivnije što možemo učiniti ili reći jest da Bandić nije iz Zagreba, i da se zato ponaša kako se ponaša.

Stvari su, razumljivo, puno kompleksnije. Prvo, Milan Bandić koristi važne gradske prostore, kako bi pomoću njih zatvarao određene političke ili interesne dealove.

Crkva je, recimo, godinama tražila povrat Svetica. Kako bi riješio tu za sebe neugodnu situaciju, zagrebački je gradonačelnik Svetice uvalio HNS-u, dok je za Crkvu pokušao pronaći druga rješenja. Ne bi nas čudilo da iza inicijative za zatvaranje kine Europa stoje i gradonačelnikovi poslovno-politički interesi (premda ne mislimo da bi se bilo tko ondje usudio napraviti narodnjački ili bilo kakav drugi klub).

Bandićeva kontrola svih javnih resursa

Drugo, Milan Bandić želi kontrolirati baš sve javne resurse ovog grada. Sama činjenica što ne može kontrolirati ljude koji sada vode kino Europa, dovoljan je razlog da se te ljude izbaci iz Europe, premda oni obavljaju sjajan posao. Treći je razlog pomalo psihološke naravi. Iako Bandić već milijun godina pobjeđuje na svim mogućim zagrebačkim izborima, postoje dijelovi grada, ne samo oni bliže centru, gdje je izrazito nepopularan. Nadalje, malo je koji hrvatski gradonačelnik, vjerojatno čak ni Željko Kerum, bio izložen tako snažnim prosvjedima, demonstracijama i ismijavanjima.

Prije točno osam godina pred Bandićev su stan u Bužanovoj dolazile stotine i tisuće demonstranata, koji su pod gradonačelnikovim prozorom izvikivali najpogrdnije parole. Prije šest godina, na jednom jazz koncertu u Lisinskom, cijela je dvorana žestoko izviždala Bandićevu najvjerniju suradnicu Jelenu Pavičić Vukičević, čim je spomenula gradonačelnikovo ime. Prije četiri ili pet godina velik dio grada otvoreno se veselio kad je gradonačelnik završio u zatvoru.

Ove se godine cijela zagrebačka javnost digla protiv prijedloga da se Bandiću dodijeli počasni doktorat. Milan Bandić, dakle, pobjeđuje na izborima, ali je u stalnom, otvorenom i strastvenom ratu s onom polovicom Zagrepčana, koji za njega nikada ne bi glasovali (ali koji nisu dovoljno pametni i složni da glasuju za Bandićeve protukandidate).

Finalnu odluku donijet će Plenković

I zato se Bandić već godinama osvećuje tim Zagrepčanima, koji ga na naočigled ne podnose, tako što uništava one gradske vrijednosti, koje su njima važne, ali koje su zaista presudne za identitet i duh glavnog grada Hrvatske. Kino Europa samo je još jedna postaja Bandićeva osvetničkog pohoda protiv vlastitog grada. O konačnoj sudbini kina Europa vjerojatno će odlučiti glavni Bandićev koalicijski partner, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

Ako gospodin Plenković procijeni kako bi zatvaranje Europe loše utjecalo na imidž takozvanog novog, ušminkanog , civilno-civiliziranog HDZ-a (koji ne postoji u stvarnosti, nego samo u Plenkovićevim projekcijama), vjerojatno će nazvati gradonačelnika, pa ga lijepo zamoliti da mu ne izaziva nepotrebne skandale. U suprotnom, svi možemo prosvjedovati koliko hoćemo, no Bandić će, kao obično, provesti svoju volju i dodatno devastirati Zagreb.