Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto se šef državne Agencije za zrakoplovstvo tako strastveno bori kako ne bi morao ispuniti imovinsku karticu?

Gospodin Puh ustrajno tvrdi kako mu se protuzakonito nameće podnošenje imovinske kartice pa je nikada nije ispunio. Sad su ga natjerali

Donedavno je Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo uglavnom živjela u ugodnom ambijentu medijske zavjetrine. A onda je početkom 2020. otkriveno kako je njezin (sada bivši) direktor Ante Lažeta, povrh nemale plaće, isplatio sebi još 400 tisuća kuna temeljem raznih naknada i bonusa. Pa je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo postupak jer je, među ostalim, zaboravio to spomenuti u imovinskoj kartici.

Telegram otkriva kako je njegov nasljednik u direktorskoj fotelji HACZ-a, Marin Puh, također postao mušterija Povjerenstva, isto zbog imovinske kartice. U njegovom pak slučaju, problem s karticom je što ona – ne postoji. Gospodin Puh, naime, ustrajno tvrdi kako mu se protuzakonito nameće podnošenje imovinske kartice pa je nikada nije ispunio. Povjerenstvo je čak tužio sudu jer su inzistirali da to učini, ali je nedavno nepravomoćno izgubio.

Većina prihoda od naplaćivanja naknada

No, prije nego se pozabavimo svim detaljima nikad dočekane imovinske kartice, nekoliko rečenica o Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. U Zakonu o zračnom prometu stoji kako HACZ obavlja poslove vezane za sigurnost zračnog prometa, konkretnije “certificiranje, nadzor i inspekciju u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu”.

Većinu prihoda ostvaruju naplaćivanjem naknada zračno-prometnom sektoru. Agencija se tako financira od svake tone prevezene robe i putnika u odlasku; plaća joj se naknada za pregled zrakoplova i naknada za licenciranje zrakoplovnog osoblja. Ako u slučaju više sile HACZ ne može naplaćivati naknade i ostvariti prihode, u zakonu je predviđena mogućnost da im sredstva za poslovanje slete direktno iz državnog proračuna.

Dužnosnički status direktora HACZ-a

Ključna činjenica u priči, koja je stvorila probleme bivšem i sadašnjem direktoru HACZ-a, status je dužnosnika koji imaju šefovi ove Agencije. Iako nije direktno osnovana uredbom Vlade, Povjerenstvo je još 2015. ustrojavanjem Registra dužnosnika, zaključilo kako Agencija kao pravna osoba s javnim ovlastima, koja odgovara Vladi i podnosi joj godišnja izvješća, ulazi u škare Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Što znači da se njezini čelnici smatraju dužnosnicima, a to opet za sobom povlači niz obveza: podnošenje imovinske kartice, prijavu dodatnih prihoda – što je itekako bilo sporno u slučaju bivšeg direktora Lažete, koji je primao masne dodatne naknade mimo plaće, a prema zakonu to nije smio. Usput, naravno, to nije ni prikazao u kartici pa se protiv njega pokrenuo postupak pred Povjerenstvom.

Nikad nije podnio imovinsku karticu

Aktualni direktor HACZ-a, Marin Puh, nikada nije podnio imovinsku karticu. Od travnja 2018. godinu dana bio je vršitelj dužnosti direktora, a od svibnja 2019. do danas direktor Agencije, pa je Povjerenstvo zaključilo kako je trebao bar dva puta prijaviti svoju plaću, imovinu, eventualne kredite i štednju. Pa je protiv njega pokrenut postupak zbog neispunjavanja te dužnosničke obveze.

Još ranije prošle godine, kad ga je Povjerenstvo unaprijed upozorilo da treba podnijeti imovinsku karticu, Puh je zatražio da ga se obriše iz registra dužnosnika tvrdeći da prema (starom) Zakonu o sprječavanju sukoba interesa on ne spada u tu kategoriju. Stoga je podnio i prigovor u kojem navodi da mu je “povrijeđen pravni interes protuzakonitim nametanjem obveze podnošenja izvješća o imovinskom stanju”.

Karticu će podnijeti, od tužbe ne odustaje

Povjerenstvo je glatko odbilo njegovu argumentaciju, ali Puh nije odustao. Pokrenuo je spor pred Upravnim sudom, objašnjavajući zašto se on ne bi trebao smatrati dužnosnikom. No, sud je zaključio kako mu tužba nije dopuštena jer mu se (za sada) nije diralo u prava ili pravne interese. Prevedeno, tužiti može ako ga Povjerenstvo eventualno kazni zbog nepodnošenja imovinske kartice.

I tu dolazimo do pomalo apsurdnog vrhunca priče: novim Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, koji je nedavno stupio na snagu, direktor HACZ-a naveden je kao obveznik na koji se zakon primjenjuje. Kako su za Telegram potvrdili iz Agencije, gospodin Puh će u zakonskom roku sada ipak podnijeti imovinsku karticu.

Ali, napomenuli su nam kako je izjavio žalbu na presudu Upravnog suda koju je nedavno izgubio. Dakle, i dalje ustraje u sudskom procesu za tih nekoliko godina bez imovinske kartice kada, tvrdi, nije bio dužnosnik. Naše pitanje o tome kolika je plaća gospodina Puha, u HACZ-u su ignorirali. Njegov prethodnik primao je između 19 i 20 tisuća kuna neto.