Komentar: Zašto smo isključeni iz svih ruta brzih željeznica koje se upravo grade preko cijele Europe?
Uzrok su neznanje i nemar onih koji su trebali zastupati naše interese
Belgijski detektiv Hercule Poirot ukrcao se u Istanbulu u Simplon-Orient Express, kojim je preko Sofije, Beograda, Zagreba, Ljubljane, Venecije i Pariza trebao stići u London. Vlak je druge noći zapeo u snježnim nanosima nedaleko Vinkovaca, a ujutro je u susjednom odjeljku spavaćih kola pronađen ubijeni Amerikanac, mr. Ratchett… To je kratki opis početka zapleta romana Agathe Christie Ubojstvo u Orient Expressu koji je prvi put objavljen 1934. godine. Istoimeni film snimljen je 1974., u kojem Sean Connery igra pukovnika Arbuthnota,nakon što je dvanaest godina ranije kao James Bond putovao istim vlakom u filmu Iz Rusije s ljubavlju. Direct-Orient Express je posljednji put prošao kroz Vinkovce 1977. a slavno ime vlaka danas se između ostalog koristi za vrlo skupa turistička putovanja replikom koja iz Pariza preko Beča, Budimpešte i Bukurešta stiže u Istanbul.
Brisani s mape Europe
Kao što je Orient Express danas samo dio naše povijesti tako je i većina pruga kojima upravlja HŽ Infrastruktura d.o.o. starija od 100 godina. Od 2722 kilometra pruga u Hrvatskoj samo njih 12,2 posto omogućuje brzine veće od 100 kilometara na sat, a prva nova pruga u 25 godina trebala bi biti sagrađena u sljedeće tri godine između Dugog Sela i Križevaca u dužini od 38,2 kilometra. Riječ je zapravo o drugom kolosijeku pruge na mediteranskom pravcu kao jednom od devet koridora koji čine TEN-T osnovnu prometnu mrežu EU. Investicija ima vrijednost od 1,52 milijarde kuna , a 85 posto sredstava ide iz Unijinih fondova.
Budući da je Sabor RH u ožujku 2008. usvojio Nacionalni program željezničke infrastrukture kojim je do 2012.g. trebalo na izgradnju novih pruga utrošiti 4,93 milijarde kuna, a među tim prugama osim ove navedena je i nova „nizinska“ pruga između Karlovca i Rijeke, očito je da se odluka Sabora nije poštovala ili je njeno donošenje bilo samo u svrhu uveseljavanja javnosti. Dodatni razlog za nezadovoljstvo i zabrinutost daje pogled na prije spomenuti osnovni prometni dokument EU nazvan TEN-T Core Network Corridors. Od devet EU koridora kroz Hrvatsku prolazi samo jedan koji spaja mađarsku granicu s Rijekom uz ogranak koji povezuje Zagreb s Ljubljanom. Na taj je način Luka Rijeka stavljena u inferiorni položaj prema ostalim jadranskim lukama u Kopru, Trstu, Veneciji i Ravenni, a koje se nalaze osim na ovom mediteranskom koridoru još i na koridoru Baltik-Jadran. Luka Rijeka je tako jedina sjevernojadranska luka isključena iz koridora koji povezuje Jadran s poljskim lukama na Baltiku preko glavnih tržišta Austrije, Slovačke i Češke. Očito, netko nije želio u taj koridor staviti prugu sagrađenu još davne 1873. dugačku 54,6 kilometara koja spaja Rijeku i Pivku u Sloveniji.
Brisanju hrvatskih pruga sa željezničke i prometne mape Europske unije tu nažalost nije kraj. Koridor nazvan Orient-East Med koji spaja sjeverne njemačke luke sa Sofijom i dalje s Istanbulom i Atenom se preklapa od Beča preko Budimpešte sve do Craiove u Rumunjskoj s koridorom nazvanim Rajna-Dunav. Umjesto da jedan od ta dva koridora ide nekadašnjom rutom Simplon-Orient Expressa preko Zagreba,Beograda i Sofije, ti koridori se preklapaju na istom pravcu kroz Mađarsku.
Brzina 200 na sat
Ukupna vrijednost svih investicija u devet koridora do 2030. godine je 623,4 milijarde eura, vrijednost ulaganja u spomenuta tri koridora iz kojih je Hrvatska isključena je 102 milijarde eura. Korištenjem tih sredstava trebalo je u relativno kratkom roku sagraditi i modernizirati pruge koje povezuju Rijeku s Pivkom, a Zagreb sa srpskom granicom te omogućiti brzine vlakova do 200 kilometara na sat. Korištenjem sredstava za MED koridor, koja ukupno iznose 76,9 milijardi eura, treba što prije započeti gradnju nove „nizinske pruge“ dvostrukog kolosijeka Karlovac-Rijeka te njenim završetkom Luci Rijeka osigurati ravnopravnu tržišnu utakmicu s drugim sjevernojadranskim lukama.
Zašto je Hrvatska izbrisana sa željezničke i prometne mape EU? Zašto Hrvatska kao granična država Europske unije nema koridore prema susjedima kao Poljska, Slovačka, Mađarska i Bugarska? Zašto je Rijeka jedina luka sjevernog Jadrana koja nije uključena u koridor Baltik-Jadran ? To su pitanja na koje postoje samo dva odgovora: radi se o kolosalnom neznanju i nemaru onih koji su trebali zastupati interese RH ili je posrijedi pakosna namjera kao posljedica zloće,ograničenosti i gluposti. Ostavljam vinovnicima da sami izaberu odgovor.
Utjecaj na rast BDP-a
Ako napravimo usporedbu slovenskih i hrvatskih željeznica rezultat je 3:0 , isto kao i u slučaju Luke Koper i Luke Rijeka , odnosno DARSa i HACa. Slovenske željeznice ostvaruju dvostruko veći prihod od hrvatskih,uz dotaciju države za infrastrukturu i putnički promet posluju s dobiti, a hrvatske i uz tri puta veći iznos državnih subvencija rade s gubitkom. Luka Koper 40 posto svojih tereta prevozi željeznicom tako da slovenske željeznice 50 posto svojih prihoda ostvaruju u inozemstvu. Slovenske željeznice, DARS i Luka Koper su u vlasništvu slovenske države, zajedno su ostvarili prošle godine ukupni prihod od gotovo milijardu eura uz čistu dobit veću od 80 milijuna eura. Da su takav rezultat prošle godine ostvarili njihovi hrvatski pandani onda bi rast BDP bio veći od 1 posto , a Hrvatska ne bi imala problem s budžetskim deficitom i vanjskim dugom.
Kako Hrvatsku priključiti na još dva koridora i osigurati sredstva za nužni razvoj željezničke infrastrukture? Jedna prigoda je upravo propuštena, predsjednica RH ovog se tjedna vratila iz posjeta Poljskoj, gdje je umjesto jezičnih inovacija trebala tražiti podršku za uključenje pruge Rijeka-Pivka u koridor Baltik- Jadran te ravnopravno hrvatsko sudjelovanje na sastancima predstavnika Slovenije, Austrije,Češke,Slovačke i Poljske koji zajednički koordiniraju sve investicije na BAC koridoru. Od 2025. vlakovi iz Varšave do Klagenfurta vozit će 9 sati, a nakon završetka tunela Koralm (2022. godine) dugačkog 30 kilometara, vlaku iz Beča do Klagenfurta neće trebati više od 2 sata i 30 minuta. Ravenna, Venecija ,Trst i Kopar bit će povezani preko Ljubljane s Bečom „high speed“ prugom te bi naše isključenje iz ovog koridora luku Rijeka učinilo potpuno nevažnom i marginalnom.
U izbornoj groznici ne treba očekivati rad na izmjeni koridora te bi teret lobiranja trebali preuzeti naši europski zastupnici. Umjesto komentiranja domaćih političkih protivnika, zaštite kestena i interesa EU na Mjesecu naši zastupnici trebali bi svoje vrijeme i vještinu pregovaranja usmjeriti na odluku nadležnih tijela EU o prebacivanju Orient-East Med koridora iz Mađarske u Hrvatsku te uključenje Rijeke u BAC koridor. Tako izmijenjeni TEN-T postao bi osnovna poluga razvoja i rasta u narednom desetljeću. Katastrofalna greška još uvijek nepoznatog pregovarača može se ispraviti, za razliku od granice u Piranskom zaljevu i Pelješkog mosta TEN-T bitno utječe na zaposlenost i povećanje životnog standarda građana te zaslužuje istu ako ne i veću pažnju javnosti i politike.
Objavljeno 12. rujna 2015. u tiskanom Telegramu