Zašto su Kinezi, tri dana nakon Bidenove inauguracije, izveli simulirani napad na američku mornaricu? Evo pozadine
Vojna vježba održana je u Tajvanskom tjesnacu
Vojni zrakoplovi Narodnooslobodilačke vojske Kine, PLA, izveli su 23. i 24. siječnja, samo tri dana nakon inauguracije novog američkog predsjednika Joe Bidena, simulirane napade na udarnu skupinu brodova američke mornarice na čelu s nosačem zrakoplova Theodore Roosevelt. Prvi dan napad je uvježbavalo 11 zrakoplova, a drugi 15 zrakoplova.
Riječ je o lovcima Su-30 i J-16 koji raspolažu protubrodskim raketama YJ i Kh-31 te bombarderima H-6, objasnio je Su Tzu-Yun, analitičar iz Instituta za istraživanje nacionalne obrane i sigurnosti, think-tank koji ima potporu tajvanskog ministarstva obrane. S obzirom na to da je vježba održana u Tajvanskom tjesnacu procjenjuje se da je to do sada najveća prijetnja američkoj mornarici i Tajvanu za koji Kina tvrdi da je neodvojivi dio njenog teritorija.
Više nego jasna poruka SAD-u
Američki obavještajci presreli su razgovore pilota s komandnim centrom iz kojih je vidljivo da su kineski bombarderi H-6 izvodili vježbe ciljanja i ispaljivanja projektila na američki nosač zrakoplova. Manevri su izvedeni na dan kad je američka flotila uplovila u Južnokinesko more. Ocjenjuje se da je to više nego jasna poruka Pekinga novoj administraciji u Washingtonu da Kina neće odustati Tajvana ni pod cijenu rata između dviju velesila.
Bidenova administracija odmah je pozvala Peking “da prestane s vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom na Tajvan i umjesto toga sudjeluje u dijalogu s tajvanskim demokratski izabranim predstavnicima.” Novi ministar vanjskih poslova Antony Blinken izjavio je pak da SAD nikada neće odustati od obrane Tajvana te da je to obveza koja će se Bidenova vlada apsolutno pridržavati. Kina je međutim odgovorila da njeni zrakoplovi mogu slobodno djelovati oko Tajvana jer je to “kineski zračni prostor.”
Nicanje snažnih pomorskih baza
Južnokinesko more od 1,3 milijuna četvornih kilometara pripada Kini koja je od 2014. počela na njemu graditi umjetne otoke na kojima su, a da to Amerikanci uopće nisu znali, niknule snažne pomorske baze. Zbog tih otoka protestirali su SAD, Filipini, Vijetnam, Malezija, Indonezija, Brunej i Tajvan. Peking je međutim odbacio sve prigovore tvrdeći da napetost ne izaziva Kine nego prisutnost američkih ratnih brodova u regiji koji ugrožavaju teritorijalnu cjelovitost zemlje.
Strani analitičari zaključili su kako se Peking još pred samo nekoliko godina ne bi usudio tako pokazivati vojnu moć te prkositi Washingtonu. No danas je Kina po snazi ekonomski druga zemlja na svijetu, njena vojska raspolaže najmodernijim nuklearnim naoružanjem, pa se više ne boji moguće američke reakcije.
Enormno jačanje kineske vojne moći
U Pekingu je već najavljeno da će tijekom 2021. biti u operativnoj uporabi novi, treći nosač zrakoplova za koji se očekuje da će biti veći od sadašnjih i koji će imati najnapredniji elektromagnetski katapultni sustav. Očekuje se također da će biti završena nova fregata Type 054B opremljena integriranim električnim pogonskim sustavom. Najavljeno je da će između 2021. i 2025. Kina imati na raspolaganju više novih fregata, razarača, desantnih i jurišnih brodova…Također 2021. bit će završen borbeni avion nove generacije te Stelt borbeni avion J-20 s domaćim motorom, a ubrzat će se proizvodnja protubrodskih balističkih raketa namijenjena uništavanja nosača zrakoplova.
Takvo enormno jačanje kineske vojne moći razlogom je da ni nakon ulaska Joe Bidena u Bijelu kuću neće doći do bitne promjene američke politike spram Kine. Uostalom, novi američki predsjednik već je najavio da će pomoći Tokiju kako bi zadržao pod svojom vlašću kineske otoke Diaoyu, japanskog imena Senkaku i Ulleungdu, koje su Japanci prisvojili te ih zadržali pod svojom kontrolom sve do današnjih dana. Na isti način Japanci su, uz potporu Washingtona, prisvojili južnokorejske otoke Dokdo što je sada izvor ozbiljnih sporova između Seula i Tokija.
Nastavak zaoštravanja odnosa
Kineska vojna mornarica i zrakoplovstvo ozbiljno su ugrozili dosadašnju američku vojnu dominacije u Aziji i zapadnom Tihom oceanu što će neminovno dovesti do intenziviranja vojnog nadmetanja oko Tajvana i Južnokineskog mora. Stoga je sasvim izvjesno da će se odnosi između SAD-a i Kine i dalje zaoštravati. Uostalom novi američki ministar obrane Lloyd Austin potvrdio je u Kongresu da Kina predstavlja najveći izazov za SAD.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price kazao je da se odnos Washingtona s Pekingom promatra kroz prizmu konkurencije “sa željom da se natječemo i na kraju nadmašimo Kineze.” Price je također upozorio da Washington zna kako kinesko ponašanje nanosi štetu američkim radnicima. “To otupljuje našu tehnološku oštrinu. Ugrožava naše saveze i utječe na međunarodne organizacije”, rekao je Price te dodao:
“Kina je sudjelovala u grubim kršenjima ljudskih prava koja šokiraju savjest. Stoga ćemo se suprotstaviti kineskim agresivnim i prisilnim akcijama, održati naše ključne vojne prednosti, braniti demokratske vrijednosti, ulagati u napredne tehnologije i obnoviti vitalna sigurnosna partnerstva.” Price je međutim primijetio je da postoje pitanja poput klimatskih promjena “za koja dijelimo nacionalni interes, zbog čega ćemo surađivati s Kinom na ograničenoj osnovi.”
Rast moći s rastom gospodarskog razvoja
Neočekivano brzi rast vojne moći Kine rezultat je njenog fascinantnog gospodarskog razvoja. I što je najbizarnije, pandemija korona virusa pomogla je Kini da na brojnim područjima smanjuje zaostatak u odnosu na SAD. Tako su, primjerice, tijekom 2020. strana ulaganja u Kinu porasla za 4 posto te su dosegla 163 milijarde dolara, dok su ta ulaganja u SAD pala za 49 posto u odnosu na proteklu godinu pa dosežu 134 milijarde dolara. Po tomu je Kina prvi puta pretekla SAD.
Vrhunski svjetski fondovi poput Fidelityja i Invesca upravo su uložili stotine milijuna dolara u kinesku aplikaciju poput TikTok-a, dok američki brendovi, poput Costca, Tesle i Starbucksa, sve agresivnije ulažu u Kinu. Dodatni razlog za zabrinutost Washingtona izaziva činjenica da od 2016., kad su strana ulaganja u SAD porasla na rekordnih 472 milijarde dolara, ta brojka stalno pada, dok u Kini raste.
Trgovinski rat bez rezultata
Dok se Peking žestoko borio kako bi obuzdao pandemiju, prvi puta u povijesti mogao se zaduživati po negativnim kamatnim stopama. Još je jedan podatak zgrozio je Bidenovu administraciju. U 2020., dakle najgoroj godini za svjetsko gospodarstvo, Kina je izvozom svojih roba te u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvarila čak 535 milijardi dolara plusa, što je za 27 posto više nego 2019. Ni trgovinski rat Donalda Trumpa protiv kineskih tehnoloških kompanija, poput proizvođača telekomunikacijske opreme Huawei i platforme za društvene mreže TikTok, nije dao željene rezultate. Što se najbolje vidi pa ubrzanoj komercijalizaciju 5G tehnologije.
Do prosinca 2020. u Kini je izgrađeno više od 718.000 baznih stanica 5G mreže, a broj priključaka na 5G terminale porastao je na 200 milijuna. Sada je 5G mreža već dostupna u više od 300 gradova. Kina planira u sljedeće tri godine ubrzano poticati rast industrijskog Interneta, planira izgraditi 30 povezanih 5G tvornica u 10 ključnih industrijskih sektora, do 5 pet industrijskih internetskih platformi od međunarodnog utjecaja, kao i jedan centar velikih podataka za industrijski internet.
Prevladavat će novi poslovni formati poput inteligentne proizvodnje, mrežne suradnje i personaliziranog prilagođavanja. Industrijski Internet ili Internetom stvari (IoT), odnosi se na šire usvajanje naprednih tehnologija poput bežičnih mreža sljedeće generacije, velikog broja podataka te umjetne inteligencije. U Kini već postoji više od 70 industrijskih internetskih platformi pod regionalnim utjecajem, koji povezuju više od 400.000 industrijskih poduzeća.
Prijetnja nacionalnoj sigurnosti
Sve te gospodarske uspjehe Peking je na kraju 2020. zaokružio potpisom važnog trgovinskog sporazuma s Europskom unijom čemu se Washington žestoko protivio. Kineske farmaceutske kompanije Sinovac, Sinopharm i CanSin Biologic, uspjeli su proizvesti COVAX, cjepivo protiv virusa COVID-a 19. Prvo su ga počele koristiti Turska, Indonezija, arapske države, južnoameričke države, no posljednjih dana više balkanskih država već je kupilo to cjepivo, a samo je pitanje dana kad će ga početi naručivati i članice EU.
Među prvima Njemačka. Što je, dakako, još jedno priznanje Kini i njenim znanstvenicima, ali i svojevrsna politička pobjeda. S obzirom na visoki stupanja suglasnosti svih američkih političkih, vojnih i gospodarskih čimbenika da Kina predstavlja glavnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti, administracija novog predsjednika Biden neće odustati od konfrontacija i obuzdavanja Kine.
Bitka za usporavanje Kine
Premda je Trump pune četiri godine nametao Pekingu iscrpljujući trgovinski rat te sankcije najistaknutijim kineskim tehnološkim kompanijama, ozbiljnijih rezultata nema. Unatoč toga Janet Yellen, koja je došla na čelo Ministarstva financija, obećala je da će poduzeti sve kako bi spriječila daljnju kinesku “nasilnu, nepravednu i ilegalnu praksu”.
“Kina podriva američke tvrtke damping cijenama, postavljanjem trgovinskih zapreka i davanjem subvencija državnim korporacijama,” rekla je na senatskom odboru za financije. A to znači nastavak nastojanja Washingtona da svim sredstvima ako već ne može sasvim zaustaviti, a onda barem usporiti jačanje Kine u svim segmentima, od financija i gospodarstva do vojnih potencijala i političkog utjecaja u svijetu.