Politika & Kriminal

Zašto su prekinuti pregovori o EU proračunu i što to znači za naše 22 milijarde?

Eurozastupnici traže više novca za istraživanje, razmjenu studenata i slične programe

FOTO: AFP/Tomislav Metelko

Europski parlament prekinuo je sinoć pregovore sa zemljama članicama o novom sedmogodišnjem proračunu Europske unije. To je pojačalo bojazan da će odugovlačenje pregovora dovesti do kašnjenja u implementaciji i europskog plana oporavka, vrijednog 750 milijardi eura, koji je dio paketa o kojem se razgovara.

Novac za oporavak hitno je potreban državama članicama, koje su suočavaju s dubokim padom BDP-a, kao posljedicom proljetnog lockdowna, ali i novim, jesenskim valom epidemije. Hrvatskoj bi, iz sedmogodišnjeg proračuna i fonda za oporavak, trebalo biti na raspolaganju ukupno oko 22 milijarde eura do 2027. godine.

Sinoćnji prekid pregovora ne znači, međutim, da su europska sredstva doista dovedena u pitanje. Izdvojili smo odgovore na nekoliko ključnih pitanja o dosadašnjim pokušajima pregovarača EU parlamenta i država članica da se usuglase oko cjelokupnog financijskog paketa.

Što se događa u pregovorima?

Na maratonskom summitu u srpnju čelnici 27 država članica postigli su politički dogovor o višegodišnjem proračunu i mehanizmu za oporavak. Sada se pregovara o pretakanju tog dogovora u konkretne propise, potrebne kako bi se novac mogao početi koristiti. Cijeli zakonodavni proces trebao bi biti gotov najkasnije do kraja godine.

Pregovori triju strana – EU parlamenta, Europske komisije i Vijeća (država članica, koje predstavlja predsjedateljica, Njemačka) – počeli su krajem kolovoza. Nakon više od mjesec dana i sedam rundi razgovora, napredak je vrlo skroman. Sedmi krug pregovora prekinut je sinoć, na inicijativu parlamentarnih pregovarača.

Koja su glavna pitanja?

Europski parlament inzistira na nekoliko ključnih tema. To je reforma sustava vlastitih proračunskih prihoda EU-a, tako da se uvedu novi načini punjenja zajedničkog europskog proračuna. Time bi se financirali troškovi servisiranja duga od 750 milijardi eura – iznos za koji će se Europska komisija zadužiti na financijskim tržištima, a koji će se, za nekoliko godina, početi otplaćivati iz EU proračuna.

Druga bitna tema za eurozastupnike je pitanje uvjetovanja isplata iz europskih fondova poštivanjem temeljenih načela vladavine prava. Također, EU parlament traži da se u narednom sedmogodišnjem proračunu povećaju iznosi za financiranje pojedinih europskih programa, koje oni smatraju ključnima.

Gdje je nastao problem?

U priopćenju nakon prekida pregovora, Europski parlament ističe da je postignut određeni napredak oko, primjerice, sustava proračunskih prihoda. Međutim, nezadovoljni su što Vijeće, odnosno države članice, ne uzima u obzir “ključni zahtjev Parlamenta”, a to je “poboljšanje 15 glavnih programa EU-a”.

Drugim riječima, EU parlament želi da se povećaju proračunska izdvajanja za istraživački program, razmjenu studenata, digitalna ulaganja i tako dalje. U parlamentu smatraju da su ti programi pretrpjeli značajne rezove na srpanjskom summitu jer su EU lideri odlučili za njih izdvojiti znatno manje, nego što je Europska komisija predlagala.

Prema medijskim izvješćima, njemačko predsjedništvo ponudilo je povećanje od devet milijardi eura, što parlament ne smatra dovoljnim. Osim ovog pitanja, neslaganje postoji i oko budućeg uvjetovanja isplata vladavinom prava jer se EU parlament zalaže za stroži mehanizam, od onog oko kojeg su se složile zemlje članice.

Pregovori su, znači, propali?

Naravno da nisu. Europski parlament u priopćenju ističe da su njegovi pregovarači spremni vratiti se za stol kada Vijeće (dakle, države članice) pokaže stvarnu volju za postizanje dogovora. No, glasnogovornik njemačkog predsjedanja već je najavio novu rundu pregovora, sredinom sljedećeg tjedna.

Inzistiranje EU parlamenta vjerojatno će rezultirati određenim dodatnim ustupcima sa strane država članica. No, kako smo već spomenuli, u igri je izdašan financijski paket koji europske države, njihova gospodarstva i građani, hitno trebaju, pa je prilično nezamislivo da bi eurozastupnici bili spremni preuzeti politički rizik za ozbiljno kašnjenje tog novca.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu