Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto su Šimpragi u Škabrnji okrenuli leđa, kad je učinila baš ono što hrvatska javnost od predstavnika Srba godinama traži?

Pregled tjedna Dragana Markovine

17.11.2022., Skabrnja - Polaganje vijenaca i paljenje svijeca uoci sutrasnje obljetnice stradavanja branitelja i civila 1991.g. Nekolicina branitelj okrenula je ledja premijeru Plenkovicu prilikom njegovog postavljanja vijenca u znak prosvjeda. Photo: Dino Stanin/PIXSELL
FOTO: Dino Stanin/PIXSELL

Tjedan je obilježen godišnjicom pada Vukovara, aktualizacijom potrage za nestalima i okretanjem leđa Anji Šimpragi, zatim otvaranjem nikad čudnijeg Mundijala u Kataru, eskalacijom krize na Kosovu, izglednim dogovorom o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, objavom o uvođenju poreza na ekstraprofit, odbijanjem zagrebačkih vlasti da vrate ime trgu Maršala Tita, najavom austrijske blokade ulaska Hrvatske u Schengen i rođenjem osmog milijarditog stanovnika Zemlje.

Vukovar

Kao i svake godine, tako je i ove godišnjica pada Vukovara obilježena u atmosferi kao da je rat jučer stao i kao da kao zemlja i društvo nismo odavno trebali krenuti dalje. Odatle i sva ona zamjeranja s desnice Anji Šimpragi u Škabrnji i Miloradu Pupovcu u Vukovaru, a sve unatoč tome što su predstavnici srpske zajednice učinili upravo ono što hrvatska javnost traži od njih godinama, a to je počast žrtvama s hrvatske strane. Najtužniji pak dio čitave priče je činjenica da se i dalje traga za 1821 nestalom osobom, Hrvata i Srba, što je dio o kojem se ne govori previše, a da su pomaci po tom pitanju jedva vidljivi.

Kosovo

Kad smo kod repova rata, kao da i onaj na Kosovu još uvijek traje. Spor oko tablica otvorio je puno bitnije pitanje generalne primjene Briselskog sporazuma, a posredno i budućnosti Kosova i kao države i kao društva. Pri čemu se prvi put dogodilo da je albanska strana nekooperativnija, uslijed čega se našla na udaru zapadne diplomacije. Situacija je zasad takva da su Srbi napustili parlament i zajedničke institucije, da je Priština raspisala lokalne izbore na sjeveru i da Vučić i Kurti idu na sastanak u Bruxelles u ponedjeljak, bez ikakvih naznaka da će ono što je potpisano biti sprovedeno, a to se u prvom redu odnosi na formiranje Zajednice srpskih općina.

Bosna i Hercegovina

Na kraju, u Bosni i Hercegovini su čitav tjedan trajali pregovori oko formiranja vlasti na razini Federacije i države, a po svemu sudeći nju će, uz još jednom potvrđenu koaliciju Milorada Dodika i Dragana Čovića, činiti i stranke tzv. osmorke, odnosno nacionalno-građanske opozicije SDA-u. Što očekivano nije naišlo na dobar odjek unutar tzv. patriotske javnosti. Neovisno pak o tome kako će se ova priča rasplesti, Bosna i Hercegovina je i dalje u pat-poziciji, bez ikakvog unutrašnjeg dogovora o budućnosti zemlje, s velikim međunacionalnim nepovjerenjem i s jedinom nadom da će se ozbiljno otvoriti europska perspektiva koja bi pogurala zemlju iz ovog stanja.

Porez na ekstraprofit

Izgleda pak da su u Vladi odlučili uvesti porez na ekstraprofit, što može biti strateški manevar za ono što se godinama izbjegava uvesti, a to je porez na nekretnine i ozbiljnije oporezivanje turističkog rentijerstva. Hoće li do toga ikad doći i kada, prilično je neizvjesno, ali ono što jeste očito je to da pomalo sazrijeva opća društvena i politička svijest da porezna politika mora doživjeti korjenite reforme.

Austrijska blokada ulaska u Schengen

A iznenađujuće je zazvučala vijest austrijskog ministra unutrašnjih poslova o austrijskoj blokadi ulaska Hrvatske u Schengen, probudivši nagađanja o tome je li uzročno-posljedično povezana s uvođenjem najavljenog poreza ili utjecajem Rusije u austrijskoj politici i skorašnjim izborima u toj zemlji. Kako god bilo, 8. prosinca ćemo saznati je li ovo bila bura u čaši vode ili će doista doći do austrijskog veta.

Bez Titovog trga u Zagrebu

Proteklog tjedna smo pak konačno dočekali i to da Možemo povuče onaj potez koji je bio jasan od prvog dana, a to je odluka da ne vrate Titu trg ispred HNK. Sve uz stidljivo najavu da će se to eventualno dogoditi na nekoj drugoj lokaciji. I eto nas opet tamo gdje smo i bili sve ove godine, a to je da lijeva alternativa kad god dođe u poziciju vlasti jednostavno iz oportunističkih razloga izbjegava konfrontaciju s nacionalističkom stvarnosti. Da stvar bude tragičnija, to nikad nije spriječilo poraz na sljedećim izborima.

Osam milijardi

UN je objavio da nas od ovog tjedna ima osam milijardi na Zemlji, pri čemu su u Manili pronašli dijete koje je simbolički ponijelo tu titulu. Svim ratovima, klimatskim i ekonomskim problemima unatoč, stanovništvo Zemlje rapidno raste i realno nitko od nas nema pojma kakva je budućnost čovječanstva. Ostaje nam samo nadati da će je biti.

Mundijal

Na kraju tjedna, počeo je i nikad čudniji Mundijal u Kataru, praćen utemeljenim pričama o korupciji pri dodjeli domaćinstva, o kršenjima prava radnika koji su gradili objekte, o kršenju ljudskih prava i fejk navijačima. I sve te teme neće nestati, štoviše, ali na kraju će ostati vrhunski nogomet, velika neizvjesnost i kolektivni trans koji svaki put pogodi naciju prilikom velikih nogometnih natjecanja.