Zašto su trgovinski odnosi između Europske unije i Amerike toliko eskalirali?
Trump je uvjeren da je trgovinska politika EU prema Americi nepravedna, kaže da ćemo požaliti
Nakon što je administracija Donalda Trumpa iskoristila pravo “zaštitnih pravila”, što se do sada rijetko koristilo, te je uvela zaštitne carine na uvoz solarnih ploča i perilica rublja iz Južne Koreje i Kine, kako bi zaštitila svoje proizvođače, bilo je samo pitanje vremena kad će doći do opće eskalacije trgovinskih sukoba između SAD-a i drugih država. Te sumnje potvrđene su najavom Washingtona da će u sklopu razrade pojačane zaštite gospodarskih interesa SAD-a, razmotriti uvođenje uvoznih tarifa za aluminij i čelik čime bi bile najviše pogođene europske države.
Trumpova administracija također istražuje mogućnost kažnjavanja Kine zbog neovlaštenog korištenja intelektualnog vlasništva. A da se SAD spremaju na totalni trgovinski rat, potvrdio je ovih dana sam predsjednik Trump. On je u intervjuu s novinarom Piersom Morganom podsjetio da je imao ozbiljne probleme s EU još iz vremena kad se nije bavio politikom. Tada se, naime, žalio da mu je upravo Bruxelles priječio izgradnju golf terena u Škotskoj. Zbog toga je pozdravio izlazak Velike Britanije iz EU nazvavši to “velikom stvari”.
EU promptno reagirala i zaprijetila ‘brzom odmazdom’
Trump je istaknuo kako SAD ima puno problema s Europskom unijom te je upozorio da se sve to može pretvoriti u “nešto vrlo opasno” sa stajališta tržišnih i ekonomskih odnosa. Pri tome je izravno optužio države članice EU da prodaju svoje proizvode u SAD bez poreza i carina ili s vrlo malo nameta. Predsjednik Trump zaključio je kako Europa ima “nepravednu prednost” u trgovini s SAD-om. “Vrlo nepošteno. Usput, nisu oni jedini. Mogao bih navesti mnoge zemlje koje to rade. Ali Europska unija je vrlo, vrlo nepoštena prema SAD-u i mislim da će to završiti na njihovu štetu”.
Te izjave pokazuju da je trgovinski rat između SAD i EU zapravo već pred vratima. Prošle jeseni povjerenica Europske komisije za trgovinu Cecilia Malmström upozorila je da bi bilo “iznimno nesretno za cijeli svijet ako bi došlo do trgovinskog rata između SAD-a i EU”. No, u Washingtonu se nisu osvrtali na ta upozorenja, već su ovih dana, upravo suprotno, najavili uvođenje zaštitnih carina na uvoz čelika i aluminija. Zbog toga je Europska unija promptno reagirala te zaprijetila da će organizirati “brzu odmazdu”.
Margaritis Schinas, glasnogovornik Europske komisije, izvršne vlasti EU, odmah je odgovorio kako je Bruxelles spreman brzo i prikladno reagirati ako SAD uvedu bilo kakve restriktivne trgovinske mjere. Upozorio je da “trgovina mora biti otvorena i poštena, da mora biti na temelju pravila i tada će to biti dobitna kombinacija za sve. Za nas se u trgovinskoj politici ne radi o pobjednicima i gubitnicima. Mi ovdje u Europskoj uniji vjerujemo da trgovina može i treba biti pobjeda svih”. Schinas je kazao kako je EU predana multilateralnom gospodarskom poretku koji je postojao od kraja Drugog svjetskog rata, potpomognut pravilima Svjetske trgovinske organizacije. Na pitanje koje bi se mjere mogle poduzeti u Bruxellesu, glasnogovornik Schinas je kazao da će biti “bolje razumljiv ako tu ideju ne razrađuje dalje”.
Washington vidi Kinu i Rusiju kao najveće opasnosti
Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström izjavila je pak kako je svijet zbunjen povlačenjem SAD-a iz globalnih poslova, ali to pruža mogućnost Europskoj uniji za više djelovanja te realizaciju dobrih trgovinskih sporazuma. Istaknula je da se EU zalaže za otvoreno tržište unatoč Trumpovu antiglobalizacijskom stavu. Zbog toga je Bruxelles, objasnila je, požurio s pregovorima o slobodnoj trgovini s Kanadom, Japanom. Latinskom Amerikom, Australijom i Novim Zelandom.
No, Trupova administracija ne misli se zaustaviti. Najavila je da će uskoro kazniti Meksiko i Kinu zbog previsokih cijena komponenti koje koriste američke tvornice. Do sukoba s Pekingom došlo je neposredno nakon što je u izvješću Kongresu o strategiji nacionalne sigurnosti, Kina označena kao država, koja uz Rusiju, predstavlja najveću opasnost za Washington te ju se definira kao “strateškog konkurenta”, koji nastoji narušiti sigurnost i prosperitet SAD.
Tomu valja pridodati i dokument Kongresa u kojem se upozorava na raširenu krađu intelektualnog vlasništva i cyber špijunažu. Uostalom, Trump je na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu prošlog tjedna uperio prst u Pekingu te upozorio: “SAD više neće skretati poglede s nepoštene ekonomske prakse”. A u razgovoru za Reuters prošlog tjedna kazao je kako ne želi trgovinski rat “ali ako ga bude, onda će ga biti”.
Mogu se samo žaliti WTO-u, koji SAD ionako ne mora poštivati
Slučaj s uvođenjem carina za solarne ploče posebno je zanimljiv. SAD su najprije optužile Kinu da preplavljuje njihovo tržište umjetno jeftinim, subvencioniranim solarnim pločama. Međutim, danas su najveći izvoznici sunčevih ploča u SAD Malezija s 31 posto udjela, Južna Koreja s 21, Vijetnam s 14, dok je Kina tek četvrta s 11 posto udjela. Kineske kompanije JA Solar i JinkoSolar otvorile su proizvodne pogone u Maleziji, ali odjeli za istraživanja i razvoj ostali su u Kini. Inače uvozne carine nisu tako visoke koliko su ih tražile američke tvrtke.
Suniva, jedna od američkih solarnih tvrtki koja je tražila uvođenje taksi, prošle godine podnijela je zahtjev za stečaj, žaleći se da je žrtva dampinških cijena kineskih tvrtki koje izvoze solarne ploče u SAD. Zanimljivo je da je većinski vlasnik Sunive upravo kineski državljanin. Sva složenost moderne globalne trgovine može se vidjeti i u tomu što brojne tvornice za proizvodnju sunčevih ploča imaju proizvodne pogone izvan svojih granica, pa će se američke uvozne restrikcije negativno odraziti i na njih. Čak i neke američke kompanije proizvode dio sunčanih ploča u jugoistočnoj Aziji, i nakon toga ih onda uvoze natrag u SAD. No, one koriste drugačiju tehnologiju, poznatu kao solarni paneli s tankim filmom, pa ti proizvodi nisu obuhvaćeni najnovijim uvoznim tarifama.
Kini i Južnoj Koreji, u kojoj će najteže stradati gigantske korporacije poput Samsung Electronicsa i LG Electronicsa, preostaje jedino žaliti se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, WTO, koja je arbitar u međunarodnim trgovinskim sporovima. Kad bi WTO stao na stranu Južne Koreje i Kine tada bi se SAD našle pod velikim pritiskom da ukinu te carine. No, takva opcija nije izvjesna jer se SAD mogu braniti da i neke druge zemlje postavljaju slične trgovinske barijere. Osim toga SAD mogu odbiti odluku WTO bez ikakvih posljedica. Uostalom, Robert E. Lighthizer, američki trgovinski ekspert, godinama tvrdi da odluke WTO-a mogu biti samo savjetodavne.
I Kina i Južna Koreja izvoze puno više roba u SAD nego što ih uvoze
Američko tržište odavno je vrlo privlačno stranim tvrtkama jer su uvozne takse znatno niže od onih u većini drugih zemalja, a također imaju i relativno niske poreze na promet. Primjerice, države članice EU imale su 2016. trgovinski suficit s SAD od 146 milijardi dolara, što je manje nego 2015. kad su imale plus od 155 milijardi dolara. Kina i Južna Koreja imaju i druge mogućnosti odgovoriti na izazov Washingtona. Obje države veliki su uvoznici američkih strojeva i poljoprivrednih proizvoda, a Kina je veliki kupac soje i drugih usjeva koji se proizvode u državama koje su 2016. najviše podržale izbor Trumpa za predsjednika.
Kao golem potrošač svih vrsta globalnih dobara, Kina bi također mogla lako kazniti američke tvrtke tako da odluči kupovati umjesto američkih, proizvode drugih svjetskih proizvođača. Primjerice, umjesto Boeingovih zrakoplova mogli bi nabaviti europske Airbus zrakoplove ili umjesto automobila General Motorsa, Volkswagenova vozila. Ipak, trgovinska borba bi bila previše bolna za obje države. I Kina i Južna Koreja izvoze puno više roba u SAD nego što ih uvoze, što znači da bi veće tarife mogle snažnije pogoditi njihova gospodarstva.
On Weiwen, bivši dužnosnik kineskog ministarstva trgovine koji je sada utjecajan istraživač trgovinske politike u Pekingu, izjavio je kako su kineski političari reagirali “snažnim nezadovoljstvom” uvođenjem američkih tarifa. Ali, predvidio je da će kineski odgovor na početku biti vrlo oprezan jer bi Peking teško podnio opći trgovinski rat.
Moguće su ozbiljne posljedice po svjetsko gospodarstvo
Vrijeme će ubrzo pokazati hoće li uvozne tarife dovesti do otvaranja više radnih mjesta u SAD-u i hoće li korist koju će imati Washington biti veća od štete koja će biti nanesena američkom gospodarstvu.
No, u svakom slučaju otvoren je put trgovinskom sukobu između dviju najvećih svjetskih gospodarstava koja će vjerojatno eskalirati unatoč osobnom dobrom odnosu Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Premda će štete biti male za obje države, posljedice bi mogle biti ozbiljne. Naime, trgovinski rat između dvije zemlje koje zajedno čine gotovo četvrtinu svjetske robne razmjene i petinu globalne trgovine uslugama, kao i trećinu globalne proizvodnje, neizbježno bio mogao imati krajnje negativne posljedice po cijelo svjetsko gospodarstvo.