Komentari

Zašto su vrlo mali izgledi da Vlada zbilja masovno uvede obavezne covid-potvrde

Strože mjere i ozbiljna upotreba Covid potvrda razbjesnile bi stotine tisuća birača. Žrtve pandemije bit će malobrojnije

Značajno proširenje upotrebe Covid-potvrda razbjesnilo bi lavovski dio od ovih preko 50 posto necijepljenih građana, od kojih su mnogi, eto, pogledali par upečatljivih videa na YouTubeu, prozreli stvari i ne žele ni igle, ni maske, ni mjere - samo o dragu, o milu, o slatku slobodu.

Krunoslav Capak zvučao je prilično uvjereno i blago optimistično. “Model koji koristimo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a koristimo i druge modele i matematičare koji nam povremeno naprave neku procjenu, već neko vrijeme pokazuje da smo uveli dobre mjere i da će nam brojke početi padati. Ne znači da će broj pasti ispod 200 ili 100, ali bit će trend pada. Do sredine rujna i početka listopada možemo očekivati značajan pad”, kazivao je šef HZJZ-a.

Bio je drugi dan rujna 2020., prve pandemijske godine. Broj novozaraženih u Hrvatskoj te je srijede bio 311. Prve srijede u listopadu, bilo ih 363. Posljednje u istom mjesecu 2378.

Druga godina pandemije

Krunoslav Capak je, međutim, opet zvučao prilično uvjereno i blago optimistično. “Imamo stanovništvo koje se već naviklo na to, koje se koliko-toliko drži distance, ne ide u masovno okupljanje, zatvorene prostore, tako da računamo da bi to mogao biti taj vrhunac i da će kroz neko kratko vrijeme, u drugoj polovici desetog mjeseca, brojke početi padati”, govorio je šef HZJZ-a.

Bila je srijeda, 13. listopada 2021., druge pandemijske godine. Broj novozaraženih tog dana bio je 2.022. Tjedan dana kasnije, dakle, “u drugoj polovici desetog mjeseca”, danas, novozaraženih je već 3.162.

Hrljenje u ružičasto

Ne radi se ovdje o tome da se s dvije dramatično pogrešne procjene jednog od frontmena hrvatske borbe s pandemijom ustvrdi kako Capak, eto, ima određeni problem s listopadima. Ili da se samog Capaka kao takvog diskreditira kao nesposobnog za obavljanje povjerenih mu dužnosti.

Radi se o tome da se na ova dva primjera baš bestidno jasno vidi kolika je razina samoobmane na prvoj liniji obrane zemlje od Covida-19. Koliko je, zapravo, u analizi i pripremi odgovora Hrvatske na pandemiju prisutno naivnog wishful thinkinga, populariziranog u egzotičnim grafikonima i objavama šaptača Vladi i Stožeru na društvenim mrežama. Posljedica takvog hrljenja u budućnost očiju otvorenih tek toliko da se vidi ružičasta zraka svjetla nacionalna je tragedija koja se upravo opet dramatično produbljuje. Do kraja ovog tjedna Hrvatskoj će pandemija odnijeti devet tisuća života, a kraj se, nažalost, još ni ne nazire.

Bolest, patnja i smrt

Sve je manje-više odavno jasno. Ionako vrlo blage epidemiološke mjere se, unatoč Capakovoj gotovo transcendentalnoj razini samoobmane, slabo poštuju. Njihovo provođenje se praktički nikako ne kontrolira. Procjepljivanje građanstva je priča o razarajućem neuspjehu. Desetak mjeseci nakon čuvene fotke Capaka kako sjedi na kutijama u kojima je bila prva pošiljka cjepiva, potpuno je cijepljeno 43 posto građana. Ono što se upravo događa je, dakle, savršeno očekivano: rapidno širenje bolesti, patnja i smrt.

Čemu onda sve to samozavaravanje, svi ti listopadi u kojima je virus trebao venuti (i slične utješne i serijske priče o pobjedama nad koronom i krajevima pandemije)? Čemu, kad je posve jasno da su niže temperature koje pojačavaju boravak u zatvorenom, kombinirane s lošom procijepljenosti i slabim poštivanjem još slabijih mjera jasan recept upravo za eksploziju kojoj svjedočimo?

Iako se ne može do kraja isključiti razumljiv psihološki mehanizam kojim se pokušava i sebi i svijetu budućnost prikazati što svjetlijom, bit će ipak da se uglavnom radi o nešto prizemnijoj stvari. O politici.

Zapadom do Sjevera

Što bi, naime, značilo da ključni ljudi Stožera i Vlade ovo ljeto nisu širili capakovski optimizam, nego da su ljudima na plažama ustrajno poručivali kako će tisuće njih uskoro disati isključivo uz pomoć mehaničke asistencije? Da će opet mrtvih svakog dana biti toliko da bi ih na groblja trebali prevoziti autobusi. Zasad tek dopola puni. Zasad.

Značilo bi da je nužno poduzeti vrlo ozbiljnu akciju. Jer, nove stotine mrtvih, a broj umrlih od Covida-19 će se, po svemu sudeći, i ove jeseni i zime pisati i s četiri znamenke, zahtijevaju ozbiljan pokušaj izbjegavanja tragedije. Značilo bi, primjerice, da Hrvatska po uzoru na zemlje s europskog Zapada zaoštri epidemiološke mjere i da Covid-potvrde sve više počinju podsjećati na – dozvole na kretanje. Kako bi se, jednog dana, mogla pridružiti zemljama sa sjevera Europe, koje – procijepljene gotovo dvostruko više od Hrvatske – ukidaju sve mjere i vraćaju se normalnom životu.

Matematika je jasna

No, to bi značilo i ozbiljan politički problem. Značajno proširenje upotrebe Covid-potvrda razbjesnilo bi lavovski dio od ovih preko 50 posto necijepljenih građana, od kojih su mnogi, eto, pogledali par upečatljivih videa na YouTubeu, prozreli stvari i ne žele ni igle, ni maske, ni mjere – samo o dragu, o milu, o slatku slobodu.

Ukratko, zaštita zdravlja građana razbjesnila bi stotine tisuća birača. S druge strane, uz malo vjere u povoljan vjetar i mirno more, možda četvrti, peti i tko zna koji još val neće biti toliko tragični. Uostalom, ako i umre još nekoliko tisuća ljudi, to će razbjesniti maksimalno koju tisuću članova njihovih obitelji kojima rutinsko objašnjenje “kriv je virus” neće biti dovoljno. Nekoliko tisuća ili nekoliko stotina tisuća nezadovoljnih? Matematika je jasna.

Tko određuje smjer četvrtog vala?

Stoga je jasan i motiv iza današnje rečenice ministra zdravstva Vilija Beroša, koja u klasičnoj plenkovićevskoj maniri odgovornost locira što dalje od Banskih dvora. “Smjer četvrtog vala određuje dio građana koji i dalje sumnjaju u znanost i struku”, kazao je Beroš. Izjava je, naravno, nepotpuna. Smjer četvrtog vala, naime, doista određuje dio građana koji i dalje sumnjaju u znanost i struku, ali još više, puno više od toga, vlast koja im je takvu ulogu svojim nečinjenjem – omogućila.

Dizanjem ruku od nepopularnih poteza u borbi s pandemijom, upornim pričama o najliberalnijim mjerama u EU, toleriranjem sad već ozbiljnih svinjarija koje im serijski izvodi član Vladinog Znanstvenog savjeta Gordan Lauc – vrh države je definitivno postao više od saučesnika u novom nastavku pandemijske tragedije koji se upravo prikazuje u Hrvatskoj.

Covid je samo početak

Oni koji će nastradati, pritom, nisu samo oni koji su se ne žele cijepiti pa tako kad se govori o krivnji za ono što ih je snašlo mogu slobodno pogledati u ogledalo. Nastradat će i oni koji poslušno i društveno odgovorno od prvog dana poštuju sve mjere i koji su se cijepili čim su mogli. Oni će također, naravno u znatno manjem postotku, ozbiljno obolijevati i umirati ove jeseni i zime – jer pandemija nekontrolirano divlja. No, to što ih je Vlada propustila zaštititi od Covida-19 samo je početak.

Svojim nečinjenjem – iz političkih motiva – vlast će ugroziti njihovo zdravlje i zato što neće biti dovoljno kapaciteta u sustavu za obradu ostalih bolesti. Još jedna školska godina bit će, nadalje, barem dijelom izgubljena na mailovima, teamsima, zumovima i ostalim lošim imitacijama obrazovanja. Još gore, djeca će izgubiti dobar dio još jedne godine normalnog odrastanja.

Retrovizor za preživjele

Udarac će, u zemlji u kojoj virus ovako hara, bez sumnje u krajnjoj liniji pretrpjeti i gospodarstvo koje se neće oporaviti tako brzo kako bi moglo da je cijepljenje pandemiju gurnulo prema retrovizoru. Ali, hej. Možemo u birtije i na fešte.

Maske se nose ako i kako tko hoće. Luzeri s Covid-potvrdama ih uglavnom mogu samo gledati na svom mobitelu. Unatoč svemu, nekad će, jednom, doći i taj listopad o kojem Capak priča svake godine. Tko preživi, pričat će.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu